Posljednji petak u novembru širom svijeta je poznat kao “crni petak”, a sniženja koja su pripremljena povodom tog dana svake godine privuku veliki broj kupaca u tržne centre.

Plakati sa sniženjima koji se mogu vidjeti na mnogim izlozima, ali i na internetu, najčešće se odnose na odjeću, obuću i bijelu tehniku. Prema riječima naših sagovornika, ti popusti su često samo prividni, a građanima bi bila potrebnija sniženja za životne namirnice.

Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, istakao je da kupci treba da vode računa prilikom kupovine, ističući da bi pored trenutne akcijske cijene trebalo da bude navedena i prijašnja cijena. Kako objašnjava, iako je to obaveza trgovaca, često se krši.

“Ono što trgovci vješto izbjegavaju jeste da ne daju prave popuste, već prije ‘crnog petka’ povećaju cijene da bi se kroz taj dan, ali i druge super vikende, određene cijene snizile”, istakao je Srdić za “Nezavisne novine”.

Kako kaže, “crni petak” u Bosni i Hercegovini nije isti kao u Evropi i svijetu.

I Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača Doboj, podsjetila je potrošače da budu oprezni tokom predstojećih dana sniženja.

“Skrenuli bismo pažnju, ako je hrana ili prehrambeni proizvod u pitanju, da vode računa o rokovima trajanja jer su često proizvodi sa vrlo kratkim rokom ili tog dana ističe rok trajanja. Drugu robu treba da dobro pregledaju jer često bude oštećena, tako da bi se ona svakako prodavala jeftinije”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine”.

Ona je upozorila trgovce da ne zloupotrebljavaju akciju.

“‘Crni petak’ se, nažalost, najčešće zloupotrebljava da bi se povećao promet u trgovinama”, navela je Šešlija, dodajući da su tražili da se ovaj dan reguliše i pravnim aktima jer “crni petak” u BiH nije priznat kao dan s velikim sniženjima.

“Trebalo bi kroz sistem regulisati postojanje ovog dana kao vremena za rasprodaju jer tada nisu redovne i obavezujuće kontrole inspektora i praktično to trgovcima, koji rade nepošteno i koji nemaju poslovanje u skladu sa zakonom, i odgovara”, objašnjava Šešlija za “Nezavisne novine”.

Vladimir Vasić, sociolog, istakao je da je “crni petak” jedan u nizu događaja koji su nametnuti našem društvu te da je praznik šopingholičara nastao u razvijenim zemljama.

“Kod nas u regionu i na Balkanu javlja se taj paradoks kako potrošiti više novca nego što imamo i taj ‘crni petak’ jeste praznik potrošačke kulture, potrošačke civilizacije koju mi živimo i definitivno pokazuje koliko je uplitanje potrošačke kulture u svakodnevni život pojedinca”, navodi on.

Vasić dodaje da smo olako prihvatili praznik potrošnje, ali i da smo bombardovani reklamama.

“Mislim da bi društvima kao što je BiH bilo svrsishodnije da imamo ‘crni petak’ za životne namirnice koje su od egzistencijalnog značaja za građane”, zaključio je Vasić.