Porast nivoa mora mogao bi u narednim decenijama da dovede do češćih i ozbiljnijih poplava u Činkve Tereu, ugrožavajući obalu, infrastrukturu i turističke sadržaje ovog poznatog italijanskog područja.

Nova analiza upozorava da su plaže, pristaništa, lučka područja i turistička i transportna infrastruktura ugroženi, izvještava Evronjuz.

Međunarodni tim istraživača analizirao je dva najizloženija područja obale Činkve Tere, gdje se nalaze sela Monteroso i Vernaca. U istraživanju objavljenoj u naučnom časopisu Daljinska detekcija, proučavani su mogući scenariji poplava obale do 2150. godine, koristeći najnovije klimatske projekcije Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Činkve Tere se suočava sa sve većim poplavama

Naučnici su otkrili da posmatrana područja “pokazuju nestacionaran trend porasta nivoa mora, potvrđujući sve veću ranjivost niskih priobalnih područja”.

Proračuni su pokazali da bi do 2150. godine relativni porast nivoa mora mogao biti između 0,60 i 1,17 metara, prema riječima koordinatora studije Marka Anzideija, direktora istraživanja u italijanskom Nacionalnom institutu za geofiziku i vulkanologiju (INGV), i Alesandra Bosmana, višeg istraživača u Institutu za ekološku geologiju i geoinženjering (IGAG-CNR).

“Naš rad je istakao da su, u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, najranjivija područja male plaže i niski dijelovi luke”, rekli su italijanskim medijima.

Međutim, dodali su da bi u najpesimističnijem klimatskom scenariju najjači olujni udari mogli stvoriti talase veće od 13 metara, što predstavlja potencijalnu opasnost za željezničku prugu koja povezuje Činkve Tere.

Prilagođavanje porastu nivoa mora

S obzirom na ove zabrinjavajuće scenarije, studija takođe nudi prijedloge za prostorno planiranje i smanjenje rizika na obali. Istraživači naglašavaju da je polazna tačka ciljana adaptacija lokacije, koja uključuje “prilagođavanje visine pristaništa, poboljšanje sistema odvodnjavanja i zaštitu infrastrukture i usluga vezanih za turizam”.

Nacionalni park Činkve Tere je već počeo sa izradom plana za prilagođavanje klimatskim promjenama. Jedna od ključnih mjera je održavanje i očuvanje suvih kamenih zidova, koji su neophodne strukture za hidrogeološku stabilnost, posebno u uslovima sve češćih i intenzivnijih vremenskih događaja, kao i za očuvanje istorijskog poljoprivrednog pejzaža.

“Održavanje naših litica i molova je složeno pitanje koje zahtijeva multidisciplinarni pristup, koji uključuje naučnu zajednicu, lokalne zainteresovane strane, zajednice i lokalne institucije”, rekao je lokalnim medijima predsjednik Nacionalnog parka Činkve Tere, Lorenco Vivijani.

Više od 600 naučnika iz 86 zemalja upozorilo je da se stanje svjetskih okeana ubrzano pogoršava usljed klimatskih promjena, zagađenja i sve većeg pritiska ljudskih aktivnosti.

Ključni nalazi izvještaja UN-a: 

• U izradi izvještaja učestvovalo je 600 naučnika iz 86 zemalja.
• Okeani se zagrijavaju brže nego ranije.
• Nivo mora porastao je sa oko 2 mm godišnje na 4,3 mm godišnje.
• Zakiseljavanje okeana ugrožava morske ekosisteme.
• Mikroplastika utiče na više od 4.000 vrsta.

Naime, u novom izvještaju Ujedinjenih nacija navodi se da su pojedini morski ekosistemi već dostigli ili se približavaju kritičnim tačkama nakon kojih bi posljedice mogle biti teško popravljive.

Da se stanje okeana “pogoršava”, upozorile su Ujedinjene nacije u novom naučnom izvještaju i pozvale države na “hitno djelovanje” protiv ubrzanog zagrijevanja, zagađenja i ugrožavanja podvodnog života.

“Okean je temelj života na Zemlji. Njegovo zdravlje je ozbiljno ugroženo jer se ekosistemi i staništa približavaju kritičnim tačkama preokreta ili su ih već prešli“, pišu autori izvještaja objavljenog u ponedjeljak, u čijoj je izradi učestvovalo 600 naučnika iz 86 zemalja.

U uvodu tog dokumenta dugog 1.350 stranica, Treće globalne procjene okeana (WOA III), autori poručuju da je potrebno hitno djelovanje. Izvještaj obuhvata period od 2018. do 2023. godine, prenosi France Presse.

Gutereš: Okean nije neiscrpan resurs

“Ne možemo nastaviti da okean posmatramo kao neiscrpan resurs“, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

“Ovaj izvještaj mora biti alarm”, reagovala je nevladina organizacija Greenpeace, pozivajući na “stvaranje potpuno zaštićenih morskih rezervata u kojima će biti zabranjena svaka ljudska eksploatatorska aktivnost”, industrijski ribolov i rudarenje u dubokom moru, prenosi Nova.

Izvještaj ističe višestruke “pritiske” sa kojima se okeani suočavaju, a koji mijenjaju njihova fizička i hemijska svojstva – od klimatskih promjena do zagađenja i demografskih kretanja. Trenutno 37 odsto svjetskog stanovništva živi unutar 100 kilometara od obale.

Zagrijavanje i zakiseljavanje okeana

Jedna od posljedica je ubrzano zagrijavanje: 16 odsto ukupnog zagrijavanja okeana u posljednjih 70 godina dogodilo se nakon 2018. godine, prenosi France Presse. Okeani se sada suočavaju i sa pojačanim zakiseljavanjem, a posljedica zagrijavanja je i ubrzanje porasta nivoa mora zbog toplotnog širenja vode, uz topljenje glečera.

Sa prosječnih dva milimetra godišnje prije 2015. godine, porast nivoa okeana povećao se na 4,3 milimetra godišnje u 2023. godini.

Arktik bez leda već do 2035. godine?

Hipoteza o Arktičkom okeanu bez leda krajem ljeta do 2035. godine sada se smatra mogućom, dodaje se.

Opasna sredstva za čišćenje, antibiotici i plastika

Neki istorijski zagađivači poput žive su u opadanju, ali se povećava prisustvo drugih, poput sredstava za čišćenje, ostataka lijekova kao što su antibiotici, a posebno plastike, čiji najsitniji fragmenti utiču na više od 4.000 vrsta.

U izvještaju se naglašava da je usvajanje Sporazuma o otvorenom moru, koji je stupio na snagu u januaru, “odlučujući korak”, ali da “izazov i dalje ostaje prevazilaženje fragmentacije“ između država i sektorskih interesa u trenutku kada se multilateralizam nalazi u ozbiljnoj krizi.

Na prvi pogled zvuči kao šala ili scenario za neobičan naučnofantastični film, ali riječ je o stvarnom projektu koji je spojio umjetnost, nauku i hranu na način koji je istovremeno izazvao gađenje i znatiželju.

U londonskom Muzeju Viktorije i Alberta (Victoria and Albert Museum) još 2019. godine predstavljeni su sirevi napravljeni uz pomoć bakterija prikupljenih sa tijela poznatih britanskih ličnosti.

Neobični projekat bio je dio izložbe ”Hrana: Veća od tanjira”, posvećene budućnosti ishrane i odnosu čovjeka prema mikroorganizmima.

Sir od bakterija iz pazuha, nosa i pupka
U okviru projekta nazvanog ”Selfmade”, naučnici i umjetnici prikupili su bakterije sa različitih dijelova tijela poznatih osoba, uključujući pazuhe, nos, uši i pupak.

Mikroorganizmi su zatim uzgojeni u laboratoriji i korišteni kao starter kulture u procesu proizvodnje sira.

Drugim riječima, bakterije sa ljudske kože pomogle su da se mlijeko pretvori u sir.

Među poznatim ličnostima koje su učestvovale u projektu bili su slavni kuvar Heston Blumental (Heston Blumenthal), muzičar Aleks Džejms (Alex James) iz grupe Blur, reper Profesor Grin (Professor Green), spisateljica Rubi Tando (Ruby Tandoh) i Grejem “Sags” Mekferson (Graham “Suggs” McPherson), pjevač grupe Madness.

Mikrobni portreti poznatih
Svaka osoba bila je povezana sa određenom vrstom sira, od čedara i mocarele do stiltona.

Iako je mnogima sama ideja djelovala odbojno, upravo je to bila jedna od glavnih poruka izložbe.

Autori projekta željeli su da pokažu kako bakterije nisu nužno nešto prljavo ili opasno. Naprotiv, bez mikroorganizama ne bi postojale brojne namirnice koje svakodnevno koristimo, uključujući jogurt, hljeb, vino, pivo i sir.

Sirevi napravljeni u okviru projekta nisu bili namijenjeni degustaciji. Umjesto toga, bili su izloženi pod staklenim kupolama kao umjetničko-naučni eksponati.

Autori su ih opisivali kao svojevrsne ”mikrobne portrete” poznatih osoba.

Izazvali gađenje, ali i fascinaciju
Posjetioci izložbe umjesto fotografija ili autograma gledali su sir nastao pomoću bakterija karakterističnih za određenu osobu.

Koliko god ideja djelovala neobično, cilj projekta nije bio samo da šokira javnost.

Izložba je trebalo da podstakne ljude da drugačije razmišljaju o hrani, ljudskom tijelu, higijeni i ulozi bakterija u svakodnevnom životu.

Sir napravljen od bakterija slavnih osoba vjerovatno nikada neće završiti na nečijem tanjiru, ali je u jednom svakako uspio – privukao je ogromnu pažnju javnosti i pokrenuo raspravu o granicama između nauke, umjetnosti i hrane, prenosi Dnevno.hr.