Connect with us

Politika

CIK RASPISUJE LOKALNE IZBORE: Liste kandidata početkom jula

U narednim danima, Centralna izborna komisija BiH, vjerovatno u ponedjeljak, 6. maja, donijeće odluku o raspisivanju lokalnih izbora i od tada počinje da curi vrijeme utvrđeno Izbornim zakonom BiH do kada političke partije treba da prijave učešće na izborima i dostave liste.

I rok za odluku o raspisivanju lokalnih izbora utvrđen je Izbornim zakonom, gdje je precizirano da se izbori raspisuju 150 dana prije dana održavanja izbora. S obzirom na to da je Izbornim zakonom precizirano da se izbori na svim nivoima vlasti u BiH održavaju prve nedjelje u oktobru, CIK će lokalne izbore raspisati za 6. oktobar ove godine.

Kada je riječ o ostalim rokovima, prema Izbornom zakonu BiH, od donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora, u roku od 15 dana, institucije BiH treba da osiguraju sredstva. S obzirom na to da je CIK-u obezbijeđeno već 7,4 miliona KM, a da su najavili dodatni zahtjev, Savjet ministara BiH do 21. maja moraće obezbijediti još novca.

Dalje, što se tiče važnijih stvari, politička stranka prijavu za ovjeru učešća na izborima CIK-u podnosi 135 dana prije dana izbora, dakle, to bi političke stranke trebalo da urade do 21. maja, dok koalicija prijavu za ovjeru podnosi najkasnije 110 dana prije dana izbora, odnosno do 10. juna. Nakon podnošenja prijave, CIK najkasnije u roku od 15 dana ovjerava prijavu političke partije za učešće na izborima.

“Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija moraju se podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 90 dana prije dana izbora”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, što u praksi znači da će imena kandidata na listama biti poznata tek početkom jula, jer političke partije imaju rok do 6. jula da dostave liste svojih kandidata.

Nakon što budu dostavljene liste, sljedeća bitna faza je postupak ovjeravanja lista, i Centralna izborna komisija BiH najkasnije 25 dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena, pregleda i ovjerava ili odbija kandidate na listi.

“Nakon ovjeravanja podnesenih kandidatskih lista CIK objavljuje kandidatsku listu sa nazivima ovjerenih političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i lista nezavisnih kandidata za svake izbore, prema redoslijedu koji se dobije žrijebanjem. Kandidatske liste objavljuju se u službenim glasilima najkasnije 45 dana prije dana izbora. Kandidatske liste se takođe izlažu na biračkim mjestima i objavljuju u sredstvima javnog informisanja”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Mjesec dana do izbora počeće i izborna kampanja, koja traje do 24 sata prije održavanja samih izbora, kada počinje izborna ćutnja. U tom periodu izborne kampanje, koja traje mjesec dana, političke partije i pojedinci mogu plaćati oglašavanje, koje je inače zabranjeno i smatra se preuranjenom kampanjom koja je kažnjiva zakonom.

Što se tiče biračkih spiskova, na osnovu podataka u evidenciji Centralnog biračkog spiska, CIK za svaku izbornu jedinicu izrađuje izvod koji sadrži podatke o svim biračima sa pravom glasa za tu osnovnu izbornu jedinicu, koji se opštinskoj izbornoj komisiji dostavlja najkasnije u roku od 20 dana prije dana održavanja izbora.

Rokovi predviđeni Izbornim zakonom BiH govore i o biračkim mjestima, koja opštinske i gradske izborne komisije moraju odrediti najkasnije 65 dana prije dana izbora.

“Opštinska izborna komisija, neposredno nakon određivanja biračkih mjesta, podnosi spisak lokacija biračkih mjesta Centralnoj izbornoj komisiji BiH. CIK BiH može promijeniti lokaciju biračkog mjesta ako utvrdi da nije pogodna za glasanje”, navodi se u Izbornom zakonu u kojem se piše i da opštinska izborna komisija najkasnije 15 dana prije dana izbora objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasanje i gdje birači mogu glasati.

Podsjećanja radi, osim “aktuelnog” Izbornog zakona BiH, koji je na snazi, a koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika i po kojem će CIK raspisati izbore, u opticaju su još najmanje tri teksta.

Savjet ministara BiH na sjednici 7. maja trebalo bi da razmatra izmjene Izbornog zakona BiH, dok se u Domu naroda nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje su prethodno usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U opticaju je i Izborni zakon Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, koji još nije stupio na snagu, a najviši zvaničnici Republike Srpske do sada su u nekoliko navrata isticali da će izbore organizovati po Izbornom zakonu Republike Srpske, a ne po nametnutom Izbornom zakonu BiH.

CIK razmatra uputstvo o novim tehnologijama
Centralna izborna komisija BiH održaće u petak (3. maja) sjednicu, na kojoj će donijeti niz odluka neophodnih za održavanje izbora u oktobru ove godine, između ostalog i onu o visini novčane naknade članovima biračkih odbora.

Osim toga, CIK bi trebalo da usvoji i pravilnik o sprovođenju izbora u BiH te pravilnik o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom procesu. Takođe, članovi CIK-a razmatraće i pravilnik o predizbornim i postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka, zatim uputstvo o postupku otvaranja i korištenja posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, kao i uputstvo o izgledu i načinu ispunjavanja obrazaca izjave o imovinskom stanju.

Članovi Centralne izborne komisije BiH razmatraće i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija.

Related Topics:

Politika

NOVA RUNDA U BANJALUCI 11. APRILA! Šta donosi sastanak u Banjaluci?

U zgradi Parlamentarne skupštine BiH danas je održan sastanak predstavnika stranaka “trojke”, HDZ-a BiH i opozicije iz RS.

Oni su razgovarali o formiranju vlasti na državnom nivou.

– Svi smo iznijeli svoje stavove i prioritete. Imamo različite poglede oko nekih stvari. HDZ stavlja kao prioritet donošenje izmjena Izbornog zakona, mi smo imali svoje, ljudi iz RS svoje.

Dogovorili smo sljedeći četvrtak, 10. aprila, sastanak u istom formatu u Banjoj Luci gdje će domaćin biti PDP i gradonačelnik Stanivuković gdje bi ovo trebali da operacionalizujemo – rekao je Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH, prenosi “Avaz”.

Nakon njega, medijima se obratio Elmedin Konaković.

– Nikakvih ultimatuma nije bilo. Hoću da izrazim svoje zadovoljstvo jer sudionici sastanka imaju izraženu svijest o BiH i da je danas imperativ bio da iskažemo raspoloženje da sačuvamo mir i sigurnost BiH koji su narušeni potezima Milorada Dodika – rekao je Konaković.

On je, kako se navodi, naglasio važnost nastavka EU puta.

– Ne smijemo propustiti juni, ako ne usvojimo dva zakona, ako ne izaberemo glavnog pregovarača, bojim se da će sav naš trud pasti u vodu – kazao je on.

Dotakao se i Izbornog zakona.

– Spremni smo razgovarati o Izbornom zakonu. Uvažavamo zahtjeve HDZ-a, ali očekujemo da HDZ uvaži naše zahtjeve oko Izbornog zakonodavstva – kazao je Konaković.

Avaz

Nastavi čitati

Politika

DODIK O ODLUCI INTERPOLA! “Hvala Vučiću i Orbanu”

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, oglasio se nakon što je objavljeno da je Interpol odbio da raspiše potjernicu za njim i za Nenadom Stevandićem, predsjednikom NS RS.

– Upravo me pozvao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić da mi saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda BiH za raspisivanje crvene potjernice za Nenadom Stevandićem, predsjednikom NS RS i za mnom – objavio je Dodik.

– Hvala predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na podršci i jasnoj i principijelnoj komunikaciji s Interpolom. Hvala i predsjedniku Mađarske Viktoru Orbanu, kao i predsjednicima svih ostalih država koje su uputile žalbu razumijući političku pozadinu sudskog progona kojem sam izložen – naveo je Dodik.

Raspisivanje crvene potjernice tražio je Sud BiH.

Nastavi čitati

Politika

USTAVNI SUD BiH! Bukejlović nije poštovao odluku

Ustavni sud BiH je na današnjoj plenarnoj sjednici donio rješenje o neizvršavanju odluke Ustavnog suda koja se tiče stavljanja van snage Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Srpske te je ovo rješenje dostavljeno Tužilaštvu BiH.

Iz Ustavnog suda su podsjetili da je privremena mjera o stavljanju van snage Zakona o VSTS RS stupila na snagu odmah i da akt koji je donesen bez pravnog osnova ili suprotno obavezujućoj sudskoj odluci smatra se ništavnim od samog početka, prenosi Klix.

– Posljedično tome, provedbeni akti doneseni na osnovu zakona koji trenutno nema pravno dejstvo ne mogu imati pravnu valjanost. S obzirom na to da je Odlukom broj U- 8/25 Ustavni sud privremeno stavio van snage Zakon o VSTSRS i zabranio preduzimanje bilo kakvih mjera zasnovanih na osporenom Zakonu o VSTVRS, osporeni Pravilnik o postupku kandidiranja i izbora prvih članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Srpske je ništavan bez obzira na njegovo formalno objavljivanje u ‘Službenom glasniku Republike Srpske”.

Ustavni sud zaključio je da ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović svojim djelovanjem, tj. donošenjem osporenog pravilnika nije poštovao konačnu i obavezujuću Odluku Ustavnog suda broj U-8/25, čime je postupio suprotno zabrani iz tačke 5. dispozitiva navedene odluke.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno