Connect with us

Politika

CIK RASPISUJE LOKALNE IZBORE: Liste kandidata početkom jula

U narednim danima, Centralna izborna komisija BiH, vjerovatno u ponedjeljak, 6. maja, donijeće odluku o raspisivanju lokalnih izbora i od tada počinje da curi vrijeme utvrđeno Izbornim zakonom BiH do kada političke partije treba da prijave učešće na izborima i dostave liste.

I rok za odluku o raspisivanju lokalnih izbora utvrđen je Izbornim zakonom, gdje je precizirano da se izbori raspisuju 150 dana prije dana održavanja izbora. S obzirom na to da je Izbornim zakonom precizirano da se izbori na svim nivoima vlasti u BiH održavaju prve nedjelje u oktobru, CIK će lokalne izbore raspisati za 6. oktobar ove godine.

Kada je riječ o ostalim rokovima, prema Izbornom zakonu BiH, od donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora, u roku od 15 dana, institucije BiH treba da osiguraju sredstva. S obzirom na to da je CIK-u obezbijeđeno već 7,4 miliona KM, a da su najavili dodatni zahtjev, Savjet ministara BiH do 21. maja moraće obezbijediti još novca.

Dalje, što se tiče važnijih stvari, politička stranka prijavu za ovjeru učešća na izborima CIK-u podnosi 135 dana prije dana izbora, dakle, to bi političke stranke trebalo da urade do 21. maja, dok koalicija prijavu za ovjeru podnosi najkasnije 110 dana prije dana izbora, odnosno do 10. juna. Nakon podnošenja prijave, CIK najkasnije u roku od 15 dana ovjerava prijavu političke partije za učešće na izborima.

“Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija moraju se podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 90 dana prije dana izbora”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, što u praksi znači da će imena kandidata na listama biti poznata tek početkom jula, jer političke partije imaju rok do 6. jula da dostave liste svojih kandidata.

Nakon što budu dostavljene liste, sljedeća bitna faza je postupak ovjeravanja lista, i Centralna izborna komisija BiH najkasnije 25 dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena, pregleda i ovjerava ili odbija kandidate na listi.

“Nakon ovjeravanja podnesenih kandidatskih lista CIK objavljuje kandidatsku listu sa nazivima ovjerenih političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i lista nezavisnih kandidata za svake izbore, prema redoslijedu koji se dobije žrijebanjem. Kandidatske liste objavljuju se u službenim glasilima najkasnije 45 dana prije dana izbora. Kandidatske liste se takođe izlažu na biračkim mjestima i objavljuju u sredstvima javnog informisanja”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Mjesec dana do izbora počeće i izborna kampanja, koja traje do 24 sata prije održavanja samih izbora, kada počinje izborna ćutnja. U tom periodu izborne kampanje, koja traje mjesec dana, političke partije i pojedinci mogu plaćati oglašavanje, koje je inače zabranjeno i smatra se preuranjenom kampanjom koja je kažnjiva zakonom.

Što se tiče biračkih spiskova, na osnovu podataka u evidenciji Centralnog biračkog spiska, CIK za svaku izbornu jedinicu izrađuje izvod koji sadrži podatke o svim biračima sa pravom glasa za tu osnovnu izbornu jedinicu, koji se opštinskoj izbornoj komisiji dostavlja najkasnije u roku od 20 dana prije dana održavanja izbora.

Rokovi predviđeni Izbornim zakonom BiH govore i o biračkim mjestima, koja opštinske i gradske izborne komisije moraju odrediti najkasnije 65 dana prije dana izbora.

“Opštinska izborna komisija, neposredno nakon određivanja biračkih mjesta, podnosi spisak lokacija biračkih mjesta Centralnoj izbornoj komisiji BiH. CIK BiH može promijeniti lokaciju biračkog mjesta ako utvrdi da nije pogodna za glasanje”, navodi se u Izbornom zakonu u kojem se piše i da opštinska izborna komisija najkasnije 15 dana prije dana izbora objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasanje i gdje birači mogu glasati.

Podsjećanja radi, osim “aktuelnog” Izbornog zakona BiH, koji je na snazi, a koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika i po kojem će CIK raspisati izbore, u opticaju su još najmanje tri teksta.

Savjet ministara BiH na sjednici 7. maja trebalo bi da razmatra izmjene Izbornog zakona BiH, dok se u Domu naroda nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje su prethodno usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U opticaju je i Izborni zakon Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, koji još nije stupio na snagu, a najviši zvaničnici Republike Srpske do sada su u nekoliko navrata isticali da će izbore organizovati po Izbornom zakonu Republike Srpske, a ne po nametnutom Izbornom zakonu BiH.

CIK razmatra uputstvo o novim tehnologijama
Centralna izborna komisija BiH održaće u petak (3. maja) sjednicu, na kojoj će donijeti niz odluka neophodnih za održavanje izbora u oktobru ove godine, između ostalog i onu o visini novčane naknade članovima biračkih odbora.

Osim toga, CIK bi trebalo da usvoji i pravilnik o sprovođenju izbora u BiH te pravilnik o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom procesu. Takođe, članovi CIK-a razmatraće i pravilnik o predizbornim i postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka, zatim uputstvo o postupku otvaranja i korištenja posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, kao i uputstvo o izgledu i načinu ispunjavanja obrazaca izjave o imovinskom stanju.

Članovi Centralne izborne komisije BiH razmatraće i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija.

Related Topics:

Politika

IZBORNE PREVARE: “Glasovi ljudi koji žive u inostranstvu i nisu glasali dopisani su Karanu”

Glasovi građana koji žive u inostranstvu, prema navodima posmatrača iz Laktaša, dopisivani su Siniši Karanu. Slučaj je prijavljen policiji. Hoće li odgovorni za izborne prevare biti procesuirani?

Milka Pupac iz Laktaša, dolaskom na biračko mjesto, bila je zaprepaštena kada su joj rekli da je neko već glasao u njeno ime, ali i u ime njenog supruga i ćerke, koji žive u inostranstvu.

“Oko podne sam stigla na biračko mjesto i predala ličnu kartu da glasam. Ustanovili smo da je pokraj mog imena i prezimena već potpisan neko. Nije mi jasno ko. Potpisani su bili i moj suprug i ćerka. Oni se trenutno nalaze u Francuskoj i nije nam jasno o čemu se radi”, svjedoči Pupac.

O izbornoj krađi odmah je obaviještena policija i Gradska izborna komsija.

“Članovi biračke komisije su prijavili slučaj. Bila sam u stanici policije da dam izjavu. Dalje ćemo vidjeti o čemu se radi”, kaže Pupac.

Da se radi o brutalnom prekrajanju izborne volje građana, svjedoči posmatrač Sanjin Ćetojević. Članovi biračke komisije koji dolaze iz redova SNSD-a uvjeravali su ga da se radi o grešci.

“Na mjestima za njihov potpis su upisana njihova prezimena i imena. Dakle, ne stoji tuđe ime, nego je neko svjesno potpisao Pupac Č. na mjesto na koje se trebao potpisati Pupac Čedo koji je u to vrijeme bio u Francuskoj. To je jasan dokaz krađe”, tvrdi Ćetojević.

Ćetojević tvrdi i da su u SNSD-u imali spisak porodica koje žive u inostranstvu i da su njihovi glasovi dopisivani Siniši Karanu.

“Odnosno onih porodica za koje su vjerovali da se taj dan ne nalaze u Republici Srpskoj. Oni su te glasačke listiće popunjavali u ime njih i ubacivali su ih u kutije. Prekrojili su izbornu volju naroda Republike Srpske”, kaže Ćetojević.

Ćetojević koji je svjedočio krađi u Laktašima, od policije i tužilaštva očekuje detaljnu istragu, a od opozicije istrajnost u zaštiti izborne volje građana. Svjedočanstva o krađi glasova ne dolaze samo iz Laktaša. Gradovi Doboj i Zvornik, mjesta su gdje kandidati SNSD-a osvajaju sve što se osvojiti može, a često i više od toga.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ O PRIJETNJAMA STANIVUKOVIĆU: „Ovo je alarm za cijelu RS – institucije moraju reagovati odmah“

Potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović reagovao je na prijetnje upućene gradonačelniku Banje Luke Drašku Stanivukoviću, ocjenjujući ih „nevjerovatnim, zabrinjavajućim i potpuno nedopustivim“.

„Nevjerovatne prijetnje upućene gradonačelniku Drašku Stanivukoviću su krajnje zabrinjavajuće i za svaku osudu“, poručio je Borenović, naglašavajući da se radi o ozbiljnom udaru na sigurnost i stabilnost najvećeg grada u Republici Srpskoj.

Prema njegovim riječima, nasilje, napadi i prijetnje koje se sve češće dešavaju u Banjoj Luci pokazuju dubinu društvene krize.

„Nasilje, prijetnje i napadi u našoj Banjoj Luci i Republici Srpskoj su pokazatelj ozbiljnosti stanja u društvu i šalju poruku opšte nesigurnosti, na koju mora doći adekvatan odgovor policijskih i pravosudnih institucija“, istakao je Borenović.

Dodao je da ne sumnja da će gradonačelnik Stanivuković nastaviti svoj posao uprkos pritiscima.

„Ne sumnjam da će prvi čovjek najvećeg grada Republike Srpske nastaviti odgovorno, sa njemu svojstvenom energijom i posvećenošću, raditi posao kojim čini Banju Luku najljepšim gradom u regionu, u interesu svih naših sugrađana – bez obzira na ovakve prijetnje i napade.“

Borenović je zaključio da je zaštita izabranih funkcionera, ali i svih građana, obaveza institucija, te da je svaki oblik prijetnji neprihvatljiv u demokratskom društvu.

Nastavi čitati

Politika

„OVO NIJE BANJALUKA U KOJOJ ŽELIM DA ŽIVIM“: Mirna Savić-Banjac reagovala nakon napada na Stanivukovića

Mirna Savić-Banjac, predsjednik Gradskog odbora PDP Banjaluka i član Predsjedništva PSS, oglasila se nakon sinoćnjeg napada na predsjednika Pokreta „Sigurna Srpska“ i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

Savić-Banjac je poručila da je situacija u gradu alarmantna i da se društvo suočava sa posljedicama dugogodišnjeg tolerisanja destruktivnih pojava.

– Predugo smo puštali polusvijet da ispliva, a evo šta su rezultati. Ovo nije Banjaluka u kojoj želim da živim – naglasila je ona.

Istakla je da građani ne smiju dozvoliti da nasilnici kroje pravila ponašanja i stvaraju atmosferu straha.

– Ne smijemo dozvoliti da nasilnici vode glavnu riječ. Moramo prekinuti spiralu destrukcije, ucjena, podvala i agresije – poručila je Savić-Banjac.

Dodala je da Banjaluka zaslužuje sasvim drugačiju sliku i da je grad poznat po slobodi, otvorenosti i pristojnosti.

– U mojoj Banjaluci se slobodno šeta, misli i govori. U mojoj Banjaluci nasilnici nisu popularni. U mojoj Banjaluci sramota je biti divljak. Predugo smo puštali polusvijet da ispliva, a evo šta su rezultati – rekla je ona.

Na kraju je istakla da Banjaluka neće dozvoliti ovakve pojave i da je grad „mnogo bolje i više od toga“.

Nastavi čitati

Aktuelno