Connect with us

Društvo

CIJENE IDU GORE, A NAFTA PADA: Zašto gorivo u BiH ipak poskupljuje?

 Dok cijene nafte u svijetu padaju, u Bosni i Hercegovini u narednim danima se može očekivati dodatno poskupljenje goriva, pa će tako benzin i dizel poskupjeti za od pet do 25 feninga.

Zašto gorivo u BiH poskupljuje uprkos padu cijene nafte?

Prema riječima Đorđa Savića, predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske, u Banjaluci se u ponedjeljak cijena benzina kretala od 2,84 do 2,92 KM, a dizela od 3,14 do 3,29 KM.

Koliko bi benzin i dizel mogli poskupjeti?

Tako će, kako on ističe, najviše cijene poput onih od 2,92 i 3,29 KM moći rasti za pet do 10 feninga u narednim danima, dok će na pumpama sa nižim cijenama kao što su 2,84 i 3,14 KM biti prostora za skok od čak 25 feninga.

“U petak je došlo do određenog pada cijena na berzama i dalje kretanje će zavisiti od dešavanja na svjetskim berzama. U posljednjih mjesec dana euro dizel na svjetskom tržištu je narastao više od 45 odsto, dok je benzin rastao negdje oko 25 odsto”, kaže on za “Nezavisne novine”, dodajući da je i pad cijena na svjetskoj berzi zaustavio rast i kod nas.

“Ako cijene ostanu na ovom nivou ili budu rasle, može se očekivati rast. Distributeri nabavljaju derivate od rafinerija i veletrgovaca u okruženju, oni cijene mijenjaju sa zakašnjenjem od 24 sata. Prema tome, ono što u ponedjeljak imamo na berzi će se oslikati na cijene od srijede u veleprodaji”, navodi Savić.

Kada bi gorivo moglo ponovo pojeftiniti?

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je cijena barela nafte u svijetu pala, ali dodaje da kod nas cijenu na pumpama diktira cijena barela od prošle sedmice, odnosno nabavna cijena veletrgovaca.

“Još par dana se može desiti eventualno neka korekcija naviše na benzinskim pumpama, ali ako cijena barela bude ispod 90 dolara, gotovo će sigurno doći do pada cijena derivata i to se može očekivati već početkom iduće sedmice. Cijene benzina i dizela će gotovo sigurno padati iduće sedmice”, tvrdi Bečarević.

Kako dodaje za “Nezavisne novine”, da bi se desio pad cijena goriva, barel nafte nekoliko dana mora biti ispod 90 dolara.

Šta se trenutno dešava na svjetskom tržištu nafte?

Inače, cijene sirove nafte na svjetskim tržištima znatno su pale u ponedjeljak, nakon što su SAD i Iran privremeno obustavili međusobne vojne napade, a sam prekid vatre smanjio je strahove od moguće blokade Ormuskog moreuza, ključne rute za globalno snabdijevanje energentima.

Najnoviji podaci sa berzi ukazuju na to da su referentne cijene u oštrom padu, pa je tako cijena Brent nafte, prema globalnoj referenci, pala za skoro šest odsto i trenutno košta otprilike 92,51 dolara po barelu. WTI nafta, prema američkom standardu, takođe je zabilježila pad od blizu šest odsto, pa je njena cijena 85,12 dolara po barelu, javljaju svjetski mediji.

Nezavisne

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon oblačnog jutra u BiH sutra sunčano vrijeme

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon pretežno oblačnog jutra, očekuje sunčano vrijeme u svim krajevima.

Ujutru će ponegdje biti slabe kiše, na jugu vedro, a lokalno uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, na jugu slaba do umjerena, uveče i jaka bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 22, a najviša dnevna od 20 do 25, na jugu do 30 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI UPOZORAVAJU: 180 Miliona KM više nije dovoljno, TRAŽE VEĆA I PAMETNIJA izdvajanja

Agrarni budžet Republike Srpske od oko 180 miliona KM, koliko se prema najavama očekuje i naredne godine, sve teže prati rast troškova poljoprivredne proizvodnje.

Poljoprivrednici upozoravaju na poskupljenje goriva, sjemena, sadnog materijala i drugih repromaterijala, dok dio proizvođača smatra da problem nije samo u visini budžeta, već i u načinu na koji se novac raspoređuje.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, kaže da je situacija među proizvođačima sve teža, posebno jer je agrarni budžet već treću godinu na približno istom nivou.

„Sve je manje poljoprivrednika, a budžet je isti. Već treću godinu se predlaže ista priča. Vidjećemo kakva je situacija i koliko će ljudi uopšte ostati da se bavi poljoprivredom, pošto je situacija alarmantna“, rekao je Bakajlić.

Prema njegovim riječima, vremenske nepogode dodatno povećavaju probleme, zbog čega bi državna podrška morala biti bolje osmišljena i efikasnije usmjerena.

„Mislim da poljoprivrednici zaslužuju više, ali šta reći na ovakav sistem i ovakvo upravljanje. Slika je jako loša“, ocijenio je Bakajlić.

Povrat sredstava važniji od samog iznosa?

Bakajlić smatra da bi i postojeći budžet mogao pokriti potrebe većeg broja proizvođača kada bi se sredstva racionalnije i pravovremeno isplaćivala.

„Budžet i sada, kada bi se realno isplaćivao, može zadovoljiti veći dio poljoprivrednika. Međutim, to ide na neki specifičan način“, rekao je on.

S druge strane, povrtari smatraju da sadašnji iznos više ne može pratiti rast troškova.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, smatra da bi agrarni budžet trebalo povećati za najmanje 30 odsto.

„Ako je riječ o dizelu i najavama da će nafta ići na četiri marke, samim tim regres koji imamo od 80 feninga po litru sada je opet nedovoljan u odnosu na cijene nafte“, rekao je Ilić.

On upozorava da distributeri najavljuju i poskupljenje repromaterijala od 20 do 30 odsto.

„Što se tiče povrtarstva, distributeri najavljuju da će repromaterijal biti skuplji za oko 20 do 30 odsto“, naveo je Ilić.

Zbog toga, kako kaže, povećanje budžeta od najmanje 30 odsto predstavlja minimum koji bi mogao pratiti rast troškova proizvodnje.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da su cijene povrća trenutno niske, pa proizvođači teško mogu prebaciti veće troškove na kupce.

„Veoma će teško biti da se izborimo sa tim ako bi, recimo, i taj budžet ostao isti i davanja prema samim poljoprivrednicima bila na istom nivou“, upozorio je Ilić.

Mljekari: Nije problem samo u 180 miliona KM

Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske, ima nešto drugačiji stav.

Prema njegovim riječima, agrarni budžet ne bi nužno morao biti povećan ukoliko bi se postojeći novac racionalnije raspoređivao i direktnije usmjeravao u proizvodnju.

„U taj naš budžet se ušetalo sve i svašta. Ima dosta stavki koje se ne tiču proizvodnje“, rekao je Arsenić.

Posebno je kritikovao podrške naučnim institucijama, različitim unapređenjima i drugim programima za koje, kako smatra, nije dovoljno jasno na koji način direktno pomažu poljoprivrednicima.

„Dovoljno je da pročitate pravilnik i vidite šta sve ulazi kao podrška. Ja bih dao medalju za izmišljanje podrški“, rekao je Arsenić.

„Traktore treba izbaciti iz podrške“

Arsenić posebno problematizuje način na koji se koriste sredstva namijenjena kapitalnim investicijama, a kao primjer navodi nabavku traktora.

On smatra da bi, ukoliko se ne uvede bolji model kontrole, traktore čak trebalo privremeno izbaciti iz sistema podrške.

„Kad je riječ o traktorima, ako nemamo neki bolji model podrške nabavci traktora, onda nam ne treba nikakav. Ja bih predložio i podržao da se traktori izbace iz podrške dok se to nešto ne reguliše“, rekao je.

Tvrdi da postoje slučajevi da subvencionisani traktori gotovo da se i ne koriste.

„Imate toliko traktora koji su kupljeni, a ne prave radne sate. Svaki traktor koji nije napravio barem 300-400 sati ili 800-900, to je uzaludna podrška“, istakao je Arsenić.

Prema njegovim riječima, mnogo je više traktora koji godišnje rade svega nekoliko desetina sati nego onih koji se intenzivno koriste u proizvodnji.

Poljoprivrednici između većeg budžeta i bolje raspodjele

Dok jedni traže da agrarni budžet bude povećan zbog viših troškova proizvodnje, drugi upozoravaju da samo povećanje neće riješiti problem ukoliko se novac ne bude usmjeravao tamo gdje je najpotrebniji.

Jedno je, međutim, zajedničko svim proizvođačima – troškovi rastu, cijene proizvoda često ne prate taj rast, a sve je manje ljudi koji ostaju na selu i bave se poljoprivredom.

Ukoliko naredne godine agrarni budžet zaista ostane na oko 180 miliona KM, najveće pitanje neće biti samo koliko će novca biti izdvojeno, već ko će ga dobiti, pod kojim uslovima i koliko će taj novac zaista završiti u proizvodnji.

Nastavi čitati

Društvo

„NEĆE VIŠE MOĆI SAMO SA PASOŠEM: Građane BiH čeka nova procedura za ulazak u EU“

Građane Bosne i Hercegovine koji putuju u Evropsku uniju do kraja godine očekuje još jedna velika promjena. Nakon uvođenja sistema EES, koji je već promijenio procedure na spoljnim granicama EU, uskoro bi trebalo da počne primjena i ETIAS-a – elektronskog odobrenja za putovanje.

Za razliku od vize, ETIAS neće mijenjati bezvizni režim za kratkotrajna putovanja, ali će građani zemalja kojima nije potrebna viza, među kojima je i BiH, prije puta morati podnijeti elektronski zahtjev i dobiti odobrenje za putovanje.

Evropska unija planira da ETIAS počne da se primjenjuje u posljednjem kvartalu 2026. godine. Tačan datum još nije objavljen, a iz Brisela navode da će javnost biti obaviještena nekoliko mjeseci prije početka primjene.

Koliko će koštati ETIAS?

Jedna od najvažnijih informacija za putnike jeste da će zahtjev koštati 20 evra.

Prvobitno je bilo predviđeno da taksa iznosi sedam evra, ali je Evropska komisija kasnije povećala cijenu zbog većih operativnih troškova, inflacije i usklađivanja sa sličnim sistemima u drugim državama.

Dobra vijest je da se taksa neće plaćati prilikom svakog putovanja.

Odobreni ETIAS važiće do tri godine ili do isteka pasoša, šta god prije nastupi. Tokom tog perioda putnik će moći da ga koristi za više putovanja, pod uslovom da putuje sa istim pasošem.

ETIAS nije viza

Iako će prije puta biti potrebno dobiti odobrenje, ETIAS se ne smatra vizom.

Građani BiH i dalje će moći da putuju u zemlje obuhvaćene sistemom bez klasične vize za kratkotrajne boravke, ali će prije polaska morati da prođu elektronsku bezbjednosnu provjeru.

ETIAS je zamišljen kao sistem prethodne provjere putnika, odnosno provjera da li postoje bezbjednosni ili drugi relevantni razlozi zbog kojih bi putovanje moglo predstavljati rizik.

ETIAS i EES nisu isto

Građanima će posebno biti važno da razlikuju dva sistema.

ETIAS se završava prije putovanja, dok se EES primjenjuje na samoj granici.

EES je sistem registracije ulaska i izlaska državljana zemalja koje nisu članice EU. Prilikom prelaska granice evidentiraju se podaci o putniku, a koriste se i biometrijski podaci, uključujući fotografiju lica i otiske prstiju.

Kada oba sistema budu u punoj primjeni, putnik iz BiH moraće da ima važeći ETIAS prije puta, dok će na granici prolaziti kroz EES proceduru.

Kako će izgledati prijava?

Zahtjev će se podnositi putem zvaničnog ETIAS sajta ili mobilne aplikacije.

Putniku će biti potreban važeći pasoš i platna kartica za plaćanje takse.

U prijavu će se unositi lični podaci i podaci iz putne isprave, kao i odgovori na pitanja koja su važna za bezbjednosne provjere.

Podaci koje putnik unese moraju odgovarati podacima u pasošu.

Većina zahtjeva trebalo bi da bude obrađena automatski, često u roku od nekoliko minuta.

Međutim, ukoliko bude potrebna dodatna provjera, postupak može trajati duže.

U slučaju dodatnih informacija ili dokumenata obrada može trajati do 14 dana, dok se u situacijama kada je potreban intervju rok može produžiti i do 30 dana.

Zbog toga će putnicima biti važno da zahtjev podnesu dovoljno ranije, a ne neposredno pred polazak.

Ovo su zemlje koje uvode ETIAS

ETIAS će se primjenjivati u 30 evropskih zemalja:

Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska i Švajcarska.

Za građane BiH najvažnije je da će se ETIAS odnositi na putovanja u veliki broj zemalja u koje danas mogu otići bez vize.

Šta to znači za građane BiH?

Uvođenje ETIAS-a neće značiti ukidanje bezviznog režima, ali će putovanje u Evropu dobiti još jednu obaveznu proceduru.

Putnik će prije puta morati da ima odobren ETIAS, dok će nakon dolaska na granicu prolaziti kroz kontrole predviđene sistemom EES.

Drugim riječima, pasoš više neće biti jedina stvar o kojoj putnik mora voditi računa prije puta.

Za većinu putnika postupak bi trebalo da bude brz i jednostavan, ali oni koji planiraju putovanje moraće na vrijeme podnijeti zahtjev i računati na novu taksu od 20 evra.

Nastavi čitati

Aktuelno