Connect with us

Društvo

CIJENE SVAKODNEVNO RASTU! Potrošačka korpa skuplja za 1000 KM, KO OVO MOŽE DA IZDRŽI?

Stalni, gotovo svakodnevni rast cijena natjerao je brojne građane Bosne i Hercegovine da se odreknu određenih navika, proizvoda i usluga. Trude se, kažu, uštedjeti pa u trgovinama uglavnom kupuju samo bitno jer, objašnjavaju, nisu sigurni koliki će ih skok cijena dočekati sutradan.

– Dok suprug i ja kupimo lijekove i platimo račune, od penzije nam i ne ostane puno. Ljeti nam je život malo jeftiniji jer koristimo povrće i voće koje zasadimo, a i kvalitetnije je nego kupovno. Zima nam, istina, malo više komplicira život, ali snalazimo se. Kupujemo samo na akcijama i sniženjima kako bismo prošli jeftinije. Neke proizvode smo potpuno “ukinuli” s trpeze jer bez njih možemo. Žalosno je što smo nakon toliko godina rada i truda i relativno lijepog života došli u poziciju da moramo birati koji proizvod kupiti, a koji ostaviti na polici – priča penzionerka Anica.

Iako su u penzioneri kategorija društva koja najteže živi i “krpa” troškove od penzije do penzije, ni mladi nisu u dobroj poziciji, prenosi Večernji list.

– Dok nisam radio, imao sam potpuno drugačiju sliku o finansijama. Mislio sam, kada se zaposlim, da ću si moći priuštiti sve što prije nisam mogao. Želja mi je bila više s društvom putovati da zajedno upoznajemo nove države, ljude, kulture…, ali od toga nema ništa. Radim za minimalac i jedva si priuštim odlazak na more, i to izvan sezone u skromnom smještaju. Visoke cijene “zabranile” su nam i izlaske te se uglavnom okupljamo u kućama i vikendicama – kaže tridesetogodišnji sagovornik, prenosi Banjaluka.net.

Koliko su cijene rasle, najbolje pokazuje izračun Saveza samostalnih sindikata BiH, prema kojem je u pet godina potrošačka korpa skuplja za više od 1000 maraka. Naime, prema posljednjem podatku iz septembra ove godine, potrošačka korpa iznosila je 2993,50 KM, a u istom mjesecu 2019. godine za nju se izdvajala 1942,61 KM. Kada preračunamo ova dva iznosa, dolazimo do podatka da je potrošačka korpa u pet godina poskupjela za 1050,89 KM. S druge strane, plate ni blizu nisu rasle kao potrošačka korpa.

Naime, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku koje je Savez samostalnih sindikata koristio, vidimo kako je prosječna plata za promatrano vrijeme rasla tek za 317 KM. Prosječna platna u julu ove godine (posljednji podatak objavljen na stranici Federalnog zavoda za statistiku) iznosila je 1257 KM, a u istom mjesecu 2019. godina iznosila je 940 KM. Kako ističu iz SSS BiH, pokrivenost sindikalne potrošačke korpa prosječnom platom ove godine je 41,99%, dok se 2019. godine prosječnom platom moglo pokriti 48,39% košarice. Provjerili smo i koliko je više novca potrebno za hranu, komunalne usluge, prijevoz… Kako je prikazano u detaljnoj analizi, hrana je u pet godina poskupjela za 448,45 KM.

Ove godine u septembru samo za hranu izdvajalo se 1238,50 KM, dok je u istom mjesecu 2019. godine za hranu bilo potrebno izdvojiti 790,05 KM. Stanovanje i komunalne usluge u pet godina poskupjeli su za 83,44 KM, odjeća i obuća za 100 KM, obrazovanje i kultura za 180 KM, održavanje kuće za 80 KM, higijena i održavanje zdravlja za 159 KM, dok se, prema podacima, za prevoza izdvajao isti novac – 138 KM, ali je udio u ukupnoj potrošačkoj korpi pao sa 7,1% na 4,61%. Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četvoročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Murisa Marić, izvršna direktorka Udruge potrošača “DON” iz Prijedora, istaknula je kako su građani tokom posljednje tri godine izloženi poskupljenjima od osnovnih životnih namirnica do usluga koje pružaju javna komunalna poduzeća.

– Sve ovo nema nikakvog plana i strategije. Nema nikakvog odgovora da se pomogne potrošačima, tako da apsolutno nije ni začuđujuće što sva poduzeća zahtijevaju povećanje cijena. S druge strane, trebamo biti realni. Određena poduzeća trebaju imati neka poskupljenja – rekla je Marić.

Ona je dodala da na poskupljenja utiču više cijene goriva i drugih sirovina. Istaknula je kako se penzionerima, kao ni o socijalno ugroženim kategorijama građana, uopšte ne razmišlja.

– Svaki građanin u ovoj zemlji je socijalno ugrožen jer, jednostavno, naši prihodi ne mogu više odgovoriti na potrošačku korpu- kazala je Marić za Nezavisne novine.

Related Topics:

Društvo

BUDITE NA OPREZU! Toplo vrijeme izmamilo zmije

Topla i blaga zima pogodovala je da zmije ranije izađu iz svojih skrovišta, pa su primijećene čak i u februaru.

Sa višim temperaturama ovi gmizavci su aktivniji.

Iako seruma protiv zmijskog otrova ima dovoljno, ipak, dok boravite u prirodi, posebno u neuređenim predjelima, budite oprezni.

Na području Republike Srpske ima 13 vrsta zmija. Najveći diverzitet je u okolini Trebinja gdje ih je 11, dok u okolini Banjaluci ima samo pet vrsta.

