Mirjana Orašanin, Tomica Stojanović i Slaviša Marković, poslanici SDS i PDP, te Milan Trninić iz Ujedinjene Srpske, praktično su izbačeni prije početka sjednice Skupštine opštine Ugljevik koja je trebalo da počne u 9 časova, a na kojoj se, pored ostalog, treba raspravljati o stanju u Rudniku i termoelektrani Ugljevik.

Slaviša Marković, potvrdio je ovu informaciju za “Nezavisne novine”, rekavši da im Petar Radovanović, potpredsjednik SO Ugljevik i odbornik Socijalističke partije, a koji presjedava sjednicom, nije dozvolio da prisustvuju zasjedanju, uz obrazloženje da skupštinski Kolegijum nije dao saglasnost za to.

Međutim, prema riječima Markovića, to ne pije vodu, jer je Radovanović dozvolio da u salu uđe jedino Milutin Tasovac, poslanik SNSD, a koji ujedno ima funkciju i u RiTE Ugljevik.

“Na poziv da dođemo na Skupštinu opštine, nije nam omogućeno da uđemo. Ovo je svojevrsni skandal. Stav  Kolegijuma je bio da ne možemo prisustvovati sjednici, saopštio nam je Radovanović koji je iz Socijalističke partije. Očigledno je da je došao nalog da se ova sjednica o stanju u RiTE Ugljevik i priča o Comsaru i svemu ne održi uopšte”, navodi Marković.

Tvrdi da im je Radovanović u obrazloženju u vezi njihovog prisustva na sjednici kazao i da nema potrebe da se uopšte raspravlja o RiTE Ugljevik i Comsaru, jer je ta priča završena.

“Rekao nam je da je sa 6. oktobra priča o konceciji završena i ujedno i sa RiTE Ugljevik”, tvrdi Marković.

Inače, “Nezavisne novine” su se nedavno bavile ovom temom.

Tada nam je potvrđeno da je 20 od 23 odbornika Skupštine opštine Ugljevik, potpisalo inicijativu koju je predložio nezavisni odbornik Nikola Dakić, da se na dnevni red sjednice tog parlamenta, koja bi trebalo da se održi 21. oktobra, odnosno danas, uvrsti tačka koja se odnosi na stanje u RiTE Ugljevik, sa dva osnovna cilja: republički spasiti ovo preduzeće od daljeg propadanja i povratak u cijelosti koncesije za Ugljevik – Istok 2, bez koje RiTE ne mogu raditi.

On je naveo da su čak i odbornici u SO Ugljevik tražili da se na početku sjednice ponovo izjasne o tome da li narodni poslanici koji su prethodno pozvani mogu doći na sjednicu, ali da predsjedavajući ugljevičkim parlamentom to nije dozvolio.

“U ovom trenutku još uvijek se raspravlja o dnevnom redu, ali moje procjene su da se ova sjednica neće ni održati, da će dnevni red biti oboren, kako se o stanju u RiTE ne bi raspravljalo, a to je dokaz da je nalog za to došao iz Banjaluke, što po meni potvrđuju riječi Radovanovića da se sa 6. oktobrom završilo sa tom koncesijom. Otkud njemu takva informacija i kako je javnost ne zna. A ono što je takođe bitno reći, jeste da je upravo gospodin Radovanović javno rekao i da je Comsar uložio negdje oko 40 miliona KM, a da se sada njemu daje 240 miliona KM. To je jedna od najvećih pljački koje imamo, a sve je aminovao njegov šef Petar Đokić, resorni ministar i predsjednik Socijalističke partije”, dodao je Marković.

Održano završno ročištu po tužbi za klevetu protiv direktora UКC-a RS Vlade Đajića

Danas smo imali glavno ročište u predmetu povodom klevete koja je bila u emisiji “Telering”, od strane Vlade Đajića i očekujemo da sud donese odluku i dostavi nam presudu, rekao je Aleksa prole, advokat gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

– Sve ono što je tuženi (Vlado Đajić) iznio tokom emisije (Telering) mora i da dokaže. Ja mislim da smo mi dovoljo jasno argumentovali da je izražavanje bilo neistinito, da je bilo lažno i da je usmjereno na ličnost Draška Stanivukovića i njegovu porodicu. Nazivan je raznim pogrdnim imenima, kao što su monstrum i kriminac ,što nije uredno i kulturno, smatramo da se u društvu treba održati neki nivo političke kulture – navodi Prole.

Kako navodi Prole, određeni nivo političke kulture mora postojati.

– Nije sporno da politički oponenti imaju pravo međusobno da se kritikuju , u pogledu njihovih funkcija, trošenja sredstava i slično. Međutim, određeni nivo političke kulture mora postojati, zbog toga je i čitavo to izlaganje gospodina Vlade Đajića u emisiji Telering dobilo sudski epilog – istakako je Prole.

Zakonski rok za određivanje presude je 30 dana.

Sud je naveo da Dodik, a shodno pravnim posljedicama osude, ne može biti predsjednik SNSD.

Sud Bosne i Hercegovine uputio je dopis Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u kojem je još jednom razjasnio pravne posljedice presuda Miloradu Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.

Sud je naveo da Dodik, a shodno pravnim posljedicama osude, ne može biti predsjednik SNSD.

Dodiku je izrečena kazna u trajanju od jedne godine i kao mjera sigurnosti zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

CIK je odbio oduzeti mandat predsjednika stranke Miloradu Dodiku.

Sud je potsjetio CIK da je izrečena mjera sigurnosti, zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske krivičnopravna sankcija, kao što su to i kazne, uslovna, odgojne mjere.

Navode da po zakonu se sve krivičnopravne sankcije moraju navesti u izreci presude.

“Pravne posljedice osude propisane članom 203a stav 5. KZBiH a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; c) zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava) nastupaju po sili zakona, po pravosnažnosti presude, što znači da, s obzirom na to da je predmetna presuda postala pravosnažna dana 12.6.2025. godine, optuženi Milorad Dodik ne može obavljati nijednu od dužnosti ili poslova koji su navedeni u tačkama od a), c) i d) člana 203a stav 5. KZBiH, a što ste i sami konstatovali u vašoj odluci od 6.8.2025. godine”, stoji u dopisu.

Sud je potsjetio da je CIK-u dostavio presudu protiv Milorada Dodika radi evidentiranja i izvršenja izrečene mjere bezbjednosti i pravnih posljedica osude.

Sud dodaje da pravne posljedice osude, prema članu 5. Krivičnog zakona BiH, nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se iste ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, u slučaju da osuda za krivično djelo iz člana 203.a stav 1. KZ BiH postane pravosnažna.

U nastavku se ističe da je Dodiku izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosažnosti presude, a da pravne posljedice osude ostaju na snazi ta svo vrijeme trajanja ove mjere, a najviše do momenta brisanja presude.

“Kada Sud nekog optuženog osudi za krivično djelo iz člana 203a stav 1. KZBiH i izrekne mu kaznu zatvora, u tom slučaju sa pravosnažnošću presude, po sili zakona nastupaju pravne posljedice takve osude, propisane stavom 5. navedenog člana.

Mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti iz člana 203a stav 4. KZBiH i pravna posljedica osude prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja iz člana 203a stav 5. u vezi člana 114. KZBiH (prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim osobama), suštinski se u određenom dijelu preklapaju, ali prema zakonu ne isključuju jedna drugu, iz razloga različite prirode krivičnih sankcija (mjera sigurnosti) i pravnih posljedica osude”, stoji u dopisu.

Sud napominje da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog.

Nadalje, dodaje Sud, prema članu 7. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02), političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica i isto se stiče upisom u registar.

“U članu 15. istog Zakona, propisano je da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije.

U registar se, pored ostalog, upisuju i podaci o imenima lica ovlaštenim za zastupanje, kao i podaci o drugim činjenicama”, navodi Sud.

U dopisu se dodaje da je članom 18. Statuta SNSD-a (od 30.09.2023. godine), donesenim na osnovu člana 14. Zakona o političkim organizacijama propisano, između ostalog, da je predsjednik SNSD-a politički i izvršni organ SNSD-a i da predsjednik SNSD-a predstavlja i zastupa SNSD.

“Prema članu 1. stav 3. KZBiH, kao službenim licem, pored ostalih, smatra se i lice ‘koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.’

Članom 34. Zakona o političkim organizacijama Republike Srpske propisano je da nadzor nad zakonitošću rada političkih organizacija vrši organ uprave u okviru nadležnosti utvrđene zakonom.

Cijeneći navedeno, Sud ponovo ističe, da u skladu sa naprijed navedenim zakonskim propisima preduzmete sve radnje u cilju evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, u odnosu na osuđenog Milorada Dodika”, zaključio je Sud Bosne i Hercegovine u svom dopisu CIK-u.