Connect with us

Politika

CIK UZVRAĆA UDARAC podnose prijave za lažno prijavljivanje

Nezadovoljni odlukama Centralne izborne komisije, političari i političke stranke u posljednjih nekoliko mjeseci podnijeli su desetine krivičnih prijava protiv članova CIK-a, koji sada, s druge strane, razmatraju mogućnost da protiv onih koji su podnosili krivične prijave podnesu krivičnu prijavu zbog lažnog prijavljivanja krivičnog djela.

“Nemam nikakav problem sa krivičnim prijavama. Predlažem da prođemo kroz krivične prijave protiv članova CIK-a i da pošaljemo urgenciju za prioritetno rješavanje tih prijava i u svakom slučaju gdje dođe do obustave istrage – da se podnesu krivične prijave za lažno prijavljivanje krivičnog djela”, predložila je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a, naglašavajući da je nedopustivo stvaranje atmosfere straha, prijetnji, zastrašivanja i govora mržnje samo zato što je neko radio svoj posao.

Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da je dogovor da se ne komentarišu i da se ne izlazi u javnost sa stvarima o kojima proces još traje, i u svojim diskusijama ostali članovi CIK-a podržali su prijedlog Bjelica Prutine.

“Nevjerovatno mi je da najistaknutiji nosioci javnih funkcija smatraju da je potpuno normalno i prihvatljivo da se za svaku iole značajniju odluku podnose krivične prijave protiv članova. Evidentno je da se podnošenje krivičnih prijava protiv članova CIK-a u zadnje tri godine koristi kao instrument ucjene, prinude i zastrašivanja”, istakla je Bjelica Prutina.

Kada je riječ o samim krivičnim prijavama, u posljednjih par mjeseci bilo ih je nekoliko. Samo je SNSD u dva ili tri navrata podnosio krivične prijave, posljedni put jer je CIK “nevažeći” listić proglasio važećim. Takođe, stranka BOSS Mirnesa Ajanovića u nekoliko navrata podnosila je krivičnu prijavu protiv članova CIK-a, a i neki pojedinačni akteri kao što je Ivan Begić, kandidat za predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike Srpske, takođe su tražili krivičnu odgovornost članova CIK-a. Krivične prijave uglavnom su se odnosile na nesavjestan rad u službi ili zloupotrebu službenog položaja.

Pravni stručnjaci sa kojima smo razgovarali ističu da u nekim slučajevima ima elemenata krivičnog djela u odlukama koje je donosio CIK, tačnije da se može tražiti krivična odgovornost, međutim ima istine u tome i da podnošenje samih krivičnih prijava na odluke koje su utemeljene u zakonu predstavljaju čin zastrašivanja.

“Utisak je da se krivične prijave štancaju i fabrikuju i kada ima i kada nema osnova za njih. Taj institut krivične prijave toliko je derogiran i prosto se nameće utisak da se radi o pritisku, zastrašivanju i jednoj vrsti političkog teatra. Ne samo da je obesmišljen taj institut, već smo došli do nivoa da su nam kriminal i korupcija prihvatljivo ponašanje i u tom smislu treba gledati i na te krivične prijave”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Ona ističe da CIK sa najavom da će podnositi krivične prijave za lažno prijavljivanje krivičnog djela ulazi u tu vrstu igre sa političkim akterima i besmislene trakavice koje ponekad vrijeđaju inteligenciju.

“Znamo da u konačnici to neće dati rezultate niti će donijeti neku vrstu epiloga i osim medijske senzacije i punjenja novinskih stubaca – neće biti ništa”, rekla je Topićeva.

Što se tiče samog Krivičnog zakona BiH, krivično djelo lažno prijavljivanje definisano je članom 234, u kojem se navodi “Ko prijavi neko određeno lice da je učinilo krivično djelo propisano zakonom BiH, a zna da to lice nije počinilac, biće kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.

Milan Petković, advokat i poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, govoreći o posljednjem slučaju zbog kojeg su članovi CIK-a dobili krivične prijave, rekao je da je odluka CIK-a u procesu izbora delegata iz Republike Srpske u Dom naroda parlamenta BiH nezakonita te da je CIK odlukom o prihvatanju “nevažećeg listića izašao iz zakonskih okvira”.

“Oni su mogli jedino da utvrde da li je glasanje sprovedeno u skladu sa zakonom ili ne i da se vrati na ponovno glasanje”, rekao je Petković.

Related Topics:

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ: CIK bira “pogrešna mjesta” za kontrolu – pravo rješenje je ponavljanje izbora

Potpredsjednik SDS-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH, Želimir Nešković, kritikovao je Centralnu izbornu komisiju BiH zbog izbora biračkih mjesta koja će biti predmet kontrole u Doboju, tvrdeći da među njima nedostaju ona „najproblematičnija“.

