Connect with us

Politika

CIK PONIŠTIO IZBORE NA 136 BIRAČKIH MJESTA: Utvrđene teške nepravilnosti na 136 biračkih mjesta

Manipulacije glasovima, krivotvoreni potpisi i glasanje bez važećih dokumenata – novi izbori nakon pravosnažnosti odluke

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 izbornih jedinica, na ukupno 136 biračkih mjesta, zbog utvrđenih teških nepravilnosti i manipulacija u izbornom procesu.

Kako je saopšteno iz CIK-a, odluka je donesena na osnovu uloženih prigovora i sprovedenih provjera, tokom kojih su, između ostalog, utvrđeni slučajevi oduzimanja i dodavanja glasova kandidatima, krivotvorenja potpisa birača, kao i glasanja sa nevažećim identifikacionim dokumentima.

– Na ovim prijevremenim izborima registrovane su brojne nepravilnosti. Da bi se zaštitio integritet izbornog procesa, bilo je neophodno poništiti izbore – poručeno je iz CIK-a.

Gdje su izbori poništeni

Izbori su poništeni u izbornim jedinicama u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći i Milićima, kao i na jednom biračkom mjestu u Brčko distriktu.
Najveći broj poništenih biračkih mjesta zabilježen je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.

Odluka o raspisivanju novih izbora biće donesena nakon što odluka o poništenju postane pravosnažna.

Razlika u glasovima pod znakom pitanja

CIK je ranije utvrdio rezultate prema kojima je Siniša Karan (SNSD) pobijedio Branka Blanušu (SDS) sa razlikom od 9.577 glasova. Međutim, na 136 biračkih mjesta gdje su izbori poništeni, razlika u glasovima iznosila je čak 15.822 glasa, što je dodatno otvorilo sumnje u regularnost izbornog procesa.

Podijeljeni stavovi u CIK-u

Članica CIK-a Irena Hadžiabdić izjavila je da ne može podržati ovakav prijedlog u cijelosti, ali da se slaže da izbore treba poništiti tamo gdje su nepravilnosti dokazane.

– Grafološko vještačenje je otkrilo veliki broj krivotvorenih potpisa. Ponovno brojanje je pokazalo da je bilo dodavanja i oduzimanja glasova, kao i pogrešnog brojanja nevažećih listića – rekla je Hadžiabdićeva, navodeći da je poništenje, po njenom mišljenju, izvršeno selektivno.

Član CIK-a Željko Bakalar naveo je da je na 119 od 136 biračkih mjesta više od 900 osoba glasalo bez validnog identifikacionog dokumenta.

Više od 2.000 glasalo sa nevažećim dokumentima

Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina naglasila je da odluka još nije pravosnažna i da svi učesnici imaju pravo žalbe.

– Izbori se poništavaju zbog krivotvorenja potpisa birača i glasanja sa nevažećim dokumentima. Više od 2.000 lica glasalo je sa nevažećim identifikacionim dokumentima – navela je ona.

Dodala je i da je u Glavnom centru za brojanje utvrđeno da je više od 400 glasova dodano jednom kandidatu, dok je preko 200 glasova oduzeto drugom.

Odluka CIK-a otvorila je novo poglavlje u političkoj krizi u Republici Srpskoj, a konačan epilog zavisiće od eventualnih žalbi i odluke o ponavljanju izbora na poništenim biračkim mjestima.

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno