Connect with us

Društvo

CIJENE “EKSPLODIRALE” Vrijednost potrošačke korpe poslije pandemije skočila za gotovo 70 odsto

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 odsto.

Iako su prosječna primanja u BiH u tom periodu porasla za 445 maraka, sa 961 na 1.406 maraka, odnosno 46 odsto, ona nisu uspjela da prate rast vrijednosti potrošačke korpe koja je u posljednjih pet godina sa 1.863 skočila na 3.114 marke, što predstavlja rast za 1.251 marku, odnosno 67 odsto. U prevodu životni troškovi skočili su za 1.250, dok je rast plata iznosio 960 maraka. Razlika od 290 predstavlja iznos za koliko je u ovom periodu osiromašilo jedno prosječno domaćinstvo.

HRANA NASUŠNA

Da stvari ne idu u dobrom pravcu govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom. Ona je u decembru 2020. iznosila oko 49 odsto, dok pet godina kasnije taj odnos iznosi oko 45 odsto. Prehrana i dalje ima najveće učešće u potrošačkoj korpi – oko 45 odsto i ono što najviše zabrinjava jeste to da su upravo cijene životnih namirnica najviše uticale na njen rast, odnosno da su nam kućni budžeti sve tanji, jer su troškovi života sve veći.

Od deset namirnica, onih životnih, bez kojih jedna porodica jednostavno ne može, sve su u prosjeku poskupjele oko 50 odsto, a najviše junetina, čak 65 odsto. Kilogram ovog mesa je prije pet godina koštao 13,3 marke, a danas bi trebalo izdvojiti skoro devet maraka više.

Slijedi mlijeko čija je cijena skočila za 64 odsto, a na trećem mjestu ove neslavne liste nalazi se hljeb koji je poskupio za 60 procenata.

Da bi se shvatilo koliko su cijene pojedinih proizvoda skočile, opravdano ili ne, dovoljno je vidjeti koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština prije pet godina, a koliko danas. Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

Kada je u pitanju meso, za prosječnu platu prije pet godina moglo se kupiti 125 kilograma svinjetine, a krajem prošle 113. U slučaju junetine, taj deficit iznosi devet kilograma, krompira 50, a u slučaju mlijeka i ulja 70 odnosno 50 litara.

NADUVANE MARŽE

Ekonomisti već duže upozoravaju da se cijene hrane neće vratiti na nekadašnji nivo te da će dok ima potražnje, odnosno prometa, proizvođači i trgovci i dalje povećavati cijene. Kako bi stali u kraj toj negativnoj praksi, u susjednoj Hrvatskoj pokrenuli su akciju bojkota trgovačkih lanaca, ali i benzinskih pumpi.

Planirano je da bojkot obuhvati i ugostiteljske usluge, smještaj, prevoz i dostavu. Tokom jednodnevnog bojkota, koji je održan krajem prošle sedmice, građani su potrošili nešto više od 28,5 miliona evra, dok je sedam dana ranije prije bojkota taj broj iznosio 60,5 miliona evra.

U međuvremenu je reagovala Vlada Hrvatske, utvrdivši novu listu od 70 proizvoda sa ograničenim cijenama. Na njoj su, između ostalog, i polubijeli pšenični hljeb, kravlji sir, šunka, maslac, svinjska mast, kafa, pojedino voće i povrće te deterdžent za veš.

Prema podacima hrvatskih medija, trgovačke marže u ovoj zemlji kreću se od 30 do 40 odsto, u Srbiji između 20 i 44, a Crnoj Gori oko 20 odsto. Isti mediji, pozivajući se na zvanične podatke, ukazuju da su trgovačke marže od pandemije do danas gotovo uduplane, što je onda dovelo i do enormnog rasta u prihodima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su u odnosu na 2020. povećani od 40 do 50 odsto. Podataka za BiH nema, niti ih iko zvanično objavljuje.

Priča o bojkotu proširila se u međuvremenu i na Srbiju, Crnu Goru, ali i Sjevernu Makedoniju. Virus nezadovoljstva zbog visokih cijena zahvatio je dobrim dijelom i BiH. Društvenim mrežama se već danima šire pozivi građanima da danas bojkotuju prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane. Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog poziva, ali i da ga uglavnom podržavaju. Jedni smatraju da je neophodno podržati sve što bi moglo dovesti do poboljšanja, nižih i prihvatljivijih cijena, drugi da ovaj bojkot neće promijeniti ništa nabolje te da je neophodna reakcija nadležnih organa, dok treći smatraju da su trgovački lanci zanemarili kupce, doživljavajući ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja visine cijena.

Prema ocjenama ekonomista, rast cijena može da zaustavi samo smanjena potražnja. Kažu i da će sve dok kupci pristaju na sadašnje uslove koje im diktiraju trgovci – cijene i dalje rasti. Ukazuju da je najveći rast cijena zabilježen kod prehrane te da povremena akcijska sniženja od tridesetak odsto u stvari predstavljaju realne cijene nekog artikla, a uz koje bi potrošači možda mogli da prežive, a trgovci i dalje pristojno zarade.

Navode i da potrošači možda i nisu svjesni da od njihovog (ne)odlaska u prodavnicu zavisi visina cijena pa i sudbina trgovinskih lanaca, jer “rezervni kupci” ne postoje. Slično mišljenje ima i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac. Kako kaže, da bi došlo do nižih cijena, mora doći do smanjenja tražnje. Mišljenja je i da bi veliki trgovački lanci trebalo da obavijeste javnost kako kreiraju marže, ali i kako objašnjavaju ekstra profite.

U Sloveniji su ovaj problem pokušali riješiti na sasvim drugačiji način. Kako bi stali u kraj visokim cijenama i trgovačkim maržama, vlasti u ovoj zemlji su prije nekoliko godina donijele odluku da Ministarstvo poljoprivrede prati i objavljuje cijene osnovnih namirnica u velikim trgovačkim centrima te ažurira svakih 14 dana. Građani su na internetu mogli pratiti njihovo kretanje te saznati gdje je neki od proizvoda jeftiniji.

Iz Inspektorata Republike Srpske saopštili su da će zbog velikog povećanja cijena u narednom periodu intenzivirati svoj nadzor u trgovinama, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice. Kako su istakli, u kontinuitetu prate stanje cijena na tržištu i vrše redovan inspekcijski nadzor, što je, kako su rekli, vidljivo i iz izvještaja o izvršenim kontrolama, preduzetim mjerama i radnjama inspektora, ali da će s obzirom na sve okolnosti, u narednom periodu pojačati kontrolu.

Minimalac

U BiH je, prema posljednjim zvaničnim podacima, radno angažovano oko 783.000 ljudi, od čega je više od 40 odsto na takozvanom minimalcu. Iako je od 2020. godine on imao rast od 90 odsto, ova kategorija ljudi sa svojim primanjima danas može da kupi tek trećinu potrošačke korpe.

Gorivo i alibi

Vrlo često se mnogobrojna poskupljenja u BiH pravdaju rastom cijena energenata, ali ako se analizira njihovo kretanje, odnosno kolika je bila cijena goriva početkom 2020. i danas, dolazi se do podatka koji ruši ovaj alibi. Prije pet godina cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama kretala se oko 2,26 maraka po jednom litru, a danas 2,55. Razlika je 29 feninga, što predstavlja rast od 13 odsto. U istom periodu cijene pekarskih proizvoda porasle su za 50, pa čak i 100 odsto, poput kifli i kroasana, prenosi Glas Srpske.

Related Topics:

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno