Connect with us

Politika

ČOVIĆ PORUČIO: “Sudski proces protiv Dodika NEĆE UTICATI na funkcionisanje koalicije”

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović smatra da vlast u Bosni i Hercegovini funkcioniše, iako se slaže da bi trebala djelovati puno učinkovitije i dinamičnije. On najavljuje novi zamah na sprovođenju obveza na europskom putu.

avjet ministara zasjeda redovno, parlamentarni domovi zasjedaju, ali jesmo trebali imati tri-četiri puta više zakona u razmatranju. Treba vremena da se uspostavi jedan režim odgovornosti prema toj vlasti. Mi smo to imali negdje do sedmog mjeseca i tada smo zapali u jednu krizu, da bismo tek u osmom mjesecu odradili značajan dio posla i u Savjetu ministara i u Parlamentu. Trebali smo u devetom mjesecu završiti taj drugi dio paketa koji se sastoji od tri dijela, a vezano za pristup evropskim integracijama. To što smo trebali u devetom mjesecu, ja vas uvjeravam da ćemo završiti do kraja ovog mjeseca pa će situacija opet izgledati malo optimističnije ističe Čović.

On kaže da je ovih dana imao intenzivne razgovore sa liderima drugih stranaka parlamentarne većine kako bi se „oslobodilli ovih uslovnih blokada ili nedonošenja odluka“.

– Trebaće taj element međusobnog povjerenja ojačati i vjerujem da ćemo iduće sedmice na sastanku čiji je domaćin Milorad Dodik, imati dinamiku usvajanja zakona i drugih odluka što je dogovoreno na sastanku u Mostaru. To će vratiti pažnju Brisela na ovaj prostor i uticati na izvještaj o BiH i uvjeren sam da ćemo do kraja godine imati jedan pozitivan stav oko našeg statusa i otvaranja pregovaračkog procesa s EU. Ostao je treći dio paketa koji je za nas vrlo osjetljiv, uključujući Izborni zakon i to će morati preći u jedanaesti mjesec kada je u pitanju Savjet ministara. Vlast funkcioniše, a da može bolje – može. Kriza jeste direktna, što se vidi i po komentarima našeg odnosa kolega koje čine parlamentarnu većinu. Moja zadaća je i tu da na neki način biram riječi, da možemo uvijek pridobiti jedne i druge partnere – pojašnjava Čović.

Proces protiv Dodika neće ostaviti traga na funkcionisaje koalicije

– Naravno da smo mi onda na ovom prostoru izloženi, jer interesantni smo, iako nismo ekonomski jaki. Uvijek smo bili žarište nekog problema, ali mislim da s partnerima izvana možemo odgovoriti na taj izazov. Tu je i sudski proces protiv gospodina Dodika. Ja sam prijateljski s njim razgovorarao i o tome i uvjeren sam da to neće ostaviti traga. Najveći izazov je upravo naše međusobno povjerenje. Mi između sebe moramo tražiti odgovarajuće riječi. Potreba naših kolega iz opozicije je da galame, iznose ono što misle da treba, ali mi koji smo pozicija moramo tražiti način kako realizovati ono što smo obećali, a ključno obećanje je 14 plus uslova za EU završiti u ovoj godini, kao i one druge operativne stvari, poput proračuna za narednu kalendarsku godinu. Ključni izazov je ne izgubiti živce prerano. Kad nam se nešto ne sviđa ne moramo baš tako glasno odgovoriti. Ja se bar trudim tako ponašati i mislim da to pomaže i stvara jedan ambijent. Vjerujem da ćemo odoliti tim iskušenjima i nastaviti raditi svoj posao – poručuje Čović.

Milorad Dodik i Dragan Čović
FOTO: PREDSJEDNIK RS.NET

Skori ulazak u izbornu godinu donosi izazove koji su uobičajeni, a Čović kaže kako on i funkcioneri HDZ i HNS nastoje koristiti uljuđen, civilizovan riječnik, da nikoga ne uvrijede, a da ipak pošalju ključne poruke svom biračkom tijelu.

