Connect with us

Svijet

ČOVJEK NASMRT IZBO SINA I ŽENU, sumnja se da je pokušao samoubistvo

Muškarac star 78 godina osumnjičen je da je nožem usmrtio svoju 70-godišnju suprugu i 41-godišnjeg sina u porodičnoj kući, u austrijskom gradu Ensu, u okrugu Linz-Land. On je takođe povređen i trenutno se nalazi u bolnici, a tužilaštvo u Štajru zatražilo je pritvor za njega.

Prema prvim informacijama, zločinu je prethodila svađa između supružnika. Tačno vrijeme ubistava još nije utvrđeno, ali se pretpostavlja da su se dogodila između nedjeljnog popodneva i ponedjeljka ujutru. Policiju je o slučaju obavijestila nepoznata osoba oko sedam sati ujutru u ponedjeljak.

Istraga je, kako navode iz tužilaštva, tek na početku. Nije potvrđeno da li je osumnjičeni pokušao samoubistvo, iako je pretrpio lakše povrede. Tokom prvog saslušanja navodno je priznao da je počinio zločin.

Tužilaštvo je već podnijelo zahtjev za istražni pritvor, a nije željelo da komentariše informacije da je ubijeni sin imao invaliditet.

Ministarka pravde Ana Šporer i ministarka za ženska pitanja Eva-Maria Holclajtner osudile su ubistvo, poručivši da će austrijska vlada “dosljedno i odlučno nastaviti borbu protiv nasilja u bliskim odnosima i femicida”.

U zajedničkom saopštenju istakle su da ovaj “jeziv zločin” pokazuje kako femicidi nisu izolovani slučajevi, već “tragičan vrhunac strukturalnog nasilja koje žene trpe zbog svog pola”. Ministarke su izrazile “iskreno saučešće” porodicama žrtava, piše oe24.

Svijet

“NATO ĆE SRAVNITI MOSKVU DO TEMELJA AKO NAPADNE BRISEL”: Ministar iz Belgije nikad direktniji

Belgijski ministar odbrane Teo Franken uputio je Putinu direktne prijetnje i stavio do znanja šta će se dogoditi ukoliko se odluči da napadne Brisel.

Belgijski ministar odbrane Teo Franken tvrdio je da bi NATO “sravnio Moskvu sa zemljom” ako bi ikada napala Brisel. U opsežnom intervjuu, Franken se dotakao niza gorućih strateških pitanja, uključujući rat u Ukrajini, evropsku odbranu i nuklearno odražavanje.

Na direktno pitanje da li se boji da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pokrenuti konvencionalni raketni napad na Brisel, njegov odgovor bio je nedvosmislen:

“Ne, jer bi tada pogodio srce NATO-a, a onda ćemo mi sravniti Moskvu sa zemljom”. Franken je izrazio čvrstu podršku američkom vođstvu unutar NATO-a i ponovio svoje povjerenje u član 5., klauzulu o uzajamnoj odbrani koja je temelj Saveza.

Upitan da li će američki predsjednik Donald Tramp poštovati član 5., Franken je odgovorio potvrdno.

“Naravno da bi. U Evropi postoji puno predrasuda prema američkoj vlasti. Zašto ne bi poštovao član 5.?”

“Hibridni rat je veća prijetnja”
Franken je istakao da je više zabrinut zbog ruske upotrebe hibridnog ratovanja nego zbog pretnje konvencionalnim napadom.

“Krstareća raketa na Brisel? Jasno je da bi to aktiviralo član 5., bez obzira koju definiciju koristite. Putin to neće uraditi”, rekao je i dodao:

“Skloniji sam razmatranju scenarija sive zone: ‘mali zeleni ljudi’ koji podstiču ruskojezičnu manjinu u Estoniji protiv nacističkog režima. Prije nego što se snađete, anektovali su dio Estonije”, pojasnio je ministar.

“Vjerovanje u evropsku vojsku je prodaja magle”
Ministar odbrane nije pokazao nimalo entuzijazma za ideju zajedničke evropske vojske. Kritikovao je veće evropske zemlje zbog “maksimiziranja sopstvenih tržišta” i dovodio u pitanje kako bi se države, koje trenutno ne mogu sarađivati ni u nabavci odbrambene opreme, mogle integrisati svoje nacionalne vojske, prenosi Index.

“Svako ko vjeruje u evropsku vojsku prodaje maglu. Srećom, imamo NATO, koji je ponovo dokazao svoju efikasnost u vazdušnoj odbrani u Poljskoj i Estoniji”, poručio je.

Vojska na ulicama Brisela
Osim o međunarodnim temama, Franken je govorio i o unutrašnjim problemima, priznajući da sa Briselom ima “odnos između ljubavi i mržnje”. Podržao je poziv Džordža Luisa Bučeza, lidera frankofonih liberala (MR), da se vojska rasporedi na ulice belgijske prestonice kako bi nadzirala žarišta trgovine drogom.

“Ako se ne pozabavimo ratom protiv droge i nesigurnošću, rak u Briselu će se proširiti dalje. Da li to zahtijeva vojsku na ulicama? Ako da, onda ćemo to i učiniti”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVA RACIJA: Najmanje 64 mrtvih u najvećoj policijskoj akciji u istoriji Rija

Pripadnici specijalne jedinice vojne policije uhapsili su u utorak osumnjičene dilere tokom velike policijske akcije protiv trgovine drogom u Rio de Žaneiru u Brazilu.

Najmanje 64 osobe su poginule u masovnoj policijskoj raciji usmjerenoj na organizovani kriminal u Rio de Žaneiru, saopštili su bezbjednosni zvaničnici za CNN Brasil. Među poginulima su i četiri brazilska policajca, naveli su zvaničnici.

Guverner savezne države Rio de Žaneiro Klaudio Kastro izjavio je na konferenciji za novinare da je policija zaplijenila „veliku količinu droge“ tokom akcije, prenosi Rojters (Reuters). Vlasti su takođe objavile na društvenim mrežama da su zaplijenjene najmanje 42 puške.

U objavi na mreži X (bivši Tviter) Kastro je ovu raciju nazvao „najvećom operacijom u istoriji Rio de Žaneira“.

Policijske racije česte su u gradu uoči međunarodnih događaja, a već naredne sedmice Rio će biti domaćin velikog klimatskog skupa – Samita svjetskih gradonačelnika C40.

Video-snimci koje je objavio Rojters u utorak prikazuju ogromne stubove crnog dima koji su se dizali iz favele Alemão tokom racije. Fotografije snimljene nakon akcije pokazuju izvor dima – spaljene automobile koji su korišćeni kao barikade.

Vlasti su saopštile da je operacija imala za cilj da „zaustavi teritorijalno širenje“ kriminalne grupe Comando Vermelho (Crvena komanda).

Prema saopštenju vlade Rija, operacija se pripremala više od godinu dana, a učestvovalo je više od 2.500 pripadnika vojne i civilne policije.

Prema podacima istraživačkog centra InSight Crime, Comando Vermelho je najstarija aktivna kriminalna organizacija u Brazilu. Naziv, koji na portugalskom znači „Crvena komanda“, potiče iz vremena kada je grupa formirana kao lijevo orijentisana organizacija zatvorenika tokom vojne diktature koja je vladala Brazilom do 1985. godine.

Od tada se „Crvena komanda“ razvila u veliki transnacionalni kriminalni kartel, umiješan u trgovinu drogom i iznudu. U posljednjim godinama, prema izvještajima InSight Crime-a, grupa se suočava sa sve većim nasiljem i sukobima sa državom i drugim kriminalnim milicijama.

Banda koristila dronove, tvrdi policija
Najmanje 81 osoba je uhapšena, saopštila je policija Rio de Žaneira na društvenim mrežama.

Tokom racije, članovi bande navodno su napali policiju dronovima, saopštile su vlasti.

„Kao odmazdu, kriminalci su koristili dronove da napadnu policajce u kompleksu Penja“, navela je vlada Rio de Žaneira u objavi na mreži X, dijeleći video koji, kako se čini, prikazuje dron koji ispaljuje projektil iz vazduha.

„Uprkos napadima, bezbjednosne snage ostaju odlučne u borbi protiv kriminala“, dodala je vlada.

„Ovo pokazuje razmjere izazova sa kojima se suočavamo“, izjavio je Kastro, nazvavši situaciju terminom koji često koriste lideri u Latinskoj Americi i SAD-u: „Ovo više nije običan kriminal, ovo je narko-terorizam.“

Kastro je takođe pozvao stanovnike pogođenih naselja da ostanu u kućama dok je operacija u toku.

Američki Stejt department upozorio je turiste da izbjegavaju sjeverni dio Rio de Žaneira, navodeći da „oružani sukobi između policije i kriminalnih frakcija ometaju saobraćaj u više zona“.

