Connect with us

Svijet

CRNI BILANS ZEMLJOTRESA U MAROKU! Više do hiljadu poginulih, a preko 700 je u kritičnom stanju

Snažan zemljotres kasno sinoć pogodio je Maroko, u nekoliko marokanskih gradova je uništio pojedine zgrade i natjerao ljude da napuste svoje domove, a prema preliminarnim podacima ministarstva unutarnjih poslova, više od 1000 osoba je poginulo, a preko 700 je u kritičnom stanju.
Marokanski geofizički centar saopštio je da se potres dogodio u području Ighila u planinama Visokog Atlasa s magnitudom od 7.2. Geološki institut SAD-a procijenio je magnitudu potresa na 6.8 i rekao da je bio na relativno maloj dubini od 18.5 kilometara, prenosi Index.

Zgrade su se rušile, a teško je pogođen i grad Marakeš.

Novinarka Alice Morrison govorila je za BBC s planine Atlas gdje je klizište uzrokovano potresom blokiralo mnoge puteva. “To je apokaliptično”, kaže ona. “Posvuda ima kamenja, ogromne rupe, zapravo je pukotina točno ispred mojih nogu.”

U njenom selu nema struje ni telefonskog signala, dodaje, pa je morala voziti biciklom 16 km samo da nazove mamu.

Preživjelima od zemljotresa potrebna je hrana, sklonište i pomoć za mentalno zdravlje

Broj mrtvih u potresu u Maroku vjerojatno će rasti, a naknadni potresi mogli bi uzrokovati dodatnu fizičku i psihičku bol, izjavila je Caroline Holt iz Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

“Ne samo da naknadni potresi imaju potencijal stvoriti daljnje povrede ljudi – i slomljene kosti i teške povrede glave, itd. – nego zapravo stvaraju osjećaj straha među stanovništvom koje je preživjelo početnu traumu”, rekla je Holt.

“Znamo da će postojati zahtjevi za skloništem, u obliku šatora, bez sumnje, u ranim fazama. Hrana, sigurna i čista voda takođe će biti ključni kako bismo bili sigurni da ne vidimo katastrofu unutar katastrofe”, rekla je.

“Ljudi će živjeti vani u doglednoj budućnosti”, rekla je Holt.

Related Topics:

Svijet

VIDEO ZA KOJI JE TEŠKO POVJEROVATI DA JE PRAVI: U Rumuniji snimljen “prvi leteći automobil”

Vozač “mercedesa” iz Rumunije vozio je toliko velikom brzinom da je automobil podigao poput aviona i preletio druge učesnike u saobraćaju.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u Rumuniji u kojoj je vozač izgubio kontrolu nad automobilom i doslovno “preletio” dva vozila koja su se nalazila u kružnom toku.

Tom prilikom, pomenuti vozač je zamalo udario u nadzornu kameru koja je zabilježila ovaj dramatičan trenutak.

“U Rumuniji je uočen prvi leteći automobil”, jedan je od šaljivih komentara na viralni video koji ovih dana kruži društvenim mrežama.

Na snimku se jasno vidi da je vozač “mercedesa” vozio brzinom znatno većom iznad dozvoljene, praktično presjekavši kružni tok i podigavši se poput aviona, iznad dva automobila koja su se pripremala da regularno uđu u raskrsnicu.

Nakon toga, vozilo se naglo “prizemljilo”, udarilo u stub nadzorne kamere i zaustavilo se na zelenoj površini obližnje benzinske pumpe.

Prema navodima lokalnih medija, vozač “mercedesa” je 55-godišnji muškarac koji je ostao zarobljen u automobilu, a iz olupine su ga izvukli spasioci.

Zadobio je samo lakše povrede i prevezen je u bolnicu na dalje preglede, ali nije zadržan na liječenju. Testovi su pokazali da nije konzumirao alkohol niti droge, a uzrok nesreće pripisan je dijabetičkoj krizi, koja ga je učinila nesposobnim za reagovanje tokom vožnje.

Nastavi čitati

Svijet

POTREBNO HITNO DJELOVANJE: Udari dronom kompromitovali ključnu zaštitu u Černobilju

Bezbjednosni štit iznad nuklearnog reaktora u Černobilj, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, više ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Prema njenim navodima objavljenim u petak, 5. decembra, konstrukcija zahtijeva ozbiljnu restauraciju.

Inspekcija čelične strukture, koja je završena 2019. godine i koja je koštala oko 1,5 milijardi evra (u okviru šireg projekta vrijednog oko 2,1 milijardi evra), utvrdila je prošle sedmice da je udar drona u februaru degradirao zaštitni “novi sigurni sarkofag” (New Safe Confinement) — to jest konstrukciju koja je postavljena da spriječi širenje radioaktivnog materijala poslije katastrofe iz 1986. godine.

Generalni direktor IAEA, Rafael Grosi, upozorio je sada da je štit “izgubio svoje primarne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije”, ali je istakao da noseće strukture i sistemi za praćenje nisu trajno oštećeni.

On je dodao da su već izvršene neke hitne popravke, ali da je potrebno sprovesti sveobuhvatnu restauraciju radi dugoročne nuklearne bezbjednosti.

Štit je bio postavljen da bi se zadržao radioaktivni materijal koji je ostao nakon katastrofe iz 1986. godine, ali sada njegova sposobnost da to efikasno radi dolazi u pitanje.

Ukrajina tvrdi da je udar dronom izvršila Rusija, dok Moskva negira umiješanost.

Prema izvještaju UN-a od 14. februara, ukrajinske vlasti su saopštile da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitnu oblogu reaktora broj 4, koji je bio uništen 1986. godine.

Iako je struktura pretrpjela oštećenja, nivoi radijacije su, prema UN-u, ostali normalni i stabilni, bez izvještaja o curenju radijacije.

Ruske snage su tokom više od mjesec dana, na početku rata u februaru 2022. godine, zauzele elektranu i okolno područje, navodi Rojters.

Eksplozija u Černobilju iz 1986. godine izazvala je širenje radijacije širom Evrope, a posljednji funkcionalni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

IAEA je inspekciju sprovela paralelno sa istraživanjem štete na električnim trafostanicama tokom skoro četvorogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

Nastavi čitati

Svijet

Rusija raskinula vojne sporazume sa tri zemlje: MIŠUTIN POTPISAO UKAZ

Premijer Rusije Mihail Mišustin potpisao je ukaz o raskidu vojnih sporazuma sa Kanadom, Francuskom i Portugalijom.

Ukaz je objavljen na ruskom zvaničnom portalu za pravno informisanje.

Dokumentom je naređeno ruskom Ministarstvu spoljnih poslova da o odluci obavijesti Kanadu, Francusku i Portugaliju.

Sporazum sa Kanadom potpisan je u 20. novembra 1989. godine, sa Francuskom 4. februara 1994. godine, a sa Portugalijom 4. avgusta 2000. godine. Svi sporazumi potpisani su u Moskvi.

Nastavi čitati

Aktuelno