Connect with us

Društvo

CIJENE “EKSPLODIRALE” Vrijednost potrošačke korpe poslije pandemije skočila za gotovo 70 odsto

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 odsto.

Iako su prosječna primanja u BiH u tom periodu porasla za 445 maraka, sa 961 na 1.406 maraka, odnosno 46 odsto, ona nisu uspjela da prate rast vrijednosti potrošačke korpe koja je u posljednjih pet godina sa 1.863 skočila na 3.114 marke, što predstavlja rast za 1.251 marku, odnosno 67 odsto. U prevodu životni troškovi skočili su za 1.250, dok je rast plata iznosio 960 maraka. Razlika od 290 predstavlja iznos za koliko je u ovom periodu osiromašilo jedno prosječno domaćinstvo.

HRANA NASUŠNA

Da stvari ne idu u dobrom pravcu govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom. Ona je u decembru 2020. iznosila oko 49 odsto, dok pet godina kasnije taj odnos iznosi oko 45 odsto. Prehrana i dalje ima najveće učešće u potrošačkoj korpi – oko 45 odsto i ono što najviše zabrinjava jeste to da su upravo cijene životnih namirnica najviše uticale na njen rast, odnosno da su nam kućni budžeti sve tanji, jer su troškovi života sve veći.

Od deset namirnica, onih životnih, bez kojih jedna porodica jednostavno ne može, sve su u prosjeku poskupjele oko 50 odsto, a najviše junetina, čak 65 odsto. Kilogram ovog mesa je prije pet godina koštao 13,3 marke, a danas bi trebalo izdvojiti skoro devet maraka više.

Slijedi mlijeko čija je cijena skočila za 64 odsto, a na trećem mjestu ove neslavne liste nalazi se hljeb koji je poskupio za 60 procenata.

Da bi se shvatilo koliko su cijene pojedinih proizvoda skočile, opravdano ili ne, dovoljno je vidjeti koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština prije pet godina, a koliko danas. Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

Kada je u pitanju meso, za prosječnu platu prije pet godina moglo se kupiti 125 kilograma svinjetine, a krajem prošle 113. U slučaju junetine, taj deficit iznosi devet kilograma, krompira 50, a u slučaju mlijeka i ulja 70 odnosno 50 litara.

NADUVANE MARŽE

Ekonomisti već duže upozoravaju da se cijene hrane neće vratiti na nekadašnji nivo te da će dok ima potražnje, odnosno prometa, proizvođači i trgovci i dalje povećavati cijene. Kako bi stali u kraj toj negativnoj praksi, u susjednoj Hrvatskoj pokrenuli su akciju bojkota trgovačkih lanaca, ali i benzinskih pumpi.

Planirano je da bojkot obuhvati i ugostiteljske usluge, smještaj, prevoz i dostavu. Tokom jednodnevnog bojkota, koji je održan krajem prošle sedmice, građani su potrošili nešto više od 28,5 miliona evra, dok je sedam dana ranije prije bojkota taj broj iznosio 60,5 miliona evra.

U međuvremenu je reagovala Vlada Hrvatske, utvrdivši novu listu od 70 proizvoda sa ograničenim cijenama. Na njoj su, između ostalog, i polubijeli pšenični hljeb, kravlji sir, šunka, maslac, svinjska mast, kafa, pojedino voće i povrće te deterdžent za veš.

Prema podacima hrvatskih medija, trgovačke marže u ovoj zemlji kreću se od 30 do 40 odsto, u Srbiji između 20 i 44, a Crnoj Gori oko 20 odsto. Isti mediji, pozivajući se na zvanične podatke, ukazuju da su trgovačke marže od pandemije do danas gotovo uduplane, što je onda dovelo i do enormnog rasta u prihodima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su u odnosu na 2020. povećani od 40 do 50 odsto. Podataka za BiH nema, niti ih iko zvanično objavljuje.

Priča o bojkotu proširila se u međuvremenu i na Srbiju, Crnu Goru, ali i Sjevernu Makedoniju. Virus nezadovoljstva zbog visokih cijena zahvatio je dobrim dijelom i BiH. Društvenim mrežama se već danima šire pozivi građanima da danas bojkotuju prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane. Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog poziva, ali i da ga uglavnom podržavaju. Jedni smatraju da je neophodno podržati sve što bi moglo dovesti do poboljšanja, nižih i prihvatljivijih cijena, drugi da ovaj bojkot neće promijeniti ništa nabolje te da je neophodna reakcija nadležnih organa, dok treći smatraju da su trgovački lanci zanemarili kupce, doživljavajući ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja visine cijena.