Kancelarija UN za ljudska prava „užasnuta“
Ova racija nije prva u faveli Alemão ove godine. U januaru je slična operacija završila sa pet poginulih i nizom spaljenih automobila koji su služili kao barikade.

Guverner Kastro izjavio je da je sadašnja operacija u Alemãu veća i obimnija od poznate bezbjednosne krize iz 2010. godine.

Prema podacima instituta Fogo Cruzado (Unakrsna vatra), koji prati oružano nasilje u Brazilu, više od polovine povreda vatrenim oružjem zabilježenih u septembru 2025. godine potiče upravo iz policijskih akcija.

Ranije racije u brazilskim favelama često su bile na meti kritika organizacija za ljudska prava. U maju 2021. godine, akcija u faveli Žakarezinho završila se sa najmanje 25 mrtvih, nakon čega je Vrhovni sud Brazila zabranio sve policijske racije tokom pandemije kovida, osim u „apsolutno izuzetnim okolnostima“.

U utorak je Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava kritikovala operaciju u Riju, navodeći na mreži X da je „užasnuta razmjerom nasilja“.

„Ova smrtonosna operacija dodatno potvrđuje trend ekstremno nasilnih posljedica policijskih akcija u marginalizovanim zajednicama Brazila“, navela je kancelarija. „Podsjećamo vlasti na njihove obaveze prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima i pozivamo na brze i djelotvorne istrage.“

Nastavi čitati

Svijet

POČETAK DIGITALNE REVOLUCIJE: Prije tačno 56 godina “rodio” se internet

Na današnji dan 1969. svijet je svjedočio događaju koji je, iako u tom trenutku djelovao skromno, promijenio način na koji ljudi komuniciraju, rade i razmišljaju.

Tog 29. oktobra 1969. godine, student Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu (UCLA) Čarli Klajn poslao je prvu elektronsku poruku preko tada novog sistema zvanog ARPANET – mreže koju je finansirala američka agencija za napredna istraživanja u oblasti odbrane (ARPA, današnji DARPA). Poruka je bila namijenjena računaru na Stanforskom istraživačkom institutu i sadržala je samo dvije slova – “LO”.

Ironično, poruka je trebalo da glasi “LOGIN”, ali je sistem pao nakon što su stigla samo prva dva slova. Ipak, taj trenutak se smatra rođenjem Interneta, jer je prvi put u istoriji ostvarena uspješna komunikacija između dva udaljena računara putem elektronske mreže.

Početak mrežnog povezivanja
ARPANET je nastao u doba Hladnog rata, iz potrebe da se napravi sigurna i decentralizovana komunikaciona mreža, koja bi mogla da preživi i eventualni nuklearni napad. Ideja je bila da, ako jedan čvor mreže bude uništen, informacije mogu da se prenesu drugim putem. Ova vizija, koja je tada izgledala gotovo utopijski, postavila je temelje moderne mrežne arhitekture.

Već početkom sedamdesetih, ARPANET je povezao univerzitete i istraživačke centre širom SAD-a. Godine 1971. razvijen je i prvi e-mail sistem, a 1973. mreža je prvi put prešla američke granice, povezavši se sa Norveškom i Velikom Britanijom.

Od ARPANET-a do Interneta
Do kraja sedamdesetih, postalo je jasno da je mrežno povezivanje budućnost komunikacija. Ključni korak dogodio se 1983. godine, kada je uveden TCP/IP protokol – standard koji i danas čini osnovu Interneta. Tada je ARPANET postao osnovna okosnica novog, globalnog sistema koji će kasnije biti nazvan Internet.

ARPANET je zvanično ugašen 1990. godine, ali njegovo nasljeđe živi u svakom mejlu, video pozivu, društvenoj mreži i pretrazi koju danas obavljamo.

Značaj i uticaj
Danas, više od 5 milijardi ljudi širom svijeta svakodnevno koristi Internet, dok se u pozadini svih tih digitalnih aktivnosti i dalje krije jednostavna poruka “LO” – simbol početka ljudske povezanosti u digitalnom dobu. Ono što je počelo kao vojni eksperiment postalo je najveći tehnološki i društveni fenomen u istoriji – platforma koja oblikuje politiku, obrazovanje, zabavu i ekonomiju.

Prva poruka poslata te oktobarske večeri 1969. godine nije bila samo tehnički uspjeh, već i početak novog načina postojanja – svijeta u kojem je informacija postala najvrijednija valuta, a povezanost osnovna ljudska potreba.

Nastavi čitati

Aktuelno