Connect with us

Politika

CIK RASPISUJE LOKALNE IZBORE: Liste kandidata početkom jula

U narednim danima, Centralna izborna komisija BiH, vjerovatno u ponedjeljak, 6. maja, donijeće odluku o raspisivanju lokalnih izbora i od tada počinje da curi vrijeme utvrđeno Izbornim zakonom BiH do kada političke partije treba da prijave učešće na izborima i dostave liste.

I rok za odluku o raspisivanju lokalnih izbora utvrđen je Izbornim zakonom, gdje je precizirano da se izbori raspisuju 150 dana prije dana održavanja izbora. S obzirom na to da je Izbornim zakonom precizirano da se izbori na svim nivoima vlasti u BiH održavaju prve nedjelje u oktobru, CIK će lokalne izbore raspisati za 6. oktobar ove godine.

Kada je riječ o ostalim rokovima, prema Izbornom zakonu BiH, od donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora, u roku od 15 dana, institucije BiH treba da osiguraju sredstva. S obzirom na to da je CIK-u obezbijeđeno već 7,4 miliona KM, a da su najavili dodatni zahtjev, Savjet ministara BiH do 21. maja moraće obezbijediti još novca.

Dalje, što se tiče važnijih stvari, politička stranka prijavu za ovjeru učešća na izborima CIK-u podnosi 135 dana prije dana izbora, dakle, to bi političke stranke trebalo da urade do 21. maja, dok koalicija prijavu za ovjeru podnosi najkasnije 110 dana prije dana izbora, odnosno do 10. juna. Nakon podnošenja prijave, CIK najkasnije u roku od 15 dana ovjerava prijavu političke partije za učešće na izborima.

“Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija moraju se podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 90 dana prije dana izbora”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, što u praksi znači da će imena kandidata na listama biti poznata tek početkom jula, jer političke partije imaju rok do 6. jula da dostave liste svojih kandidata.

Nakon što budu dostavljene liste, sljedeća bitna faza je postupak ovjeravanja lista, i Centralna izborna komisija BiH najkasnije 25 dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena, pregleda i ovjerava ili odbija kandidate na listi.

“Nakon ovjeravanja podnesenih kandidatskih lista CIK objavljuje kandidatsku listu sa nazivima ovjerenih političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i lista nezavisnih kandidata za svake izbore, prema redoslijedu koji se dobije žrijebanjem. Kandidatske liste objavljuju se u službenim glasilima najkasnije 45 dana prije dana izbora. Kandidatske liste se takođe izlažu na biračkim mjestima i objavljuju u sredstvima javnog informisanja”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Mjesec dana do izbora počeće i izborna kampanja, koja traje do 24 sata prije održavanja samih izbora, kada počinje izborna ćutnja. U tom periodu izborne kampanje, koja traje mjesec dana, političke partije i pojedinci mogu plaćati oglašavanje, koje je inače zabranjeno i smatra se preuranjenom kampanjom koja je kažnjiva zakonom.

Što se tiče biračkih spiskova, na osnovu podataka u evidenciji Centralnog biračkog spiska, CIK za svaku izbornu jedinicu izrađuje izvod koji sadrži podatke o svim biračima sa pravom glasa za tu osnovnu izbornu jedinicu, koji se opštinskoj izbornoj komisiji dostavlja najkasnije u roku od 20 dana prije dana održavanja izbora.

Rokovi predviđeni Izbornim zakonom BiH govore i o biračkim mjestima, koja opštinske i gradske izborne komisije moraju odrediti najkasnije 65 dana prije dana izbora.

“Opštinska izborna komisija, neposredno nakon određivanja biračkih mjesta, podnosi spisak lokacija biračkih mjesta Centralnoj izbornoj komisiji BiH. CIK BiH može promijeniti lokaciju biračkog mjesta ako utvrdi da nije pogodna za glasanje”, navodi se u Izbornom zakonu u kojem se piše i da opštinska izborna komisija najkasnije 15 dana prije dana izbora objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasanje i gdje birači mogu glasati.

Podsjećanja radi, osim “aktuelnog” Izbornog zakona BiH, koji je na snazi, a koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika i po kojem će CIK raspisati izbore, u opticaju su još najmanje tri teksta.

