Connect with us

Politika

CIK UZVRAĆA UDARAC podnose prijave za lažno prijavljivanje

Nezadovoljni odlukama Centralne izborne komisije, političari i političke stranke u posljednjih nekoliko mjeseci podnijeli su desetine krivičnih prijava protiv članova CIK-a, koji sada, s druge strane, razmatraju mogućnost da protiv onih koji su podnosili krivične prijave podnesu krivičnu prijavu zbog lažnog prijavljivanja krivičnog djela.

“Nemam nikakav problem sa krivičnim prijavama. Predlažem da prođemo kroz krivične prijave protiv članova CIK-a i da pošaljemo urgenciju za prioritetno rješavanje tih prijava i u svakom slučaju gdje dođe do obustave istrage – da se podnesu krivične prijave za lažno prijavljivanje krivičnog djela”, predložila je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a, naglašavajući da je nedopustivo stvaranje atmosfere straha, prijetnji, zastrašivanja i govora mržnje samo zato što je neko radio svoj posao.

Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da je dogovor da se ne komentarišu i da se ne izlazi u javnost sa stvarima o kojima proces još traje, i u svojim diskusijama ostali članovi CIK-a podržali su prijedlog Bjelica Prutine.

“Nevjerovatno mi je da najistaknutiji nosioci javnih funkcija smatraju da je potpuno normalno i prihvatljivo da se za svaku iole značajniju odluku podnose krivične prijave protiv članova. Evidentno je da se podnošenje krivičnih prijava protiv članova CIK-a u zadnje tri godine koristi kao instrument ucjene, prinude i zastrašivanja”, istakla je Bjelica Prutina.

Kada je riječ o samim krivičnim prijavama, u posljednjih par mjeseci bilo ih je nekoliko. Samo je SNSD u dva ili tri navrata podnosio krivične prijave, posljedni put jer je CIK “nevažeći” listić proglasio važećim. Takođe, stranka BOSS Mirnesa Ajanovića u nekoliko navrata podnosila je krivičnu prijavu protiv članova CIK-a, a i neki pojedinačni akteri kao što je Ivan Begić, kandidat za predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike Srpske, takođe su tražili krivičnu odgovornost članova CIK-a. Krivične prijave uglavnom su se odnosile na nesavjestan rad u službi ili zloupotrebu službenog položaja.

Pravni stručnjaci sa kojima smo razgovarali ističu da u nekim slučajevima ima elemenata krivičnog djela u odlukama koje je donosio CIK, tačnije da se može tražiti krivična odgovornost, međutim ima istine u tome i da podnošenje samih krivičnih prijava na odluke koje su utemeljene u zakonu predstavljaju čin zastrašivanja.

“Utisak je da se krivične prijave štancaju i fabrikuju i kada ima i kada nema osnova za njih. Taj institut krivične prijave toliko je derogiran i prosto se nameće utisak da se radi o pritisku, zastrašivanju i jednoj vrsti političkog teatra. Ne samo da je obesmišljen taj institut, već smo došli do nivoa da su nam kriminal i korupcija prihvatljivo ponašanje i u tom smislu treba gledati i na te krivične prijave”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Ona ističe da CIK sa najavom da će podnositi krivične prijave za lažno prijavljivanje krivičnog djela ulazi u tu vrstu igre sa političkim akterima i besmislene trakavice koje ponekad vrijeđaju inteligenciju.

“Znamo da u konačnici to neće dati rezultate niti će donijeti neku vrstu epiloga i osim medijske senzacije i punjenja novinskih stubaca – neće biti ništa”, rekla je Topićeva.

Što se tiče samog Krivičnog zakona BiH, krivično djelo lažno prijavljivanje definisano je članom 234, u kojem se navodi “Ko prijavi neko određeno lice da je učinilo krivično djelo propisano zakonom BiH, a zna da to lice nije počinilac, biće kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.

Milan Petković, advokat i poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, govoreći o posljednjem slučaju zbog kojeg su članovi CIK-a dobili krivične prijave, rekao je da je odluka CIK-a u procesu izbora delegata iz Republike Srpske u Dom naroda parlamenta BiH nezakonita te da je CIK odlukom o prihvatanju “nevažećeg listića izašao iz zakonskih okvira”.

“Oni su mogli jedino da utvrde da li je glasanje sprovedeno u skladu sa zakonom ili ne i da se vrati na ponovno glasanje”, rekao je Petković.

