Politika
CIK RASPISUJE LOKALNE IZBORE: Liste kandidata početkom jula

U narednim danima, Centralna izborna komisija BiH, vjerovatno u ponedjeljak, 6. maja, donijeće odluku o raspisivanju lokalnih izbora i od tada počinje da curi vrijeme utvrđeno Izbornim zakonom BiH do kada političke partije treba da prijave učešće na izborima i dostave liste.
I rok za odluku o raspisivanju lokalnih izbora utvrđen je Izbornim zakonom, gdje je precizirano da se izbori raspisuju 150 dana prije dana održavanja izbora. S obzirom na to da je Izbornim zakonom precizirano da se izbori na svim nivoima vlasti u BiH održavaju prve nedjelje u oktobru, CIK će lokalne izbore raspisati za 6. oktobar ove godine.
Kada je riječ o ostalim rokovima, prema Izbornom zakonu BiH, od donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora, u roku od 15 dana, institucije BiH treba da osiguraju sredstva. S obzirom na to da je CIK-u obezbijeđeno već 7,4 miliona KM, a da su najavili dodatni zahtjev, Savjet ministara BiH do 21. maja moraće obezbijediti još novca.
Dalje, što se tiče važnijih stvari, politička stranka prijavu za ovjeru učešća na izborima CIK-u podnosi 135 dana prije dana izbora, dakle, to bi političke stranke trebalo da urade do 21. maja, dok koalicija prijavu za ovjeru podnosi najkasnije 110 dana prije dana izbora, odnosno do 10. juna. Nakon podnošenja prijave, CIK najkasnije u roku od 15 dana ovjerava prijavu političke partije za učešće na izborima.
“Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija moraju se podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 90 dana prije dana izbora”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, što u praksi znači da će imena kandidata na listama biti poznata tek početkom jula, jer političke partije imaju rok do 6. jula da dostave liste svojih kandidata.
Nakon što budu dostavljene liste, sljedeća bitna faza je postupak ovjeravanja lista, i Centralna izborna komisija BiH najkasnije 25 dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena, pregleda i ovjerava ili odbija kandidate na listi.
“Nakon ovjeravanja podnesenih kandidatskih lista CIK objavljuje kandidatsku listu sa nazivima ovjerenih političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i lista nezavisnih kandidata za svake izbore, prema redoslijedu koji se dobije žrijebanjem. Kandidatske liste objavljuju se u službenim glasilima najkasnije 45 dana prije dana izbora. Kandidatske liste se takođe izlažu na biračkim mjestima i objavljuju u sredstvima javnog informisanja”, piše u Izbornom zakonu BiH.
Mjesec dana do izbora počeće i izborna kampanja, koja traje do 24 sata prije održavanja samih izbora, kada počinje izborna ćutnja. U tom periodu izborne kampanje, koja traje mjesec dana, političke partije i pojedinci mogu plaćati oglašavanje, koje je inače zabranjeno i smatra se preuranjenom kampanjom koja je kažnjiva zakonom.
Što se tiče biračkih spiskova, na osnovu podataka u evidenciji Centralnog biračkog spiska, CIK za svaku izbornu jedinicu izrađuje izvod koji sadrži podatke o svim biračima sa pravom glasa za tu osnovnu izbornu jedinicu, koji se opštinskoj izbornoj komisiji dostavlja najkasnije u roku od 20 dana prije dana održavanja izbora.
Rokovi predviđeni Izbornim zakonom BiH govore i o biračkim mjestima, koja opštinske i gradske izborne komisije moraju odrediti najkasnije 65 dana prije dana izbora.
“Opštinska izborna komisija, neposredno nakon određivanja biračkih mjesta, podnosi spisak lokacija biračkih mjesta Centralnoj izbornoj komisiji BiH. CIK BiH može promijeniti lokaciju biračkog mjesta ako utvrdi da nije pogodna za glasanje”, navodi se u Izbornom zakonu u kojem se piše i da opštinska izborna komisija najkasnije 15 dana prije dana izbora objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasanje i gdje birači mogu glasati.
Podsjećanja radi, osim “aktuelnog” Izbornog zakona BiH, koji je na snazi, a koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika i po kojem će CIK raspisati izbore, u opticaju su još najmanje tri teksta.
Savjet ministara BiH na sjednici 7. maja trebalo bi da razmatra izmjene Izbornog zakona BiH, dok se u Domu naroda nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje su prethodno usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U opticaju je i Izborni zakon Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, koji još nije stupio na snagu, a najviši zvaničnici Republike Srpske do sada su u nekoliko navrata isticali da će izbore organizovati po Izbornom zakonu Republike Srpske, a ne po nametnutom Izbornom zakonu BiH.
