Connect with us

Svijet

CRNI BILANS ZEMLJOTRESA U MAROKU! Više do hiljadu poginulih, a preko 700 je u kritičnom stanju

Snažan zemljotres kasno sinoć pogodio je Maroko, u nekoliko marokanskih gradova je uništio pojedine zgrade i natjerao ljude da napuste svoje domove, a prema preliminarnim podacima ministarstva unutarnjih poslova, više od 1000 osoba je poginulo, a preko 700 je u kritičnom stanju.
Marokanski geofizički centar saopštio je da se potres dogodio u području Ighila u planinama Visokog Atlasa s magnitudom od 7.2. Geološki institut SAD-a procijenio je magnitudu potresa na 6.8 i rekao da je bio na relativno maloj dubini od 18.5 kilometara, prenosi Index.

Zgrade su se rušile, a teško je pogođen i grad Marakeš.

Novinarka Alice Morrison govorila je za BBC s planine Atlas gdje je klizište uzrokovano potresom blokiralo mnoge puteva. “To je apokaliptično”, kaže ona. “Posvuda ima kamenja, ogromne rupe, zapravo je pukotina točno ispred mojih nogu.”

U njenom selu nema struje ni telefonskog signala, dodaje, pa je morala voziti biciklom 16 km samo da nazove mamu.

Preživjelima od zemljotresa potrebna je hrana, sklonište i pomoć za mentalno zdravlje

Broj mrtvih u potresu u Maroku vjerojatno će rasti, a naknadni potresi mogli bi uzrokovati dodatnu fizičku i psihičku bol, izjavila je Caroline Holt iz Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

“Ne samo da naknadni potresi imaju potencijal stvoriti daljnje povrede ljudi – i slomljene kosti i teške povrede glave, itd. – nego zapravo stvaraju osjećaj straha među stanovništvom koje je preživjelo početnu traumu”, rekla je Holt.

“Znamo da će postojati zahtjevi za skloništem, u obliku šatora, bez sumnje, u ranim fazama. Hrana, sigurna i čista voda takođe će biti ključni kako bismo bili sigurni da ne vidimo katastrofu unutar katastrofe”, rekla je.

“Ljudi će živjeti vani u doglednoj budućnosti”, rekla je Holt.

Related Topics:

Svijet

NAJVEĆI AI PROJEKAT MODERNOG DOBA: Evo kako će Genesis misija preoblikovati čovječanstvo

Genesis misija, koju već porede sa Menhetn projektom, treba da ubrza otkrića u fuziji, genetici, materijalima i energetici – ali i da Americi donese tehnološku prednost na ključnim poljima.

Sjedinjene Američke Države zvanično su pokrenule jedan od najambicioznijih naučno-tehnoloških poduhvata modernog doba. Predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom startuje Genesis misija, državni projekat koji želi da spoji vještačku inteligenciju i ogromne baze podataka kako bi ubrzao naučna otkrića koja danas zahtijevaju godine.

U dokumentu se inicijativa opisuje kao hitna i istorijska, uz poređenje sa čuvenim Menhetn projektom iz Drugog svjetskog rata. Time administracija jasno stavlja do znanja da vještačku inteligenciju vidi kao ključ globalne dominacije u decenijama koje dolaze.

Genesis misija pokreće se u trenutku kada su brojne federalne naučne institucije pretrpjele ozbiljna smanjenja budžeta i grantova. Još zanimljivije je što Trampova naredba ne navodi tačan finansijski okvir, iako je riječ o projektu koji se predstavlja kao jedan od najvećih u istoriji.

AI dobija pristup najvećim naučnim arhivama
U fokusu Genesis misije nalaze se nacionalna bezbjednost, naučna istraživanja i energetske inovacije. Ključni resurs biće gigantski državni skupovi podataka kojima raspolažu NASA, Nacionalni institut za zdravlje i druge federalne agencije.

To su milijarde snimaka, mjerenja i simulacija – od dubina okeana i udaljenih dijelova svemira, do ljudskog genoma i naprednih biomedicinskih istraživanja. Ideja je da AI preuzme najsporije i najteže procese, skraćujući ih sa godina na samo nekoliko sati ili dana.

Predsjednikov savjetnik za nauku Majkl Kracios kaže da je Genesis najveće okupljanje državnih naučnih resursa još od Apolo programa. Prema njegovim riječima, AI će se koristiti za automatizaciju eksperimenata, ubrzavanje simulacija i pravljenje zaštitnih modela, uključujući savijanje proteina i simulacije fuzionih reaktora.

Cilj nije da vještačka inteligencija zamijene naučnike, već da im omoguće da testiraju hrabrije ideje i dođu do otkrića koja klasičnim metodama nisu dostižna.

Od fuzionih reaktora do novih lijekova
Ministarstvo energetike dobilo je rok od 60 dana da izabere 20 najvećih izazova koje misija treba da počne da rješava. U narednih 90 dana mora da sastavi popis svih državnih računarskih resursa, a poslije 120 dana i plan kako da se objedine podaci iz državnih i privatnih istraživačkih centara.

Rok od 270 dana predviđa i demonstraciju konkretnog napretka na makar jednom prioritetnom zadatku.

Već označene oblasti uključuju razvoj fuzionih izvora energije, naprednih nuklearnih reaktora, modernizaciju elektroenergetske mreže, nove materijale, kvantne računare i razvoj lijekova koji bi mogli da spasu milione života.

SAD ovim potezom jasno pokazuju da žele prednost u tehnologijama koje će definisati ekonomiju, nauku i geopolitičku moć čitavog 21. vijeka.

Nastavi čitati

Svijet

PRETRES KUĆE ANDRIJE JERMAKA, šefa kabineta Zelenskog

Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije izvršile su jutros pretres u kući Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, prenosi Ukrajinska pravda.

Prema snimcima ukrajinskog sajta, oko 10 službenika Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO) ušlo je u deo Kijeva gde se nalaze vladine zgrade.

Više detalja trenutno nije poznato.

Nastavi čitati

Svijet

DANSKA ZBOG TRAMPA UVELA “NOĆNU STRAŽU”: Prate američkog predsjednika

Danska vlada formirala je posebnu „noćnu stražu“ u Ministarstvu vanjskih poslova, ne da bi čuvala Divljake ili Bijele šetače iz serije Igra prijestolja, već kako bi pratila izjave i poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) dok Kopenhagen spava, izvijestio je danski list Politiken.

Prema informacijama Politikena, straža počinje svakog dana u 17 sati po lokalnom vremenu, a u 7 ujutro priprema se izvještaj koji se distribuira kroz dansku vladu i relevantne institucije. Izvještaj sadrži pregled svega što je rečeno i učinjeno, s ciljem da se danski državni aparat pripremi za moguće diplomatske posljedice.

Ova pozicija uvedena je, kako se smatra, nakon diplomatskog spora između Danske i SAD-a oko Grenlanda ovog proljeća, kada je američki predsjednik Trump zaprijetio preuzimanjem kontrole nad arktičkim ostrvom. Politiken navodi da je inicijativa jedan od nekoliko primjera kako se danska diplomatija i državni aparat moraju prilagoditi novoj realnosti u slučaju drugog Trumpovog mandata.

Slične izvještaje prenose i međunarodni mediji poput Guardiana.

Nastavi čitati

Aktuelno