Connect with us

Svijet

CRNA PREDVIĐANJA ANALITIČARA: Vještačka inteligencija će “pojesti” ove poslove za 5 godina

Sve industrije još uvijek pokušavaju da razumeju kakav će uticaj vještačka inteligencija imati na poslove

Za pet godina nećete moći da razdvojite IT od vještačke inteligencije, predvidjeli su iz kompanije Gartner na simpozijumu koji je održan 8. septembra.

Potpredsjednici i analitičari kompanije – Alisija Maleri i Deril Plamer su izneli ovu tvrdnju tokom svog uvodnog obraćanja na Gartnerovom IT simpozijumu u Australiji. Gartner veruje da će do 2030. sav posao koji obavlja ovaj sektor uključivati korišćenje vještačke inteligencije. To je vrlo drugačije u odnosu na 81 odsto IT posla koji se danas obavlja bez ikakvog korišćenja vještačke inteligencije, kaže Maleri.

Ne samo da će sav IT posao zavisiti od vještačke inteligencije do 2030. godine, već će veliki dio obavljati botovi bez pomoći ljudi, rekli su Gartnerovi analitičari. Oni predviđaju da će za pet godina 25 odsto IT posla u potpunosti obavljati botovi, dok će 75 odsto zadataka obavljati ljudi uz pomoć veštačke inteligencije.

Ovo nije prijatna prognoza za skeptike prema vještačkoj inteligenciji, koji često ukazuju na moguće gubitke poslova kao razlog za sumnju u vještačku inteligenciju. Mnoge organizacije već koriste AI za zadatke koje su ranije obavljali ljudi u drugim industrijama, uključujući razgovore za posao, korisničku podršku, pa čak i posalove influensera na društvenim mrežama.

IT industrija se već pripremila za gubitak na hiljade radnih mjesta. Ipak, ako se Gartnerova predviđanja pokažu kao tačna, vještačka inteligencija će postati nešto sa čim će svako u IT sektoru morati da bude upoznat. Uprkos sve većoj ulozi automatizovanih poslova u ovom sektoru, Gartner ne očekuje da će tehnologija izazvati „izumiranje radnih mesta“, rekao je Plamer. Trenutno je, prema Gartnerovim podacima, samo 1 odsto gubitaka poslova posljedica upotrebe vještačke inteligencije.

Plamer i Maleri veruju da će AI najpre ukinuti početničke pozicije. To je u skladu sa onim što se već sada dešava. Prema podacima istraživačke firme Revelio Labs, „ broj početničkih pozicija smanjen je za više od 40 odsto“ od januara 2023. do jula 2025. U avgustu je Goldman Sachs Research predvideo da bi vještačka inteligencijaI „mogla da zamijeni 6 do 7 odsto američke radne snage ukoliko se široko usvoji“, ali je napomenuo da bi taj efekat verovatno bio „privremen“, jer će doći do stvaranja novih radnih mjesta.

Sve industrije još uvek pokušavaju da razumeju kakav će uticaj vještačka inteligencija imati na poslove. Postoji i rašireno mišljenje da će AI na kraju postati koristan alat koji će zaposlenima omogućiti da obavljaju različite vrste poslova, pa ih neće potpuno zamijeniti.

Neki očekuju da će vještačka inteligencija na kraju stvoriti više radnih mesta nego što će ih ukinuti. Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o budućnosti poslova iz 2025. godine, objavljen u januaru i zasnovan na podacima iz hiljadu kompanija koje zapošljavaju 14 miliona radnika širom svijeta, pokazao je da bi do 2030. veštačka inteligencija mogla da stvori 78 miliona više radnih mjesta nego što će eliminisati.

Još je rano da se razumije da li će vještačka inteligencija biti pozitivna ili negativna kada su prilike za zapošljavanje u pitanju. Gartnerovi analitičari istakli su izazove sa kojima se kompanije suočavaju u upravljanju troškovima povezanim sa vještačkom inteligencijom, a trenutno 65 odsto kompanija gubi novac na investicije u vještačku inteligenciju.

Prosječan Amerikanac je i dalje skeptičan po pitanju toga da li vještačka inteligencija može da poboljša njegov život. U anketi u kojoj je učestvovalo 5.410 građana, a koju je Pew Research Center objavio u aprilu, 51 odsto je reklo da su više zabrinuti zbog vještačke iteligencije nego što su uzbuđeni. Među najčešće pominjanim brigama bili su gubitak posla, lažni sadržaji i dezinformacije.

Related Topics:

Svijet

ZNAČAJNA PORUKA! Putin nije pozvao Trampa na Dan pobjede u Moskvi

– Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da predsednik Rusije Vladimir Putin nije uputio poziv predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu da prisustvuje paradi povodom Dana pobede 9. maja u Moskvi.

“Ne”, odgovorio je Peskov na pitanje novinara, prenose RIA Novosti.

Dan ranije, dvojica lidera su razgovarala telefonom više od sat i po vremena, podseća agencija.

Putin je američkog kolegu informisao o spremnosti Rusije da proglasi primirje povodom Dana pobede 9. maja.

Kako je navedeno, saglasili su se i da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, uz podsticaj evropskih partnera, pokušava da produži sukob.

Peskov je istakao da je Dan pobede 9. maj poseban praznik i da bi objava prekida vatre u tom periodu bila posebno značajna.

Na paradi u Moskvi, očekuju se i strani gosti, a među njima i premijer Slovačke Robert Fico, navodi agencija.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI SPECIJALCI KREĆU U AKCIJU?! Generali stavili vojni plan za Iran na Trampov sto, cijene nafte odmah eksplodirale

Rat između Irana i saveza Amerika–Izrael ušao je u 62. dan bez naznaka primirja, dok prijetnje eskalacijom i blokadom ključnih pomorskih ruta dodatno podižu globalne tenzije i cijenu nafte.

Amerika, predvođena Donaldom Trampom, razmatra oštrije mjere, uključujući blokadu iranskih luka i moguće nove napade, nezadovoljne prijedlozima Teherana da se nuklearno pitanje privremeno ostavi po strani. Iran uzvraća najavama „neviđene vojne akcije“ zbog američkih poteza u Ormuskom moreuzu, dok troškovi rata za SAD premašuju 25 milijardi dolara.

Istovremeno, sukobi između Izraela i Hezbolaha su se privremeno smirili, ali nisu okončani. Vladimir Putin ponudio je posredovanje u razgovoru sa Trampom, dok globalno tržište reaguje – cijena nafte skočila je na skoro 120 dolara po barelu, najviši nivo od početka sukoba.

Cijene nafte neumoljivo rastu
Cijene nafte dostigle su četvorogodišnji maksimum u četvrtak nakon što je Aksios objavio da će američka vojska obavestiti Trampa o potencijalnim akcijama protiv Irana, što je izazvalo zabrinutost da bi sukob na Bliskom istoku mogao ponovo da eskalira.

Cijena sirove nafte marke Brent za isporuku u junu na Londonskoj berzi skočila je za čak 6,84 procenta na 126,10 dolara po barelu ujutru, ali je od tada pala na 123,7 dolara, što je i dalje 4,8 procenata više nego dan ranije. Istovremeno, barel američke referentne nafte West Texas Intermediate (WTI) premašio je 110 dolara.

Cijene nafte su takođe naglo porasle u srijedu, za više od šest procenata. Brent je sada na najvišem nivou od početka 2022. godine.

Aksios: Tramp dobija brifing o novim vojnim opcijama protiv Irana
Tramp bi danas trebalo da primi brifing o novim planovima za potencijalnu vojnu akciju protiv Irana, koji će predstaviti komandant Centralne komande (CENTCOM), admiral Bred Kuper, izjavili su izvori upoznati sa situacijom, prenio je Aksios.

Prema dostupnim informacijama, planovi uključuju “kratak i snažan” talas udara na ciljeve u Iranu, sa ciljem da se prekine zastoj u pregovorima i izvrši pritisak na Teheran da pokaže veću fleksibilnost u vezi sa nuklearnim programom.

Jedna od opcija predviđa i preuzimanje dela Ormuskog moreuza radi ponovnog otvaranja za komercijalni brodski saobraćaj, što bi moglo da uključi angažovanje kopnenih snaga.

Takođe se razmatra i operacija specijalnih snaga za obezbeđivanje iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Izvori su istakli Tramp trenutno pomorsku blokadu vidi kao efikasniji instrument pritiska od bombardovanja, ali da bi mogao da razmotri vojnu akciju ukoliko Iran ne popusti.

Očekuje se da će brifingu prisustvovati i načelnik Združenog generalštaba Den Kejn. Bela kuća nije komentarisala ove navode.

Tramp zaprijetio Njemačkoj
Tramp je zaprijetio smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa NATO saveznicima.

Pretnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca da je Iran “ponizio” Ameriku u pregovorima.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija “proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj” i da će odluka biti donijeta “u kratkom roku”.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedeljka, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima sa Iranom o okončanju rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

– Iranci su očigledno veoma vešti pregovarači, ili bolje rečeno, veoma vešti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da otputuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata – rekao je nemački kancelar.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO NJEMAČKOJ: Nove napetosti u NATO

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO.

Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) da je Iran „ponizio“ Ameriku u pregovorima.

Svađa oko pregovora s Iranom

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“ te da će odluka biti donesena „u kratkom roku“.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedjeljka, 27. aprila, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

„Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata“, rekao je njemački kancelar.

Merz je kritike ponovio i u srijedu, 29. aprila, naglasivši da Evropa „trpi“ posljedice zatvaranja moreuza.

Tramp je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ i poručio mu da „ne zna o čemu govori“. Prošle sedmice Tramp je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Ormuskom moreuzu od tada su u zastoju.

Nove napetosti u NATO

Iako je Merc u srijedu pokušao da ublaži situaciju, odbacivši Trampove komentare i rekavši da je njihov odnos „dobar kao i uvijek“, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerovatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Evropi, navodi Index.

Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih evropskih saveznika, pri čemu je Tramp sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

Tramp je 1. aprila izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra izlazak iz NATO jer evropski saveznici nisu učestvovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli da se osigura strateški važan Ormuski moreuz.

Takav potez bio bi katastrofalan za evropsku bezbjednost, ali se smatra malo vjerovatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa.

Stručnjaci zato smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla da preduzme korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Evrope.

„Najgora kriza u istoriji saveza“

Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, u Evropi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je, prema podacima Kongresne istraživačke službe, 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000.

Tramp je tokom oba svoja mandata neprestano kritikovao NATO, optužujući članice da „iskorištavaju“ SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje odbrambene budžete.

Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika „kukavicama“ jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao „najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio“.

Ivo Dalder (Ivo Daalder), koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO, ovog mjeseca izjavio je da je „teško zamisliti da bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti“.

Samo nekoliko sati prije Trampove objave, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) razgovarao je s njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom (Johann Wadephul) o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Ormuskom moreuzu.

Tramp je u srijedu takođe objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio „kratko primirje“ u Ukrajini.

Nastavi čitati

Aktuelno