Savjet ministara BiH na sjednici 7. maja trebalo bi da razmatra izmjene Izbornog zakona BiH, dok se u Domu naroda nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje su prethodno usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U opticaju je i Izborni zakon Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, koji još nije stupio na snagu, a najviši zvaničnici Republike Srpske do sada su u nekoliko navrata isticali da će izbore organizovati po Izbornom zakonu Republike Srpske, a ne po nametnutom Izbornom zakonu BiH.

CIK razmatra uputstvo o novim tehnologijama
Centralna izborna komisija BiH održaće u petak (3. maja) sjednicu, na kojoj će donijeti niz odluka neophodnih za održavanje izbora u oktobru ove godine, između ostalog i onu o visini novčane naknade članovima biračkih odbora.

Osim toga, CIK bi trebalo da usvoji i pravilnik o sprovođenju izbora u BiH te pravilnik o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom procesu. Takođe, članovi CIK-a razmatraće i pravilnik o predizbornim i postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka, zatim uputstvo o postupku otvaranja i korištenja posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, kao i uputstvo o izgledu i načinu ispunjavanja obrazaca izjave o imovinskom stanju.

Članovi Centralne izborne komisije BiH razmatraće i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija.

Politika

PETROVIĆ HOĆE DUEL SA BLANUŠOM “Jedva čekam da se potvrdi termin”

Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske /ERS/ Luka Petrović izjavio je danas Srni da je spreman da učestvuje u javnom duelu sa Brankom Blanušom iz Odbora za energetiku SDS-a i da razgovara o brojnim temama vezanim za “Elektroprivredu”, ali i o ostalim oblastima.

“Jedva čekam da RTRS potvrdi termin i ja dolazim Banjaluku da uživo govorim o `Elektroprivredi` i volio bih da bude nešto duži termin jer ima dosta tema”, rekao je Petrović nakon što su predstavnici PDP-a i SDS-a zatražili da se u narednih deset dana organizuje javno suočavanje Petrovića i Blanuše, koji je i kandidat SDS-a na predstojećim prijevremenim predsjedničkim izborima.

Što se tiče izjave predstavnika opozicije ispred zgrade RTRS-a u Banjaluci o navodnim planovima za oslobađanje RTRS-a, Petrović je rekao da opozicija uvijek ima pravo da kritikuje i da daje negativne opaske, ali da bi volio da čuje i pozitivne primjere i prijedloge rješenja, a ne samo isticanje tematike kao da se ništa ne radi i kao da ništa ne funkcioniše. “Promašili su temu i svjesni su da nisu potpuni i spremni za vođenje Republike Srpske. To će se pokazati i u narednim nedjeljama kao što se pokazalo i u prethodnih 20 godina”, rekao je Petrović.

Nastavi čitati

Politika

OPOZICIJA ISPRED RTRS-a: „Javni servis nije više u službi građana“

Predstavnici opozicije u Republici Srpskoj danas su održali konferenciju ispred zgrade RTRS u Banjaluci, kritikujući rad javnog servisa i pozivajući na njegovu depolitizaciju i reformu.

Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, istakao je da RTRS već godinama širi mržnju, vodi huškačku politiku i dijeli narod. „RTRS pripada svakom čovjeku u društvu i vrijeme je da se to promijeni“, poručio je, dodajući da opozicija želi konkretna rješenja koja bi osigurala objektivno izvještavanje i ravnopravan pristup svim političkim akterima.

Crnadak je posebno naglasio da javni servis uskraćuje prostor političarima poput Jelene Trivić i Nebojše Vukanovića te pozvao na privremeno zajedničko uređivačko rukovodstvo koje bi uključivalo i vlast i opoziciju, uz monitoring programa. Kao primjer dobre prakse naveo je Sjevernu Makedoniju, gdje su reforme medija smanjile tenzije u društvu.

Sličan stav iznijeli su i predstavnici SDS-a na čelu da načelnikom Istočne Ilidže Marinkom Božovićem. Božović je naglasio da RTRS treba omogućiti tematske emisije o ključnim društvenim pitanjima, poput stanja u Elektroprivredi RS, uz učešće direktora koji mogu objasniti nastalo stanje, ali i poslanika iz Parlamenta BiH u drugim relevantnim emisijama. Istakao je da javni servis trenutno radi u interesu jedne političke stranke i pojedinca, umjesto da izvještava objektivno i profesionalno.

Opozicija poručuje da politika više ne smije biti pitanje „života i smrti“ na RTRS-u te da je neophodno hitno osigurati ravnotežu u medijskom prostoru RS, uz profesionalne standarde i slobodu govora za sve novinare.

Nastavi čitati

Politika

PETROVIĆ “SAHRANIO” ERS! Duguju milijardu i 300 miliona KM

Ukupne finansijske obaveze „Elektroprivrede Republike Srpske“ i svih zavisnih preduzeća iz sistema ERS-a premašuju milijardu i 300 miliona maraka, otkriva CAPITAL.

Prema tvrdnjama našeg izvora iz vrha ERS-a, radi se o kreditnim obavezama, obavezama prema dobavljačima, kao i obavezama nastalim u međunarodnim arbitražnim sporovima.

„Postoje tri velika kredita koja zbirno iznose oko 650 miliona KM. To su krediti kineskih banaka u iznosu od 380 miliona KM za izgradnju HE Dabar i 150 miliona KM za HE Bistrica. Treći veliki kredit je onaj za projekat odsumporavanja u RiTE Ugljevik u visini od 80 miliona evra. Njegova otplata je u toku, a ostalo je još oko 60 miliona evra ili 120 miliona KM. To ukupno dođe 650 miliona KM“, objašnjava naš izvor. Kada je riječ o ostalim kreditima, on dodaje da sva zavisna preduzeća zbirno imaju oko 150 miliona KM kreditnih obaveza.

Što se tiče obaveza prema dobavljačima, nastavlja naš izvor, prednjače RiTE Ugljevik i RiTE Gacko koje zajedno imaju oko 85 miliona evra ili oko 165 miliona KM.

„Kada se tome dodaju još samo obaveze po osnovu obnovljivih izvora u iznosu od oko 30 miliona KM, to je već skoro milijarda KM. Međutim, kada se dodaju i obaveze RiTE Ugljevik prema Slovencima po osnovu izgubljenog arbitražnog spora koje premašuju 300 miliona KM, to ukupno dođe oko milijardu i 300 miliona KM“, objašnjava naš izvor.

On dodaje da ERS ima i dugovanja koja ne doživljava kao obavezu kao što su obaveze HE Bočac po osnovu dividendi, ističući da i 120 miliona KM koje su plaćeni slovenačkom „Vijaduktu“ praktično predstavljaju obavezu koju je stvorio HE Bočac.

„Veliko je pitanje koliko još skrivenih obaveza bi pronašla nezavisna dubinska revizija“, kaže naš sagovornik.

Direktor ERS-a Luka Petrović potvrdio je za CAPITAL da su obaveze po osnovu tri velika kredita oko 650 miliona KM.

„Tačno je da su ukupne obaveze po osnovu tri velika kredita oko 650 miliona KM, pri čemu treba istaći da krediti za HE Dabar i HE Bistrica dospijevaju na naplatu kada HE budu na mreži. Kreditne obaveze ostalih zavisnih preduzeća su oko 150 miliona KM“, rekao je Petrović za CAPITAL, ističući da u strukturi ukupnih obaveza treba razlikovati dugovanja i obaveze Matičnog preduzeća i zavisnih preduzeća.

Minić: „Elektroprivreda“ gigant koji je posrnuo
Da je ERS u problemima priznao je i predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić koji je danas izjavio da je nezadovoljan stanjem u „Elektroprivredi RS“.

„U ovom momentu važno je preduzeti kratkoročne mjere kada je riječ o termoelektranama. To je ozbiljan posao. ‘Elektroprivreda’ je veliki gigant koji je posrnuo“, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

On je rekao da očekuje da će se, nakon padavina, popraviti hidrološka situacija i da će električna energija za građane Srpske biti obezbijeđena u kontinuitetu. Minić je istakao i da će Vlada Srpske održati tematsku sjednicu o ERS-u.

Nastavi čitati

Aktuelno