Related Topics:

Politika

PODIJELJENE REAKCIJE U RUSIJI! Da li je odlazak Potapove gubitak za nacionalni tenis?

Odluka Anastasije Potapove da promijeni državljanstvo i ubuduće nastupa pod zastavom Austrije izazvao je podijeljene reakcije u Rusiji.

Ovaj slučaj definitvno je dirnuo Ruse, mnogo više nego kada je prije nekoliko dana Kamila Rahimova odlučila da se takmiči za Uzbekistan. Teniska ljepotica je trenutno postigla značajniji uspjeh u tenisu od svoje vršnjakinje Rahimove. Ima tri titule, bila je juniorska šampionka Vimbldona, a najbolji ranking joj je 21. mjesto i mnogi vjeruju da su najbolji dani tek pred njom.

Šamil Tarpišćev, bez imenovanja konkretnih imena, upozorio je još početkom 2025. da bi se ruski tenis mogao suočiti sa značajnim gubicima.Ubrzo nakon toga, Daria Kasatkina otišla je u Australiju, a u jesen i zimu Timofeva i Rahimova otišle su u Uzbekistan. Što se tiče Potapove, njezina je odluka bila veliko iznenađenje – čak i za one koji su upućeni. Međutim, dvostruki Grand Slam šampion Jevgenij Kafelnikov, potpredsjednik Ruskog teniskog saveza, rekao je da ne smatra Anastasijin odlazak gubitkom za ruski tenis.

“To nije gubitak za ruski tenis. Nemam pojma što je potaknulo Potapovinu odluku”, rekao je Kafelnikov u intervjuu za “Championat“.

Počasni selektor Rusije Vladimir Kamelzon bio je malo oštriji, izjavivši da ne može pozdraviti ovaj “podvig.

“Je li ovo gubitak za nas?” Ne. Ona nije svjetska teniska zvijezda koja bi danas definirala smjer ove igre onako kako su to činili prethodni majstori muškog i ženskog tenisa. Ko je Potapova? Ja sam osoba koja je rođena i odrasla u jednoj zemlji, tako da ne mogu pozdraviti ovaj ‘podvig'”, citira ga Match TV.

Ali poznati sovjetski teniser Aleksandar Metreveli, finalist Vimbldona 1973., priznao je da je Potapovin odlazak doista gubitak.

“Svi sada mijenjaju državljanstvo. Što se može, takva je politička situacija. Mnogi se boje, posebno žene. I ne čudi što neki ne dolaze u Sankt Peterburg. “Ne treba je kriviti za ovaj postupak. Za ruski tenis, naravno, ovo će biti gubitak”, citira Metrevelijeve riječi Metaretings.

Tarpišćev je također sugerirao da je Potapova otišla zbog želje za takmičenjem na Olimpijskim igrama, kao i zbog problema s vizom.

Glavna pitanje je sada šta će biti sa najboljim ruskim igračicama, Mirom Andrejevom ili Dajanom Šnajder. Andrejevu nazivaju teniskim čudom.  Andrejeva sa 18 godina trenutno drži deveto mjesto na WTA listi i spada u red najboljih i najpopularnijih teniserki svijeta. Bila je i peta na listi i najmlađa je u top 30 na planeti. Andrejeva već nekoliko godina živi i trenira u Francuskoj, u Kanu i mnogi se pitaju da li će stopama Potapove.

„Ne brinem se da li će Mira promijeniti svoje državljanstvo. Ni ona, ni Dijana Šnajder neće to uraditi. Mi imamo 1.070 teniserki na turnirima, od kojih je 350 u našim nacionalnim timovima. Ostale rade ono što žele“, dodao je predsjednik Ruske federacije.

Dodajmo, da je Šnajderova trenutno 21. na svijetu.

Nastavi čitati

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Politika

PRIJE IZBORA ‘NEMA POSKUPLJENJA’, SAD VEĆ MORA! Minić: Đokić i Petrović ne odustaju od skuplje struje

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je danas, 5. decembra, da Srpska mora imati najpovoljniju cijenu struje u regionu, iako Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” smatraju da cijena mora biti povećana.

On je istakao da su njih dvojica ostali pri stavu da mora doći do nekog poskupljenja struje, pa će se vidjeti šta dalje.

Mrežarina
“Kada je riječ o mrežarini, obaviješten sam da je Republika Srpska u nepovoljnijem položaju u odnosu na Federaciju BiH, jer se ovo pitanje uređuje na nivou BiH”, istakao je Minić.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije objavile, Đokić je rekao da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Aktuelno