Prema ocjenama ekonomista, rast cijena može da zaustavi samo smanjena potražnja. Kažu i da će sve dok kupci pristaju na sadašnje uslove koje im diktiraju trgovci – cijene i dalje rasti. Ukazuju da je najveći rast cijena zabilježen kod prehrane te da povremena akcijska sniženja od tridesetak odsto u stvari predstavljaju realne cijene nekog artikla, a uz koje bi potrošači možda mogli da prežive, a trgovci i dalje pristojno zarade.

Navode i da potrošači možda i nisu svjesni da od njihovog (ne)odlaska u prodavnicu zavisi visina cijena pa i sudbina trgovinskih lanaca, jer “rezervni kupci” ne postoje. Slično mišljenje ima i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac. Kako kaže, da bi došlo do nižih cijena, mora doći do smanjenja tražnje. Mišljenja je i da bi veliki trgovački lanci trebalo da obavijeste javnost kako kreiraju marže, ali i kako objašnjavaju ekstra profite.

U Sloveniji su ovaj problem pokušali riješiti na sasvim drugačiji način. Kako bi stali u kraj visokim cijenama i trgovačkim maržama, vlasti u ovoj zemlji su prije nekoliko godina donijele odluku da Ministarstvo poljoprivrede prati i objavljuje cijene osnovnih namirnica u velikim trgovačkim centrima te ažurira svakih 14 dana. Građani su na internetu mogli pratiti njihovo kretanje te saznati gdje je neki od proizvoda jeftiniji.

Iz Inspektorata Republike Srpske saopštili su da će zbog velikog povećanja cijena u narednom periodu intenzivirati svoj nadzor u trgovinama, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice. Kako su istakli, u kontinuitetu prate stanje cijena na tržištu i vrše redovan inspekcijski nadzor, što je, kako su rekli, vidljivo i iz izvještaja o izvršenim kontrolama, preduzetim mjerama i radnjama inspektora, ali da će s obzirom na sve okolnosti, u narednom periodu pojačati kontrolu.

Minimalac

U BiH je, prema posljednjim zvaničnim podacima, radno angažovano oko 783.000 ljudi, od čega je više od 40 odsto na takozvanom minimalcu. Iako je od 2020. godine on imao rast od 90 odsto, ova kategorija ljudi sa svojim primanjima danas može da kupi tek trećinu potrošačke korpe.

Gorivo i alibi

Vrlo često se mnogobrojna poskupljenja u BiH pravdaju rastom cijena energenata, ali ako se analizira njihovo kretanje, odnosno kolika je bila cijena goriva početkom 2020. i danas, dolazi se do podatka koji ruši ovaj alibi. Prije pet godina cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama kretala se oko 2,26 maraka po jednom litru, a danas 2,55. Razlika je 29 feninga, što predstavlja rast od 13 odsto. U istom periodu cijene pekarskih proizvoda porasle su za 50, pa čak i 100 odsto, poput kifli i kroasana, prenosi Glas Srpske.

Related Topics:

Društvo

DETALJNA PROGNOZA ZA POČETAK NOVEMBRA! Evo u kojim dijelovima se očekuje kiša, a gdje stiže snijeg

Meteorolog Nedim Sladić poručuje da ćemo imati tmurno i hladnije vrijeme nego je to uobičajeno za početak novembra

– Česta, jesenja kiša je izgledna u nizinama, pogotovo u centralnim i sjeverozapadnim predjelima. U područjima iznad 900 metara nadmorske visine početkom iduće sedmice često na granici kiše i snijega, a na planinama snijeg. Za razliku od prošlog puta padavine su ravnomjernije raspoređene, te samim tim povoljno će se odraziti na poboljšanje hidrološke situacije, a rijeke bi trebale izaći iz biološkog minimuma. Veće poteškoće i rizici se ne očekuju, a najprikladniji opis situacije je tipična kasna jesen – kaže Saldić.

On navodi da se očekuju dnevne temperature vazduha početkom novembra do svega 11 °C u Hercegovini, u Bosni od 1 do 7 °C, ali zbog većinom umjerenog u Bosni, često u Hercegovini i jakog istočnog i sjeveroistočnog vjetra subjektivni utisak biće i niži.

Nastavi čitati

Društvo

PAZITE KOGA PUŠTATE U DOM! Na Svetog Luku važi jedno staro vjerovanje, evo šta nikako ne smijete unijeti preko praga

Sveti Luka pada u subotu, 31. oktobra, i u mnogim kućama to je bio dan kada se kvaka nije otvarala bez razmišljanja. Naši stari su gledali u jednu osobu, onu koja prva prekorači prag, kao da u njoj čitaju mjesece pred sobom.

Zvuči kao sujevjerje? Možda. Ipak, iza tog običaja stoji nešto vrlo ljudsko: strah od duge zime i želja da se u nju uđe sa dobrim predznakom.

Vjeruje se da prvi gost nagovještava kakva će biti zima

U pojedinim krajevima pričalo se da prvi gost na Lučindan nosi sa sobom raspoloženje cijele zime. Ako uđe vedar, nasmijan i zdrav, zima će biti blaga, a kuća puna. Ako stigne mrzovoljan, bolestan ili sa lošom viješću, domaćini su se brinuli da ih čekaju teški mjeseci.

Nije slučajno baš kraj oktobra. Polja su tada prazna, ambari puni, a seljak više nije mogao ništa da promijeni. Ostajalo je samo da se čeka i da se traže znaci. Gost na pragu bio je najbliži znak koji su imali.

Kakvog gosta su stari priželjkivali na Svetog Luku

Najviše su se radovali vedrom, poznatom čovjeku dobre naravi, nekome ko ne dolazi praznih ruku i ne donosi svađu. Takav prvi gost dočekivan je kao i položajnik o Božiću: sa ponudom, rakijom i riječima dobrodošlice.

Obratite pažnju na jednu stvar. Običaji se ovdje razlikuju od kraja do kraja, pa ono što se poštovalo u jednom selu Šumadije komšije iz Pomoravlja možda nisu ni znale. Zato ne postoji jedno pravilo za cijeli narod, već mnogo kućnih priča koje su se prenosile uz ognjište.

Najljepši dio ovog vjerovanja, po mom mišljenju, nije proricanje. Ljepše je to što je domaćin morao da bude spreman: čista kuća, topla soba i nešto na stolu za svakoga ko pokuca.

Sveti Luka: Šta kaže crkva, a šta narodno vjerovanje

Ovdje treba povući jasnu liniju. Crkva tog dana slavi apostola i jevanđelistu Luku, pisca jednog od četiri Jevanđelja i Djela apostolskih, koga predanje pamti i kao ljekara i prvog ikonopisca. Crkveno učenje ne uči da gost na pragu određuje sudbinu kuće.

Vjerovanje o prvom gostu pripada narodu, a ne crkvi. Ono je izraslo iz seoskog kalendara, iz brige za stoku, drva i zimnicu. Oba sloja žive zajedno u istoj kući, ali nisu ista stvar, i dobro je to znati prije nego što sutra nekome zatvorite vrata.

Kako su naši stari dočekivali goste na ovaj praznik

Ono što su stari zapravo čuvali bila je sreća u kući, a ona ne zavisi od toga ko prvi pozvoni. Zavisi od toga kako ga dočekaju. Neka ne uđe ljutnja, neka ne uđe stara zamjerka, neka se na stolu nađe kafa za svakoga ko svrati.

Ako sutra prvi na vrata pokuca poštar sa računom za struju, nema razloga za paniku. Nasmijte se, ponudite ga čašom vode i dajte zimi priliku da bude blaga.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zima kuca na vrata

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), početak novembra u Bosni i Hercegovini obilježiće oblačno vrijeme sa kišom, dok se na planinama očekuju snježne padavine.

U subotu nas očekuje oblačno vrijeme sa kišom. U Hercegovini će biti umjereno do pretežno oblačno, uz sunčane intervale, dok se kiša očekuje u večernjim satima. Na vrhovima planina padaće snijeg, a vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće između 4 i 9, na jugu do 12 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura biti uglavnom između 7 i 12, a na jugu zemlje od 15 do 18 stepeni.

U BiH se u nedjelju isto očekuje oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati snijeg. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće između 3 i 8, na jugu od 9 do 12, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće uglavnom između 5 i 10, na jugu od 11 do 15 stepeni.

U BiH se i u nedjelju očekuje oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati snijeg.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće između 3 i 8, na jugu od 9 do 12 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura biti uglavnom između 5 i 10, a na jugu zemlje od 11 do 15 stepeni.

U ponedjeljak nas u Bosni i Hercegovini očekuje oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati snijeg, a vjetar će biti umjerene jačine, istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće većinom između 3 i 8 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura iznositi uglavnom između 5 i 9, a na jugu zemlje do 14 stepeni, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno