Nakon pobjede Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji, sve su glasniji zahtjevi za smjenu gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića i raspisivanje vanrednih izbora u glavnom gradu.

Izvršni direktor ove organizacije Nikola Radin smatra da su rezultati parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra potvrdili da Šapić nema podršku građana za nastavak mandata.

Prema njegovim riječima, Šapić je “legitimitet izgubio odavno, a sada je potpuno jasno da njegova vlast nema političko opravdanje za nastavak mandata”.

Radin: Beograd se nalazi pred finansijskim kolapsom

Radin upozorava da je stanje gradskih finansija alarmantno i da bi nastavak dosadašnjeg upravljanja mogao dodatno ugroziti funkcionisanje glavnog grada.

“Beograd se nalazi pred finansijskim kolapsom, gradska preduzeća tonu u dugove, a glavnom gradu prijeti potpuni finansijski slom. Beograd više nema vremena da plaća cijenu nesposobnosti i neodgovornosti gradske vlasti. Svaki dodatni dan ovakvog upravljanja produbljuje finansijsku krizu i ugrožava funkcionisanje grada”, upozorio je Radin, prenosi N1.

On smatra da nova Vlada Srbije treba da pokrene zakonom predviđene postupke kako bi se što prije omogućilo održavanje vanrednih lokalnih izbora.

“Jedan od prvih zadataka nove Vlade Srbije mora biti pokretanje svih zakonom predviđenih postupaka koji bi u najkraćem mogućem roku omogućili održavanje vanrednih izbora u Beogradu i svim lokalnim samoupravama”, poručio je Radin.

“Građani moraju dobiti priliku da odlučuju o svojoj budućnosti. Srbija je rekla svoje – sada je red na Beograd”, zaključio je.

Jovanović: Šapić treba da podnese ostavku

Za ostavku gradonačelnika i vanredne izbore založio se i direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović.

On je ocijenio da su parlamentarni izbori pokazali kakvo je raspoloženje Beograđana prema aktuelnoj gradskoj vlasti.

Prema njegovim riječima, Studentska lista osvojila je 63 odsto glasova u Beogradu, što smatra jasnom porukom građana.

“Beograđani su plebiscitarnom podrškom studentskoj listi od 63 odsto istovremeno rekli ne i Aleksandru Šapiću, Srpskoj naprednoj stranci, pljačkanju Beograda, Ćacilendu, korumpiranim direktorima javnih komunalnih preduzeća i svemu onome što je krasilo njihovu vladavinu”, izjavio je Jovanović, prenosi Nova.rs s FoNeta.

On tvrdi da je finansijska situacija u Beogradu toliko ozbiljna da grad više nije u stanju ni redovno da isplaćuje plate zaposlenima.

Zbog toga smatra da su ostavka Šapića i raspisivanje vanrednih gradskih izbora jedino rješenje.

Parlamentarni izbori otvorili pitanje vlasti u Beogradu

Zahtjevi za vanredne izbore uslijedili su nakon parlamentarnih izbora na kojima je Studentska lista, prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije, osvojila apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini Srbije.

Rezultati glasanja u Beogradu dodatno su otvorili pitanje političke podrške aktuelnoj gradskoj vlasti.

Ipak, rezultati parlamentarnih izbora ne dovode automatski do prestanka mandata gradonačelnika ili raspuštanja Skupštine grada.

Za promjenu gradske vlasti ili raspisivanje vanrednih lokalnih izbora neophodno je sprovesti odgovarajuće zakonske procedure.

Za sada nije poznato da li će Šapić odgovoriti na najnovije zahtjeve za ostavku i vanredne izbore.

Studentska lista osvojila je apsolutnu većinu na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, ali do preuzimanja vlasti predstoji još nekoliko važnih koraka. Izborni prigovori, proglašenje konačnih rezultata, konstituisanje Skupštine i izbor nove Vlade imaju zakonom propisane rokove, a cijeli postupak mogao bi potrajati mjesecima.

U Narodnu skupštinu ulaze i predstavnici nacionalnih manjina, dok je Socijalistička partija Srbije, prema trenutnim rezultatima, ostala ispod izbornog cenzusa.

Iako Studentska lista ima više od 126 mandata potrebnih za parlamentarnu većinu, izborni postupak još nije završen.

Zašto izbori još nisu završeni?

Zoran Alimpić, član Gradske izborne komisije Beograda, objašnjava za Novu.rs da pobjeda na izborima ne znači da nova vlast može odmah preuzeti dužnost.

Republička izborna komisija još prikuplja i provjerava zapisnike s biračkih mjesta, a konačni rezultati mogu biti proglašeni tek nakon što budu okončani svi izborni postupci.

“Po našem zakonu, konačni završni rezultati izbora objavljuju se onda kada bude završeno glasanje i izbori na svim biračkim mestima. Nekoliko biračkih mesta gotovo uvek na svakim izborima bude sa nekim neispravljivim greškama”, rekao je Alimpić.

Kao primjere naveo je nedostatak kontrolnog listića u glasačkoj kutiji, višak glasačkih listića ili zapisnik koji nije potpisao dovoljan broj članova biračkog odbora.

Takve nepravilnosti u određenim slučajevima mogu dovesti do ponavljanja glasanja.

Prigovori mogu odgoditi konačne rezultate

Alimpić ističe da zainteresovane strane imaju pravo da podnesu prigovore na nepravilnosti tokom izbornog procesa.

“Takođe, zainteresovane strane imaju rok od 72 sata da podnesu prigovore. Prigovore mogu da podnesu građani kojima je neko glasačko pravo oštećeno”, naveo je on.

Kao primjer pomenuo je slučaj u kojem je birač došao na glasanje i ustanovio da je njegovo ime već zaokruženo u biračkom spisku.

Prigovore mogu podnijeti i podnosioci izbornih lista.

Prema njegovom objašnjenju, RIK ima 72 sata da odluči o prigovoru, nakon čega postoji mogućnost pokretanja postupka pred Upravnim sudom.

“Tek kada sva biračka mesta budu imala rezultat koji je pravosnažan, znači bez toga da su svi eventualni prigovori odbijeni i svi rokovi za žalbe istekli, tek onda će Republička izborna komisija da proglasi konačne rezultate”, objasnio je Alimpić.

On smatra da bi, s obzirom na razliku između dvije vodeće liste, trebalo izbjeći nepotrebno odugovlačenje postupka.

“Bilo bi dobro da sada kada je sve već jasno i pobeda Studentske liste nepobitna, poražena strana ne pokušava da odloži i odugovlači primopredaju vlasti bespotrebnim prigovorima ili formalnim začkoljicama”, poručio je Alimpić.

Koliko vremena ima RIK, a koliko Skupština?

Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, RIK objavljuje ukupan izvještaj o rezultatima izbora u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izvještaja lokalnih izbornih komisija.

Nakon objavljivanja tog izvještaja, Komisija ima rok od deset dana da dodijeli mandate kandidatima prema njihovom redoslijedu na izbornim listama.

Sljedeći korak je konstitutivna sjednica Narodne skupštine.

Ustav Srbije predviđa da se prva sjednica novog saziva održi najkasnije 30 dana od proglašenja konačnih rezultata parlamentarnih izbora.

Sjednicu saziva predsjednik Skupštine iz prethodnog saziva.

Novi saziv parlamenta konstituiše se potvrđivanjem mandata najmanje dvije trećine narodnih poslanika, odnosno najmanje 167 od ukupno 250.

Time prestaje mandat prethodnog saziva Narodne skupštine.

Poslanici zatim biraju predsjednika i potpredsjednike parlamenta, imenuju generalnog sekretara i formiraju skupštinska radna tijela.

Kako se biraju predsjednik Vlade i ministri?

Nakon konstituisanja Skupštine počinje postupak formiranja nove Vlade Srbije.

Predsjednik Republike obavlja konsultacije s predstavnicima izbornih lista koje su osvojile mandate kako bi utvrdio ko može obezbijediti parlamentarnu većinu.

Zatim predlaže kandidata za predsjednika Vlade, odnosno mandatara.

Mandatar priprema program rada buduće vlade i predlaže ministre koji će činiti njegov kabinet.

Pred poslanicima izlaže program i sastav vlade, nakon čega slijedi skupštinska rasprava.

Narodna skupština istovremeno glasa o programu, predsjedniku i članovima Vlade.

Za izbor nove Vlade potrebna je većina od ukupnog broja narodnih poslanika, odnosno najmanje 126 glasova.

Studentska lista, prema preliminarnoj raspodjeli, raspolaže sa 140 mandata, što znači da ima dovoljno poslanika da samostalno izabere Vladu, pod uslovom da njeni poslanici podrže predloženog mandatara i kabinet.

Šta ako nova Vlada ne bude izabrana u roku?

Ustav Srbije predviđa da nova Vlada mora biti izabrana najkasnije 90 dana od dana konstituisanja Narodne skupštine.

Ukoliko se to ne dogodi, predsjednik Republike dužan je da raspusti parlament i raspiše nove parlamentarne izbore.

Do izbora nove Vlade, dosadašnja Vlada nastavlja da obavlja poslove u skladu sa zakonskim ograničenjima koja važe za njen mandat.

Nova Vlada stupa na dužnost polaganjem zakletve pred Narodnom skupštinom.

To znači da, uprkos poznatoj preliminarnoj raspodjeli mandata, Srbija još nema tačan datum kada će nova izvršna vlast zvanično preuzeti dužnost.