Nešković ističe da je analiza SDS-a jasno pokazala koja su biračka mjesta najsumnjivija, te da istu analizu posjeduje i CIK, ali da uprkos tome većina tih lokacija nije uvrštena u plan kontrole.

„Od 14 biračkih mjesta na kojima je Siniša Karan imao nerealan broj glasova – između 85 i 98 odsto – CIK kontroliše samo dva. Zašto se ne kontroliše preostalih 12? Takođe, među 26 mjesta na kojima je Karan osvojio između 70 i 85 odsto glasova, kontroliše se samo šest“, kaže Nešković, dodajući da se ne provjeravaju ni mjesta na kojima je, prema tvrdnjama SDS-a, posmatračima te stranke bilo onemogućeno da prate brojanje.

Kao primjer navodi i dva biračka mjesta u dobojskoj Gimnaziji:

„Kontroliše se mjesto gdje je omjer bio 67,86% – 30,95%, dok se mjesto na kojem je Karan imao 78,69% – 20,08% uopšte ne kontroliše. Kojom logikom je CIK birao mjesta za provjeru?“, pita Nešković.

On naglašava da je neophodno provjeriti i spiskove birača, uz grafološko vještačenje, jer, kako tvrdi, postoje indicije da se glasalo u ime osoba koje nisu izašle na izbore.

„Najveća i najnerealnija biračka mjesta po izlaznosti u Doboju uopšte nisu obuhvaćena kontrolom. Zašto ih je CIK izostavio?“, dodaje on.

„Jedino rješenje – ponavljanje izbora“

Nešković tvrdi da je kontrola samo prvi korak, ali da istinska pravda može biti postignuta jedino ponavljanjem izbora u Doboju, Laktašima, Zvorniku i Bratuncu.

„Ponavljanje izbora je jedina potpuno ispravna odluka. Samo tako možemo imati poštene izbore i zaštititi volju birača“, ističe potpredsjednik SDS-a.

Poziv za nove izborne tehnologije

On ponavlja da je za izbore 2026. godine neophodno uvesti skenere otiska prsta i skenere glasačkih listića.

„Da smo sada imali te tehnologije, bila bi sačuvana evidentna pobjeda profesora Branka Blanuše. Upravo zato se, prema našim saznanjima, SNSD-ov režim grčevito bori da spriječi njihovu nabavku“, kaže Nešković.

„Krađa na izborima rađa svaku drugu krađu“

Nešković zaključuje da su pošteni izbori temelj zdravog društva.

„Onaj ko osvoji funkciju krađom, krašće i kada je obavlja. To gledamo godinama. Vrijeme je za potpuni reset“, poručio je on.

Nastavi čitati

Politika

U najavi POVEĆANJE PLATE prosvjetnim radnicima! Evo i koliko

Vlada Republike Srpske donijela je više odluka iz oblasti prosvjete, privrede i saobraćaja. Najavljeno je povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi, usvojene su uredbe o podsticajima za mala i srednja preduzeća, a Vlada je preuzela završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma. Ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović, nakon sjednice Vlade, najavio je povećanje plata za zaposlene u obrazovanju i kulturi u Republici Srpskoj, čime će plata radnika sa visokom stručnom spremom sa trenutnih oko 1.850 skočiti na 1.915 KM.

“Povećanje plata će dobiti svi nastavnici sa visokom stručnom spremom, stručni saradnici, pomoćnici direktora, bibliotekari, računovođe, voditelji produženog boravka. Povećanje će dobiti svi u osnovnim školama, srednjim školama, đačkim domovima, kao i svi u oblasti kulture”, rekao je Golubović.

Vlada Republike Srpske utvrdila uredbe koje se odnose na postupak dodjele podsticaja za poboljšanje konkurentnosti i promocije malih i srednjih preduzeća, kao i za uspostavljanje i jačanje preduzetničke infrastrkture, rekao je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović

“Vrlo je bitno da u ovom slučaju već početkom godine imamo Odluku o planu utroška sredstava, tako da ćemo se mi potruditi da već početkom godine raspišemo javni poziv za ova tri podsticaja, ali to se odnosi na podsticaje za direktna ulaganja, dok je podsticaj za povećanje plata već zakonom definisan”, kaže Mitrović.

Završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma preuzeće Vlada, rekao je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

“Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” na današnjoj sjednici Vlade dobilo je nalog da završi taj posao. Dobili su zaduženje da zajedno sa gradom, predstavnicima projektanata i izvođača utvrde šta je do sada urađeno i da potpišu ugovor za završetak radova, sa ciljem da se most završi i preda građanima Banjaluke”, kaže Stevanović.

Na pitanje novinara o tome da li je na sjednici Vlade bilo riječi o “Comsaru” i isplati preostalih 60 miliona KM Rašidu Serdarovu, Stevanović je odgovorio da se o tome nije razgovaralo i da mogućnost da Serdarov zadrži dio vlasništva “Comsara” može zavisiti od toga da li će Republika Srpska izmiriti svoje obaveze.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno