Connect with us

Politika

CIK UZVRAĆA UDARAC podnose prijave za lažno prijavljivanje

Nezadovoljni odlukama Centralne izborne komisije, političari i političke stranke u posljednjih nekoliko mjeseci podnijeli su desetine krivičnih prijava protiv članova CIK-a, koji sada, s druge strane, razmatraju mogućnost da protiv onih koji su podnosili krivične prijave podnesu krivičnu prijavu zbog lažnog prijavljivanja krivičnog djela.

“Nemam nikakav problem sa krivičnim prijavama. Predlažem da prođemo kroz krivične prijave protiv članova CIK-a i da pošaljemo urgenciju za prioritetno rješavanje tih prijava i u svakom slučaju gdje dođe do obustave istrage – da se podnesu krivične prijave za lažno prijavljivanje krivičnog djela”, predložila je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a, naglašavajući da je nedopustivo stvaranje atmosfere straha, prijetnji, zastrašivanja i govora mržnje samo zato što je neko radio svoj posao.

Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da je dogovor da se ne komentarišu i da se ne izlazi u javnost sa stvarima o kojima proces još traje, i u svojim diskusijama ostali članovi CIK-a podržali su prijedlog Bjelica Prutine.

“Nevjerovatno mi je da najistaknutiji nosioci javnih funkcija smatraju da je potpuno normalno i prihvatljivo da se za svaku iole značajniju odluku podnose krivične prijave protiv članova. Evidentno je da se podnošenje krivičnih prijava protiv članova CIK-a u zadnje tri godine koristi kao instrument ucjene, prinude i zastrašivanja”, istakla je Bjelica Prutina.

Kada je riječ o samim krivičnim prijavama, u posljednjih par mjeseci bilo ih je nekoliko. Samo je SNSD u dva ili tri navrata podnosio krivične prijave, posljedni put jer je CIK “nevažeći” listić proglasio važećim. Takođe, stranka BOSS Mirnesa Ajanovića u nekoliko navrata podnosila je krivičnu prijavu protiv članova CIK-a, a i neki pojedinačni akteri kao što je Ivan Begić, kandidat za predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike Srpske, takođe su tražili krivičnu odgovornost članova CIK-a. Krivične prijave uglavnom su se odnosile na nesavjestan rad u službi ili zloupotrebu službenog položaja.

Pravni stručnjaci sa kojima smo razgovarali ističu da u nekim slučajevima ima elemenata krivičnog djela u odlukama koje je donosio CIK, tačnije da se može tražiti krivična odgovornost, međutim ima istine u tome i da podnošenje samih krivičnih prijava na odluke koje su utemeljene u zakonu predstavljaju čin zastrašivanja.

“Utisak je da se krivične prijave štancaju i fabrikuju i kada ima i kada nema osnova za njih. Taj institut krivične prijave toliko je derogiran i prosto se nameće utisak da se radi o pritisku, zastrašivanju i jednoj vrsti političkog teatra. Ne samo da je obesmišljen taj institut, već smo došli do nivoa da su nam kriminal i korupcija prihvatljivo ponašanje i u tom smislu treba gledati i na te krivične prijave”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Ona ističe da CIK sa najavom da će podnositi krivične prijave za lažno prijavljivanje krivičnog djela ulazi u tu vrstu igre sa političkim akterima i besmislene trakavice koje ponekad vrijeđaju inteligenciju.

“Znamo da u konačnici to neće dati rezultate niti će donijeti neku vrstu epiloga i osim medijske senzacije i punjenja novinskih stubaca – neće biti ništa”, rekla je Topićeva.

Što se tiče samog Krivičnog zakona BiH, krivično djelo lažno prijavljivanje definisano je članom 234, u kojem se navodi “Ko prijavi neko određeno lice da je učinilo krivično djelo propisano zakonom BiH, a zna da to lice nije počinilac, biće kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.

Milan Petković, advokat i poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, govoreći o posljednjem slučaju zbog kojeg su članovi CIK-a dobili krivične prijave, rekao je da je odluka CIK-a u procesu izbora delegata iz Republike Srpske u Dom naroda parlamenta BiH nezakonita te da je CIK odlukom o prihvatanju “nevažećeg listića izašao iz zakonskih okvira”.

“Oni su mogli jedino da utvrde da li je glasanje sprovedeno u skladu sa zakonom ili ne i da se vrati na ponovno glasanje”, rekao je Petković.

Politika

Petrović najavio kampovanje pred Vladom ako ne bude raspuštena Skupština grada

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović u Vladu Srpske predao je inicijativu za raspuštanje Skupštine grada Bijeljina nakon neuspjelog referenduma za njegov opoziv.

Petrović je inicijativu, koja je izgubila na sva 183 biračka mnjesta, nazvao kaolicijom “Pokradimo Bijeljinu”.

– Danas smo po obećanju došli u Vladu Republike Srpske, da podsjetimo ministarstva na neke projekte koje je grad Bijeljina predavao u protekle dvije i po godine, jer su neki zvaničnici govorili da oni ne znaju šta treba Bijeljini i da im se niko ne obraća – istakao je dr Ljubiša Petrović.

Kaže da je ukupna vrijednost predviđenih projekata, koje su ranije uputili Vladi Republike Srpske, bila više od 40 miliona KM.

– Smatramo da preko 114 hiljada građana grada Bijeljina zaslužuju i više od tih 40 miliona KM. Samo jedan ATP turnir u Banjaluci koštao je preko 50 miliona KM. Postavljamo pitanje da li je važniji jedan ATP turnir koji košta preko 50 miliona KM ili 40 miliona KM projekata za preko 114 hiljada građana grada Bijeljine – upitao je Petrović.

Nastavi čitati

Politika

Nele Karajlić meta napada: Odbio da optuži vlast za zločin u školi na Vračaru VIDEO

Beograd – Nenad Janković, poznatiji kao dr Nele Karajlić, meta je napada zbog izjave da ga neko teško može uvjeriti da je tragedija u Beogradu povezana sa vlašću.
Naime, Nele je rekao da mu ono što se dogodilo u školi “Vladislav Ribnikar” više liči na film “Terminator”.”Sarajevska nemoralna hulja, sa adresom u Beogradu, Nele Karajlić, danas je u emisiji “NU 2” na HRT-u, oslobodio “Vučićevu vlast” i “rijaliti programe”, od bilo kakve odgovornosti za stravične zločine u Srbiji , okrivivši “Terminatora” i “Holivud”… Za kraj je raspisao i izbore”, poručio je jedan tviteraš, prenose Novosti.

 

GLAS SRPSKE

Nastavi čitati

Politika

Višković zatražio da se riješi problem zdravstvenog osiguranja građana u Srpskoj

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković zatražio je od resornog ministarstva da u saradnji sa Fondom zdravstva omoguće da građani Republike Srpske koji su ostali bez zdravstvenog osiguranja poslije ukidanja vanredne situacije u Srpskoj, mogu koristiti prava iz oblasti zdravstvene zaštite na prelazni period do 60 dana.

Šezdeset dana je predviđeno, kako bi u tom roku mogli da se usklade sa obavezama koje nalaze zakon o zdravstvenoj zaštiti.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuleno