Stalni, gotovo svakodnevni rast cijena natjerao je brojne građane Bosne i Hercegovine da se odreknu određenih navika, proizvoda i usluga. Trude se, kažu, uštedjeti pa u trgovinama uglavnom kupuju samo bitno jer, objašnjavaju, nisu sigurni koliki će ih skok cijena dočekati sutradan.

– Dok suprug i ja kupimo lijekove i platimo račune, od penzije nam i ne ostane puno. Ljeti nam je život malo jeftiniji jer koristimo povrće i voće koje zasadimo, a i kvalitetnije je nego kupovno. Zima nam, istina, malo više komplicira život, ali snalazimo se. Kupujemo samo na akcijama i sniženjima kako bismo prošli jeftinije. Neke proizvode smo potpuno “ukinuli” s trpeze jer bez njih možemo. Žalosno je što smo nakon toliko godina rada i truda i relativno lijepog života došli u poziciju da moramo birati koji proizvod kupiti, a koji ostaviti na polici – priča penzionerka Anica.

Iako su u penzioneri kategorija društva koja najteže živi i “krpa” troškove od penzije do penzije, ni mladi nisu u dobroj poziciji, prenosi Večernji list.

– Dok nisam radio, imao sam potpuno drugačiju sliku o finansijama. Mislio sam, kada se zaposlim, da ću si moći priuštiti sve što prije nisam mogao. Želja mi je bila više s društvom putovati da zajedno upoznajemo nove države, ljude, kulture…, ali od toga nema ništa. Radim za minimalac i jedva si priuštim odlazak na more, i to izvan sezone u skromnom smještaju. Visoke cijene “zabranile” su nam i izlaske te se uglavnom okupljamo u kućama i vikendicama – kaže tridesetogodišnji sagovornik, prenosi Banjaluka.net.

Koliko su cijene rasle, najbolje pokazuje izračun Saveza samostalnih sindikata BiH, prema kojem je u pet godina potrošačka korpa skuplja za više od 1000 maraka. Naime, prema posljednjem podatku iz septembra ove godine, potrošačka korpa iznosila je 2993,50 KM, a u istom mjesecu 2019. godine za nju se izdvajala 1942,61 KM. Kada preračunamo ova dva iznosa, dolazimo do podatka da je potrošačka korpa u pet godina poskupjela za 1050,89 KM. S druge strane, plate ni blizu nisu rasle kao potrošačka korpa.

Naime, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku koje je Savez samostalnih sindikata koristio, vidimo kako je prosječna plata za promatrano vrijeme rasla tek za 317 KM. Prosječna platna u julu ove godine (posljednji podatak objavljen na stranici Federalnog zavoda za statistiku) iznosila je 1257 KM, a u istom mjesecu 2019. godina iznosila je 940 KM. Kako ističu iz SSS BiH, pokrivenost sindikalne potrošačke korpa prosječnom platom ove godine je 41,99%, dok se 2019. godine prosječnom platom moglo pokriti 48,39% košarice. Provjerili smo i koliko je više novca potrebno za hranu, komunalne usluge, prijevoz… Kako je prikazano u detaljnoj analizi, hrana je u pet godina poskupjela za 448,45 KM.

Ove godine u septembru samo za hranu izdvajalo se 1238,50 KM, dok je u istom mjesecu 2019. godine za hranu bilo potrebno izdvojiti 790,05 KM. Stanovanje i komunalne usluge u pet godina poskupjeli su za 83,44 KM, odjeća i obuća za 100 KM, obrazovanje i kultura za 180 KM, održavanje kuće za 80 KM, higijena i održavanje zdravlja za 159 KM, dok se, prema podacima, za prevoza izdvajao isti novac – 138 KM, ali je udio u ukupnoj potrošačkoj korpi pao sa 7,1% na 4,61%. Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četvoročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Murisa Marić, izvršna direktorka Udruge potrošača “DON” iz Prijedora, istaknula je kako su građani tokom posljednje tri godine izloženi poskupljenjima od osnovnih životnih namirnica do usluga koje pružaju javna komunalna poduzeća.

– Sve ovo nema nikakvog plana i strategije. Nema nikakvog odgovora da se pomogne potrošačima, tako da apsolutno nije ni začuđujuće što sva poduzeća zahtijevaju povećanje cijena. S druge strane, trebamo biti realni. Određena poduzeća trebaju imati neka poskupljenja – rekla je Marić.

Ona je dodala da na poskupljenja utiču više cijene goriva i drugih sirovina. Istaknula je kako se penzionerima, kao ni o socijalno ugroženim kategorijama građana, uopšte ne razmišlja.

– Svaki građanin u ovoj zemlji je socijalno ugrožen jer, jednostavno, naši prihodi ne mogu više odgovoriti na potrošačku korpu- kazala je Marić za Nezavisne novine.