CIK razmatra uputstvo o novim tehnologijama
Centralna izborna komisija BiH održaće u petak (3. maja) sjednicu, na kojoj će donijeti niz odluka neophodnih za održavanje izbora u oktobru ove godine, između ostalog i onu o visini novčane naknade članovima biračkih odbora.
Osim toga, CIK bi trebalo da usvoji i pravilnik o sprovođenju izbora u BiH te pravilnik o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom procesu. Takođe, članovi CIK-a razmatraće i pravilnik o predizbornim i postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka, zatim uputstvo o postupku otvaranja i korištenja posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, kao i uputstvo o izgledu i načinu ispunjavanja obrazaca izjave o imovinskom stanju.
Članovi Centralne izborne komisije BiH razmatraće i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija.
Politika
DRAGOJEVIĆ STOJIĆ “Vidovdan nas okuplja! Ne zaboravljamo Kosovski zavjet ni herojsku borbu VRS-a!”

Na današnji dan, srpski narod obilježava jedan od najsvetijih i najvažnijih datuma u svojoj istoriji – Vidovdan, dan kosovskih mučenika, heroja Vojske Republike Srpske i svih onih koji su život dali za slobodu i opstanak našeg naroda.
Ovaj praznik nije samo vjerski i istorijski datum, već i duboko usađen zavjet, opomena i podsjetnik na to da sloboda nikada nije bila besplatna, i da ono što imamo danas dugujemo najboljima među nama.
Narodni poslanik Partije demokratskog progresa (PDP), dr Maja Dragićević Stojić, ističe da je Vidovdan dan kada se sa posebnim poštovanjem sjećamo svih srpskih junaka – od Kosova do Krajine, od Gazimestana do Mojmila i Ozrena.
– Vidovdan nas podsjeća da se sloboda ne poklanja – ona se krvlju brani. To je dan kada ne zaboravljamo naše pretke, kada se klanjamo sjenima onih koji su izabrali čast i slobodu, umjesto pokoravanja i ropstva. Nema Republike Srpske bez tih ljudi, bez njihove žrtve, bez njihove ljubavi prema narodu, poručila je Dragićević Stojić.
Dodaje da je naša obaveza da te vrijednosti prenosimo na buduće generacije.
– Naša je dužnost da ne zaboravimo i da nikada ne dozvolimo da se vrijednosti za koje su ginuli obesmisle. Republika Srpska je rođena iz borbe, a opstaje zahvaljujući sjećanju, istini i poštovanju. Vidovdan nas okuplja, podsjeća i opominje – da budemo dostojni onih koji su dali sve, zaključuje ona.
Na Vidovdan, više nego ikada, treba da se prisjetimo da su čast, sloboda i država izbor, ali i obaveza. Zato neka ovaj dan svima bude snaga – da čuvamo ono što su nam ostavili, jer narod bez sjećanja je narod bez budućnosti.
Politika
“BJEŽE OD ISTINE”: Migranti i rezervni sastav policije služe kao dimna zavjesa ZA KOLAPS JAVNIH PREDUZEĆA

Vukomanović tvrdi da vladajuća većina namjerno izbjegava raspravu o stanju u javnim preduzećima jer bi to razotkrilo kolaps sistema.
Poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović, u intervjuu za Euronews ocijenila je niz aktuelnih političkih poteza vlasti kao opasne, neodgovorne i destabilizujuće – posebno u kontekstu osnivanja rezervnog sastava policije, manipulacija temom migranata i pokušaja izmjene Ustava Republike Srpske.
Govoreći o najavi formiranja rezervnog sastava policije, Vukomanović kaže da iza toga ne vidi stvarnu potrebu, već politički manevar čiji je cilj izazivanje straha i odvlačenje pažnje sa pravih problema.
-Razlozi koje vlast navodi za formiranje rezervnog sastava policije nisu novi – takve okolnosti su postojale i prethodnih godina. Međutim, odluka dolazi baš sada, u osjetljivom političkom trenutku, kada se očekuje presuda protiv Milorada Dodika, što izaziva sumnju da je riječ o političkom manevru. Ako se ova struktura zaista formira, postavlja se niz pitanja: koliko će koštati, ko će to finansirati, gdje će ljudi biti smješteni i koja će im biti uloga. Bez konkretnih odgovora, to više liči na prijetnju nego na ozbiljnu bezbjednosnu mjeru.
Vukomanović smatra da je tema migranata zloupotrijebljena u političke svrhe i da se plasira sa ciljem stvaranja panike u javnosti, bez ijednog konkretnog dokaza.
-Tema migranata iskorišćena je kao izgovor za širenje straha i optuživanje opozicije. Dodik se uhvatio za jednu izjavu o migracionim kretanjima na Balkanu i odmah je to iskoristio kao osnovu za spin, tvrdeći da će desetine hiljada migranata biti nasilno naseljene. Takve tvrdnje su potpuno neutemeljene. Umjesto da rješava problem odlaska ljudi i nedostatka radne snage, vlast se bavi izmišljanjem prijetnji koje ne postoje.
PDP je predložio zakon o podršci porodicama sa djecom, inspirisan rješenjima iz Srbije. Predviđa se značajna jednokratna i višegodišnja finansijska pomoć porodicama koje se odluče na proširenje.
-Predložili smo konkretan zakon koji bi porodicama davao stvarnu podršku, a ne samo deklarativnu. Po uzoru na Srbiju, predložili smo isplate od 8.000 KM za prvo dijete, 10.000 za drugo, i između 30.000 i 50.000 KM za treće i svako naredno dijete, isplaćeno u ratama tokom deset godina. To nije samo socijalna mjera – to je demografska i razvojna politika. Ako želimo da naša djeca ostanu ovdje, moramo im pružiti razlog za to.
Vukomanović tvrdi da vladajuća većina namjerno izbjegava raspravu o stanju u javnim preduzećima jer bi to razotkrilo kolaps sistema.
-Tražili smo posebnu sjednicu o poslovanju javnih preduzeća, ali već znamo da će vlast učiniti sve da dnevni red ne bude usvojen. Gubici u ‘Šumama Republike Srpske’, Elektroprivredi i drugim javnim sistemima su ogromni, a niko ne odgovara. To su sredstva građana – to je njihov novac, njihova imovina. Ako se krije istina o tome, znači da neko ima šta da sakrije.
Najave o promjeni Ustava Republike Srpske, prema mišljenju Tanje Vukomanović, nisu reformske, već opasne i politički krajnje neodgovorne.
-Mijenjati Ustav u ovom političkom momentu, bez jasnog konsenzusa, potpuno je neodgovorno i vodi nas u izolaciju. Postojeći Ustav Republike Srpske je međunarodno priznat i u funkciji je. Svaki pokušaj da se u ovom trenutku on mijenja više govori o političkom avanturizmu i želji da se skrene pažnja sa ekonomskog i demografskog sunovrat”.
Govoreći o pozivu predsjednika RS na dijalog, Vukomanović naglašava da on dolazi prekasno i bez iskrene namjere.
-Dijalog se vodi na početku, kada postoji prostor za rješenje, a ne kada su sve političke institucije zarobljene, podjele produbljene, a opozicija demonizovana. Dodik sada nudi dijalog samo zato što osjeća politički pritisak, a ne zato što iskreno želi dogovor. Naša ruka je bila pružena mnogo puta, ali nije bilo sluha. Danas, kada smo već duboko u krizi – teško je vratiti povjerenje.
Govoreći o radu gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, ističe da je on praktično onemogućen u obavljanju dužnosti zbog političkih blokada koje dolaze iz Skupštine grada.
-Stanivuković ima samo pola vlasti – sve ostalo drži skupštinska većina predvođena SNSD-om, koja sistematski blokira svaki pokušaj razvoja. Kapitalni projekti se ne realizuju, gradski budžet se guši, sve sa ciljem da se nanese politička šteta gradonačelniku. Umjesto da rade za dobrobit građana Banjaluke, oni je koriste kao poligon za političko nadmudrivanje. To nije odgovorno vođenje grada, to je politička sabotaža.
Politika
„VOJSKA DA, RIJALITI NE!“ Stanišić BRUTALNO o omladini i vraćanju vojnog roka!

Gostujući u Dnevniku BHT1 uživo iz banjalučkog studija, Miloš Stanišić iz Bijeljine, član Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP), govorio je o ključnim temama koje ovih dana izazivaju snažne reakcije u javnosti – od ideje formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske, preko inicijative za uvođenje vojnog roka u Srbiji, do problema sa presudom u slučaju slovenačkog “Vijadukta“.
Rezervni sastav policije – dobra ideja, ali neostvariva
Na pitanje o formiranju rezervnog sastava policije Republike Srpske, Stanišić je, kao bivši vojni akademac, istakao da podržava jačanje bezbjednosnih kapaciteta entiteta. Ipak, naglašava da je ideja neodrživa iz finansijskog ugla.
– Ako se država zadužuje da bi isplatila osnovna davanja poput penzija i plata, tada je uvođenje rezervnog sastava policije prilično neodgovorno. Lijepo zvuči, ali kada pogledate realne budžete i potrebe, jasno je da je to još jedno mrtvo slovo na papiru“, rekao je Stanišić.
Vojni rok – sredstvo vaspitanja, ne samo odbrane
Komentarišući inicijativu u Srbiji o vraćanju obaveznog vojnog roka, i mogućnost da se on odnosi i na mladiće s dvojnim državljanstvom, Stanišić je istakao vaspitnu dimenziju takve mjere.
– Današnja omladina raste uz rijalitije i društvene mreže. Vojni rok može biti način da se mladi nauče redu, radu i disciplini. Moj brat je služio vojsku i vratio se kao drugačiji čovjek. U tom uzrastu, vojna služba može oblikovati karakter, više nego kafane“, poručio je on.
Dodao je i da bi sistem morao omogućiti alternativu, poput civilne službe, i da bi rješenje moralo biti fleksibilno i dobro pripremljeno.
“Vijadukt“ – presuda se izbjegavala, kamate rastu svaki dan
Govoreći o sporu sa slovenačkim “Vijaduktom“, Stanišić je ocijenio da je slučaj simptom teškog sistemskog propadanja.
– Kamata dnevno iznosi preko 18.000 KM. To su milioni koji su mogli biti uloženi u razvoj. Najveći problem je što niko nije reagovao na vrijeme – rekao je i dodao da je ukupna vrijednost arbitražnih sporova koji “vise“ nad BiH i Republikom Srpskom premašila dvije milijarde KM“, upozorava Stanišić.
Odluka Ustavnog suda RS: licemjerna raspodjela PDV-a
Na pitanje o nedavnoj odluci Ustavnog suda RS da je smanjenje prihoda od PDV-a za gradove sa više od 100.000 stanovnika neustavno, Stanišić je rekao da je to bila “licemjerna mjera“ vladajuće strukture.
– Uzimate od Bijeljine i Banjaluke da biste dali nerazvijenima, bez ikakvog izvještaja o tome gdje su sredstva zaista završila“, poručio je, tražeći veću transparentnost i domaćinsko upravljanje budžetom.
Inicijativa za “vladu u sjeni“
Stanišić je govorio i o inicijativi za formiranje “vlade u sjeni“ koju je pokrenula Srpska demokratska stranka, a u kojoj će učestvovati i predstavnici PDP-a.
– Još nismo izašli s imenima jer ozbiljno pristupamo ovom projektu. Želimo okupiti kvalitetne ljude, eksperte iz različitih oblasti, koji mogu ponuditi konkretne politike i rješenja“, rekao je Stanišić.
Evropski put – vlast snosi odgovornost za blokade
Na anketno pitanje Dnevnika BHT1 – ko je odgovoran za blokadu evropskog puta BiH – Stanišić je jasan: “Vlast“.
– Kao što su roditelji odgovorni za stanje u porodici, tako su i vladajuće stranke odgovorne za smjer države. BiH geografski pripada Evropi i mi kao PDP podržavamo evropski put, ali ne po svaku cijenu i ne po cijenu porodičnih i identitetskih vrijednosti“, rekao je.
– Nemamo finansije za bacanje, a još manje vremena za neodgovorne odluke“, zaključio je Miloš Stanišić potpredsjednik PDP-a, prenosi portal Dešavanja u Bijeljini.
-
Zdravlje6 sati ago
NAJBOLJI NAČINI ZA ZAPOČETI DAN! Ledeno tuširanje, meditacija, doručak i vježbanje
-
Svijet2 dana ago
NETANJAHU TRIJUMFALNO “Izrael je postigao veliku pobjedu!”
-
Politika3 dana ago
UDAR NA BANJALUKU! Savić-Banjac “PDV su nam uzeli iz čiste političke osvete!”
-
Politika3 dana ago
ZAVRŠILA ERA PRIJETNJI! Radnici BHRT-a izvojevali pravdu nakon godina borbe
-
Hronika1 dan ago
NASILJE U JAVNOSTI! Ženu pretukao pred prodavnicom – završio u LISICAMA!
-
Društvo2 dana ago
MAJKA PRONŠLA SINA NAKON 40 GODINA: Sine moj, da li sanjam? (VIDEO)
-
Banjaluka1 dan ago
DRINIĆ: Sabotiraju vodosnabdijevanje zbog političkih poena – DNO DNA!
-
Politika2 dana ago
OVO SU SVI DETALJI o pomoćnom sastavu policije u Srpskoj