Najčešći ujedi zmija su na selima, neuređenim travnatim predjelim i kamenjarima. Najopasniji su ako je ujed za glavu, vrat i jagodice prstiju. Zato oprez!

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

PRIBLIŽAVA SE SNAŽAN CIKLON, nebo bi ponovo moglo biti “zamućeno”

Početkom ove sedmice snažan ciklon sa sjevera Afrike premještao se preko Grčke i našeg područja i donio ogromne koncentracije pijeska iz Sahare.

Ogromne količine pijeska prekrile su u i Atinu i sve je bilo obojeno narandžastom bojom. Ogromne količine pijeska i prašine nepovoljno su djelovale i po zdravlje ljudi.

Potom je snažno sjeverozapadno visinsko strujanje pročistilo atmosferu od pijeska, a i vazduh je postao znatno čistiji.

Narednih dana nad centralnim i zapadnim predjelima Mediterana nalaziće se ciklon, koji će u svom prednjem dijelu usloviti veoma izražena južna strujanja. Upravo će ova strujanja usloviti da sa sjevera Afrike preko Italije do Alpa, juga Njemačke i zapada Austrije stignu ogromne količine pustinjskog pijeska i prašine iz Sahare.

Saharska prašina prigušuje sunčeve zrake i čini da nebo izgleda zamućeno. Prašina često stimuliše i stvaranje oblaka.

Nebo može postati žuto i proizvesti fascinantne zalaske sunca. Ne očekuje se loš kvalitet vazduha kakav je nedavno zabilježen u Atini.

U početku u svim predjelima biće vedro i bez oblaka i padavine, ali će od utorka biti oblačnosti sa pljuskovima i grmljavinom.

Kiša uzrokuje da se prašina taloži u obliku tamnih kapi – takođe poznatih kao krvava kiša – na biljkama i automobilima. Nakon sušenja ostavlja jasne tragove.

U višim predelima Alpa i dalje ima puno snega, tako ne treba čuditi da ako snijeg u tim predjelima poprimi boje pijeska iz pustinje u Sahari.

Iako se narednih dana izražena južna strujanja očekuju i iznad našeg područja, glavnina pijeska i prašine iz Sahare ovog puta premještaće se zapadnije od našeg područja.

Nastavi čitati

Društvo

DANASU SU CVIJETI, veliki hrišćanski praznik, a EVO KOJA SU VJEROVANJA!

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas Cvijeti, praznik koji simbolizuje carski i svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim.

Ulazak Hristov u Jerusalim – Cvijeti slavi se dan po vaskrsenju Lazarevom, odnosno Lazarevoj suboti i Vrbici, šeste nedjelje Velikog posta i nedjelju dana pred Vaskrs. Cvijeti su pokretni praznik.

Hristos je ušao u Jerusalim jašući na magarcu, a narod ga je dočekao kao cara, prostirući ispred njega svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama grančice palme.

Glas da dolazi Spasitelj, onaj koji je vaskrsao Lazara, brzo se raširio i mnoštvo naroda mu se pridružilo. Jedni su ga dočekivali sa palminim grančicama u ruci, drugi su bacali svoje haljine na put kuda će proći, treći su rezali grančice od drveta i bacali na put.

Kada je Isus Hristos izašao na Maslinsku goru, oni koji ga pratiše povikaše: “Osana, Sinu Davidovom! Blagosloven koji ide u ime Gospodnje, car Izrailjev!”.

Ali Isus Hristos je cijelim putem bio žalostan, i kad silazaše niz goru, on baci pogled na Jerusalim u dolini, zaplaka se i reče: “O, Jerusalime! Kad bi ti znao, osobito u ovaj dan, šta je za sreću tvoju, ali je sad sakriveno od tvojih očiju. Jer će doći dani da će te opkoliti neprijatelji tvoji sa svih strana, i razbiće tebe i djecu tvoju i neće ostaviti u tebi kamen na kamenu za to što nisi poznao vrijeme u koje si pohođen”.

Ugledavši Isusov ulazak u Jerusalim, mnogi se zapitaše: “Ko je to?”, a iz gomile naroda odgovoriše: “Isus, prorok iz Nazareta Galilejskog”.

Potom Hristos uđe u hram, gdje su bili bolesni i sakati, smilova se na njih i sve ih iscjeli. Među narodom i djecom zavlada veliko oduševljenje, te su mu klicali: “Osana, Sinu Davidovom, Caru Izrailjskom!”

Slušajući to, Isusu Hristosu priđoše neki fariseji, pa mu rekoše: “Čuješ li to što ovi govore?”, a on im odgovori: “Zar niste nikada čitali: iz usta male djece i odojčadi, načinio si sebi hvalu”.

Cijelog dana Isus Hristos držao je propovijedi u hramu, a uveče se sa svojim učenicima vratio u Vitaniju.

Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim na ikoni se predstavlja kako Hristos jaše na magaretu, a prate ga učenici, dok narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.

Ovim praznikom obilježava se posljednja nedjelja pred početak Isusovog stradanja, smrti i Vaskrsenja.

Narodno vjerovanje

Naime, prema narodnom vjerovanju, oni koji na ovaj praznik započnu posao kojim žele sa uspjehom da se bave, uspjeće u svom naumu. Zato nikako nemojte zaboraviti da se odvažite i započnete šta god želite da radite uspješno do kraja godine.

Cvijeti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima. Zato, poklonite danas nekoj dragoj osobi cvijeće. Vjernici koji poste cijeli post trebalo bi da poste na vodi, osim subotom i nedjeljom, kada se dozvoljava post na ulju i konzumiranje vina. Takođe, na praznik Blagovijesti i Cvijeti, može da se jede riba.

Od praznika Cvijeti ostaje još sedam dana do Vaskrsa.

Nastavi čitati

Aktuelno