– A to su prvenstveno ekonomske, socijalne poruke, poruke pravne i fizičke stabilnosti. Znam da će biti onih koji će tražiti drugačiji pristup, izlaziti i s drugačijim pogledima, ali ja i većina mojih kolega se nećemo na to osvrtati. Tako ćemo najbolje odgovoriti na izbornu godinu. Kampanja nije zadnja dva mjeseca, za nas kampanja staje stalno, jer stalno komuniciramo s našim biračkim tijelom i objašnjavamo ono što radimo. Mislim da će od same izborne godine puno veći izazov za nas biti taj naš međusobni odnos, da ne dozvolimo da zbog očitih razlika u pogledima na neka pitanja, ne uradimo ono što možemo – smatra Čović.

Najvažnije je da Vlada FBiH odluke donosi jednoglasno

Kada je u pitanju funkcionisanje vlasti u Federaciji, Čović kaže da je od partnera tražio da završe ono što su obećali, iako je uputio pohvale Vladi Federacije za koju kaže da je na velikom ispitu.

– Ne može se danas pričati o izboru sudije Ustavnog suda, koji smo dogovorili u dvanaestom mjesecu prošle godine. Kritikujemo nekoga drugog zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda BiH, a mi u Federaciji nismo bili u stanju provesti ono što smo dogovorili. To je samo jedan od primjera. Mi moramo ubrzano donositi zakone u Federaciji, kao što su energetski koje smo usvojili. Fiskalni zakoni će se morati usvojiti. Bojim se da kasnimo ova dva ili tri mjeseca. Ipak, puno je toga i urađeno. Za mene je najvrjednija stvar u Federaciji da Vlada redovno zasjeda i da se odluke donose dominantno jednoglasno. To je ključna vrijednost na kojoj možemo graditi sve ono što dolazi. Vjerujem da ćemo mi u naredna dva mjeseca završiti sve što je trebalo završiti po našem dogovoru i što je trebalo ići u parlamentarnu proceduru. Parlament je u zastoju, jer su tijesne većine i tu ima stalnih promjena, kao što je uostalom slučaj i u mnogim županijama. Vlada Federacije je na jednom velikom ispitu i ja vjerujem da će ga položiti – naglašava Čović.

On ne vjeruje da postoji alternativa aktuelnoj vlasti. Smatra da se treba fokusirati na jačanje energije u ovoj parlamentarnoj većini.

– Tamo gdje znamo da imamo različita promišljanja ne trebamo dopustiti da nam ta pitanja na sto nameće opozicija. Hajmo biti mudri pa na upadati u tu zamku. Pogotovo kad moramo komentarisati događanja izvana, jer o tome imamo često različite stavove. Mi trebamo zaštititi BiH. To je broj jedan i ako se oko toga možemo usuglasiti dok sjedimo zajedno, za sve ostalo ćemo naći rješenje. Ja sam uvjeren da će ova parlamentarna većina ojačati, jer ima sve uslove za to i da nastavi svoj posao i na nivou države i entiteta. Ne vidim mogućnost za neku alternativu, jer bi to opet značilo gubitak godine dana, a uostalom te kombinacije smo imali prije ove većine i znamo kako je to funkcionisalo i šta je urađeno u prošlom mandatu. Druga je stvar što mi po zakonu nemamo mogućnost vanrednih izbora. Drugim riječima, zarobljeni smo u taj okvir naredne tri godine i iz toga treba izvući maksimum. Ja ću snažno zagovarati da ova parlamentarna većina ostane, da se čak ojača i da možemo protočnije donositi zakone i druge odluke – poručuje Čović.

dragan covic hdz
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ključna vrijednost ovog partnerstva je, kaže on, što o svakoj temi može razgovarati sa svim partnerima bez rukavica i da iza toga nema ružnih riječi i destruktivnih reakcija.

– A to je preduslov da onda možemo nešto zajednički uraditi. Mislim da u Federaciji vrlo jasno vidimo šta trebamo uraditi i u narednoj i u 2025. godini. Teških tema će uvijek biti, ali njih treba držati po strani. Dajmo šanse ovoj koaliciji, a ja sam uvjeren da će ona na kraju pokazati dobre rezultate – ističe Čović.

Osvrnuo se i na činjenicu da u dvije županije još nije formirana vlast.

– Mene su informisali da je dogovor o uspostavi vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pri samom kraju. Nisam pretjerano uključen u to. Ako će to biti u narednih sedam do 10 dana ja ću biti sretan. Bilo je takvih najava i prije, ali mi se čini da se to sad doista privodi kraju. Što se tiče Hercegbosanske županije, prije osam mjeseci sam lično imao sastanak s predsjednicima HDZ 1990. i HNP i tada smo se dogovorili da će ove tri stranke koje imaju puni kapacitet da osiguraju potrebnu dvotrećinsku većinu, sjesti i u naredna dva mjeseca sve dogovoriti. To se pretvorilo u osam mjeseci. Tu ima puno taktičkih igara, pokušaja kako biti nevjerodostojan, a da te niko za to ne optuži. Cilj je da vlast profunkcioniše. Meni bi iskreno bio cilj da to budu hrvatske stranke, da niko ne može ucjenjivati hrvatski interes u toj županiji. Naša želja u HDZ je bila da budemo dio te vlasti i da to završimo odmah – kaže Čović.

On naglašava da ima intenzivne kontakte s većinom međunarodnih partnera i dodaje da nije njih bilo ova se vlast ne bi ni napravila.

– Trebala nam je pomoć u određenom trenutku. Uostalom, vidjeli ste i reakciju visokog predstavnika da bi se olakšale neke procedure. Ona struktura međunarodne politike koja nam je tada pomagala ima obavezu da to nastavi raditi. Bilo bi neozbiljno da neko radi tri mjeseca i onda kaže ja sam sad promijenio svoj stav. Ne možemo mi s ljudima u BiH praviti neke eksperimente. Ova koalicija mora dobiti šansu da nastavi raditi ono što je započela, a svi prijatelji izvana bi trebali biti tu neka logistika, pomoć, ohrabrivati nas da brže donosimo odluke. Mi imamo odgovornost za donošenje odluka, a oni su tu da nam budu potpora, a ne da rade umjesto nas – smatra lider HDZ BiH.

Trenutno nije realno govoriti o promjeni Ustava

Osvrnuo se i na promjenu međunarodne politike prema Hrvatima u BiH i HDZ kao vodećoj hrvatskoj stranci. Podsjetio je na vrijeme kada je hrvatska politika u BiH bila na udaru, izložena sankcijama, smjenama i nekoj vrsti izolacije.

– I tada smo govorili da nam se treba pružiti šansa da vodimo procese i odgovaramo za Bosnu i Hercegovinu. Prošlo je puno predstavnika međunarodnih institucija koji su imali svoju ulogu oko ovih odnosa, netrpeljivosti i slično. Nije se to ni danas promijenilo. Mi smo sebe organizovali tako da želimo ostvariti ono što nam je dugoročni cilj – nedjeljiva BiH u evroatlantskim integracijama organizovana tako da nam ne treba nikakav visoki predstavnik, nikakvi stranci koji će nam donositi zakone i nametati rješenja. Postali smo puno zreliji, napravili smo jednu veliku političku organizaciju. Činjenica da se bez HDZ ne može napraviti vlast ni na državnom, ni na federalnom nivou, kao i u većini županija, nije draga mnogim međunarodnim predstavnicima. To moramo znati, ma koliko oni ćutali o tome. I naravno da će oni pokušavati i u HDZ i oko HDZ napraviti neku opoziciju. E sad, šta je pozicija, a što opozicija kod druga dva naroda pitanje je. U proteklih pet godina vidjeli smo da svako sa svakim može sarađivati pa je onda moje pitanje ko je izvan koalicije. HDZ BiH ima jedan poseban zadatak da okuplja porodicu HNS i da partnerima iz međunarodne zajednice nudi jasnu viziju evropske BiH. Trebalo je jako puno vremena da te ljude uvjerimo da je ono što radimo i govorimo vjerodostojno i da to stvarno provodimo u djelo – naglašava Čović.

Dodaje kako su iskustvo, zrelost, ambijent koji su gradili zadnjih desetak godina prvenstveno na uljuđenosti, prepoznati i u međunarodnoj zajednici.

– Mene niko ne može natjerati da ja kažem ružnu riječ protiv bilo koga u BiH ili međunarodnoj zajednici. I kad se ne slažemo ja ih nikada neću zbog toga povrijediti. Pokušaću ih uvjeriti da oni shvate da je sve što sam predlagao korektno i da nije u funkciji bilo čega negativnog. Dao Bog danas imamo i predstavnike u Savjetu ministara adekvatne, predsjedavajuću Savjeta ministara koja svakodnevno komunicira sa svim predstavnicima svih međunarodnih institucija na jedan dosljedan način. To je iskusna političarka koja se može nositi s ovim izazovima i trebamo biti ponosni za to. Ona će, zajedno sa mnom i očuvati ove koalicije da završimo ovo što smo planirali. Hrvatski narod kao najmalobrojniji narod u BiH garantuje sigurnost i on je to povezno tkivo, bez čijeg uticaja bi stanje bilo katastrofalno – naglašava Čović.

Sva obećanja koja su data u proteklom razdoblju, ova vlast, kaže on, može ispuniti do kraja izbornog ciklusa.

– Nije realno govoriti o promjeni Ustava, jer za to očito nemamo kapacitet u parlamentima. Ali možemo promijeniti Izborni zakon na način da uvažimo presude međunarodnih i domaćih sudova. To moramo već u ovoj godini uraditi i završiti. Ključ svega je sigurnost u državi, međusobno povjerenje, pokrenuti investicijski zamah u BiH, donijeti propise koji će jačati pravnu državu, socijalnu zaštitu i nastaviti integracijske procese – naglašava on.

Kada je riječ o ulozi Hrvatske, Čović kaže da je ona preznačajna i to kao partnera i prijatelja BiH.

– Ja tu posebno ističem premijera Andreja Plenkovića koji je meni primarno pomogao kada sam bio predsjedavajući Predsjedništva BiH da predam aplikaciju za članstvo. Da njega nije bilo tada u Evropskom parlamentu mi to nikada ne bismo uradili. Naravno, Hrvatska to radi i zbog sebe, jer hiljadu je kilometara zajedničke granice i logično je da s druge strane granice očekuju prijatelja i nekoga ko donosi stabilnost i pozitivnu atmosferu. Dakle, zajednički je interes i zato ja redovno razgovaram s premijerom Plenkovićem koji će opet uskoro doći u BiH, na prostor središnje Bosne i Sarajeva. Želimo pomoći HDZ Hrvatske da i na predstojećim izborima, jer mi smo i sestrinske stranke, ostvare što bolji rezultat. Ono što je takođe važno, sve institucije Republike Hrvatske danas skladno gledaju poziciju BiH i hrvatskog naroda u BiH. To nije prije bilo tako i sada je nama koji predvodimo hrvatsku politiku u BiH mnogo lakše voditi pregovaračke procese u samoj BiH – ističe Čović.

Pozicija Hrvata i HDZ u ZDŽ nije ugrožena

Na kraju intervjua predsjednik HDZ BiH Dragan Čović osvrnuo se i na stanje u Zeničko-dobojskom kantonu i tamošnjoj organizaciji ove stranke. Naglašava da zbog izlazaka pojedinih članova iz stranke u ZDŽ nije ugrožena niti pozicija hrvatskog naroda, niti pozicija HDZ BiH.

– Meni je žao svakog kolege koji je istupio, ali brzo će oni shvatiti da je to najviše štete nanijelo njima samima. Neka analiziraju, svi oni koji su u proteklih 20 godina i na tom prostoru izlazili iz HDZ, gdje su danas u politici. Nije korektno da neko prije godinu dana dobije mandat u skupštini županije pa onda u Domu naroda i sada kaže „ja taj mandat nosim sa sobom“. Sad bi i da formiraju vladu. To nije vjerodostojna politika. Druga stvar, taj sukob tinja sedam ili osam godina i mi smo ga do sada, na jedan korektan način, pokušavali izvana držati prihvatljivim. Bojim se da smo izišli iz tih okvira i naša je procjena bila da taj posao moramo završiti sada, dovoljno daleko od lokalnih izbora. Jer nama je ključni cilj za godinu dana dobiti izbore u Žepču i Usori, u sredinama ZDŽ gdje Hrvati realno mogu dobiti izbore. Mi ćemo očuvati i hrvatski narod i njegovu zastupljenost, a HDZ BiH će biti još jača nakon ovoga – poručuje Čović.

Politika

PETROVIĆ HOĆE DUEL SA BLANUŠOM “Jedva čekam da se potvrdi termin”

Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske /ERS/ Luka Petrović izjavio je danas Srni da je spreman da učestvuje u javnom duelu sa Brankom Blanušom iz Odbora za energetiku SDS-a i da razgovara o brojnim temama vezanim za “Elektroprivredu”, ali i o ostalim oblastima.

“Jedva čekam da RTRS potvrdi termin i ja dolazim Banjaluku da uživo govorim o `Elektroprivredi` i volio bih da bude nešto duži termin jer ima dosta tema”, rekao je Petrović nakon što su predstavnici PDP-a i SDS-a zatražili da se u narednih deset dana organizuje javno suočavanje Petrovića i Blanuše, koji je i kandidat SDS-a na predstojećim prijevremenim predsjedničkim izborima.

Što se tiče izjave predstavnika opozicije ispred zgrade RTRS-a u Banjaluci o navodnim planovima za oslobađanje RTRS-a, Petrović je rekao da opozicija uvijek ima pravo da kritikuje i da daje negativne opaske, ali da bi volio da čuje i pozitivne primjere i prijedloge rješenja, a ne samo isticanje tematike kao da se ništa ne radi i kao da ništa ne funkcioniše. “Promašili su temu i svjesni su da nisu potpuni i spremni za vođenje Republike Srpske. To će se pokazati i u narednim nedjeljama kao što se pokazalo i u prethodnih 20 godina”, rekao je Petrović.

Nastavi čitati

Politika

OPOZICIJA ISPRED RTRS-a: „Javni servis nije više u službi građana“

Predstavnici opozicije u Republici Srpskoj danas su održali konferenciju ispred zgrade RTRS u Banjaluci, kritikujući rad javnog servisa i pozivajući na njegovu depolitizaciju i reformu.

Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, istakao je da RTRS već godinama širi mržnju, vodi huškačku politiku i dijeli narod. „RTRS pripada svakom čovjeku u društvu i vrijeme je da se to promijeni“, poručio je, dodajući da opozicija želi konkretna rješenja koja bi osigurala objektivno izvještavanje i ravnopravan pristup svim političkim akterima.

Crnadak je posebno naglasio da javni servis uskraćuje prostor političarima poput Jelene Trivić i Nebojše Vukanovića te pozvao na privremeno zajedničko uređivačko rukovodstvo koje bi uključivalo i vlast i opoziciju, uz monitoring programa. Kao primjer dobre prakse naveo je Sjevernu Makedoniju, gdje su reforme medija smanjile tenzije u društvu.

Sličan stav iznijeli su i predstavnici SDS-a na čelu da načelnikom Istočne Ilidže Marinkom Božovićem. Božović je naglasio da RTRS treba omogućiti tematske emisije o ključnim društvenim pitanjima, poput stanja u Elektroprivredi RS, uz učešće direktora koji mogu objasniti nastalo stanje, ali i poslanika iz Parlamenta BiH u drugim relevantnim emisijama. Istakao je da javni servis trenutno radi u interesu jedne političke stranke i pojedinca, umjesto da izvještava objektivno i profesionalno.

Opozicija poručuje da politika više ne smije biti pitanje „života i smrti“ na RTRS-u te da je neophodno hitno osigurati ravnotežu u medijskom prostoru RS, uz profesionalne standarde i slobodu govora za sve novinare.

Nastavi čitati

Politika

PETROVIĆ “SAHRANIO” ERS! Duguju milijardu i 300 miliona KM

Ukupne finansijske obaveze „Elektroprivrede Republike Srpske“ i svih zavisnih preduzeća iz sistema ERS-a premašuju milijardu i 300 miliona maraka, otkriva CAPITAL.

Prema tvrdnjama našeg izvora iz vrha ERS-a, radi se o kreditnim obavezama, obavezama prema dobavljačima, kao i obavezama nastalim u međunarodnim arbitražnim sporovima.

„Postoje tri velika kredita koja zbirno iznose oko 650 miliona KM. To su krediti kineskih banaka u iznosu od 380 miliona KM za izgradnju HE Dabar i 150 miliona KM za HE Bistrica. Treći veliki kredit je onaj za projekat odsumporavanja u RiTE Ugljevik u visini od 80 miliona evra. Njegova otplata je u toku, a ostalo je još oko 60 miliona evra ili 120 miliona KM. To ukupno dođe 650 miliona KM“, objašnjava naš izvor. Kada je riječ o ostalim kreditima, on dodaje da sva zavisna preduzeća zbirno imaju oko 150 miliona KM kreditnih obaveza.

Što se tiče obaveza prema dobavljačima, nastavlja naš izvor, prednjače RiTE Ugljevik i RiTE Gacko koje zajedno imaju oko 85 miliona evra ili oko 165 miliona KM.

„Kada se tome dodaju još samo obaveze po osnovu obnovljivih izvora u iznosu od oko 30 miliona KM, to je već skoro milijarda KM. Međutim, kada se dodaju i obaveze RiTE Ugljevik prema Slovencima po osnovu izgubljenog arbitražnog spora koje premašuju 300 miliona KM, to ukupno dođe oko milijardu i 300 miliona KM“, objašnjava naš izvor.

On dodaje da ERS ima i dugovanja koja ne doživljava kao obavezu kao što su obaveze HE Bočac po osnovu dividendi, ističući da i 120 miliona KM koje su plaćeni slovenačkom „Vijaduktu“ praktično predstavljaju obavezu koju je stvorio HE Bočac.

„Veliko je pitanje koliko još skrivenih obaveza bi pronašla nezavisna dubinska revizija“, kaže naš sagovornik.

Direktor ERS-a Luka Petrović potvrdio je za CAPITAL da su obaveze po osnovu tri velika kredita oko 650 miliona KM.

„Tačno je da su ukupne obaveze po osnovu tri velika kredita oko 650 miliona KM, pri čemu treba istaći da krediti za HE Dabar i HE Bistrica dospijevaju na naplatu kada HE budu na mreži. Kreditne obaveze ostalih zavisnih preduzeća su oko 150 miliona KM“, rekao je Petrović za CAPITAL, ističući da u strukturi ukupnih obaveza treba razlikovati dugovanja i obaveze Matičnog preduzeća i zavisnih preduzeća.

Minić: „Elektroprivreda“ gigant koji je posrnuo
Da je ERS u problemima priznao je i predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić koji je danas izjavio da je nezadovoljan stanjem u „Elektroprivredi RS“.

„U ovom momentu važno je preduzeti kratkoročne mjere kada je riječ o termoelektranama. To je ozbiljan posao. ‘Elektroprivreda’ je veliki gigant koji je posrnuo“, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

On je rekao da očekuje da će se, nakon padavina, popraviti hidrološka situacija i da će električna energija za građane Srpske biti obezbijeđena u kontinuitetu. Minić je istakao i da će Vlada Srpske održati tematsku sjednicu o ERS-u.

Nastavi čitati

Aktuelno