Zbog rata u Ukrajini, pandemije kovida i posljedica finansijske krize iz 2008. u zemljama članicama Savjeta Evrope došlo je do velikog rasta životnih troškova, a nisu sve mjere koje su zemlje predstavile da olakšaju situaciju urodile plodom, navodi se u izvještaju Evropskog komiteta za socijalna prava Savjeta Evrope.

“ECSR primjećuje značajan porast energetskog siromaštva u državama članicama. Istovremeno, nemogućnost pristupa adekvatnoj, održivoj ishrani takođe ima direktan uticaj na nekoliko prava iz Povelje, a posebno pojedinci i porodice koji žive u siromaštvu često se suočavaju sa preprekama u pristupu adekvatnoj ishrani, što pogoršava njihovu ranjivost. U 2023. cijena većine prehrambenih proizvoda i dalje je rasla do sedam puta brže od plata”, navedeno je.

ECSR, kako ističu, naglašava potrebu da države potpisnice usvoje mjere za procjenu broja domaćinstava u energetskom siromaštvu, uz usvajanje odgovarajućih indikatora u tom pogledu. Nadalje, kako kažu, treba izvršiti evaluaciju uticaja troškova energije na nosioce prava, sa posebnim fokusom na ugrožene grupe i domaćinstva sa niskim prihodima.

ECSR je iznio niz preporuka, uključujući, između ostalog, da države potpisnice treba da uvedu mjere vezane za socijalnu zaštitu koje će koristiti svim članovima društva i nadoknaditi rast troškova života; osigurati redovnu indeksaciju davanja socijalnog osiguranja i socijalne pomoći; predvidjeti vanredne prilagodbe kada je to potrebno kako bi se očuvala kupovna moć onih koji su u najvećem riziku od siromaštva; kao i osigurati konsultacije sa onima koji su najviše pogođeni krizom u procesu donošenja odluka u vezi sa dodjelom socijalnih davanja i socijalne pomoći.

Kada je riječ o BiH, ističu da Vlada u Republici Srpskoj direktno utvrđuje minimalnu platu, s obzirom na trenutne ekonomske pokazatelje i inflaciju. U periodu od 2021. do 2023. godine minimalna plata je povećana sa 520 maraka na 630 maraka, dok, kako navode, u Federaciji trenutno ne postoji zakon o minimalnim platama, ali da važeći Zakon o radu predviđa minimalnu zaradu definisanu prema najnižoj cijeni rada koja je utvrđena kolektivnim ugovorom i podzakonskim aktima o radu.

“U Republici Srpskoj proširen je obuhvat lica koja imaju pravo na dodatak za njegu djeteta, povećani su dječji dodaci. Dodatak za pomoć roditelju staratelju ili njegovatelju povećan je sa 25 odsto na sto odsto osnovice, a broj korisnika ove naknade je povećan za 44,67% u 2022. godini u odnosu na 2020. godinu. U 2022. godini uvedena je naknada za nezaposlene roditelje četvoro i više djece sa najmanje jednim djetetom mlađim od 18 godina. Visina novčane pomoći utvrđuje se prema broju članova porodice; iznos naknade za pomoć i njegu drugog lica obračunava se kao procenat prosječne neto plate za prethodnu godinu i iznosi između 11 odsto i 22 odsto osnovice u zavisnosti od stepena zavisnosti”, ističe se u izvještaju.

Naglašavaju da minimalnu platu u Republici Srpskoj utvrđuje Vlada na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta.

“Osim toga, pri izradi politike, zakonskog rješenja ili strategije nadležna ministarstva redovno konsultuju kako predstavnike zainteresovanih strana i udruženja građana, tako i predstavnike sindikata”, navode oni.