Connect with us

Društvo

ZA SVE KOJI NISU SIGURNI, ovo su pravila KRUŽNOG TOKA! Spoljašnja traka ima prednost

Kružni tokovi kod nas su uglavnom predstavljeni znakom “ukrštanje sa putem sa pravom prvenstva”, odnosno znakom obrnuti trougao.
Ako nema saobraćajnih znakova, onda važi standardno saobraćajno pravilo kao na svakoj drugoj raskrsnici, tj. pravilo desne strane.

U ovom slučaju, prednost ima vozilo koje dolazi s desne strane (u odnosu na onoga ko se već nalazi u kružnom toku)! To je, na primjer, pravilo koje važi u Grčkoj jer njihovi kružni tokovi nisu obilježeni saobraćajnim znakovima.

Pravilo u kružnom toku s jednom trakom vrlo je jednostavno. Prilagodite brzinu i pogledajte lijevo prije nego što uđete u kružni tok. Znajte da vozila koja se već kreću u kružnom toku imaju prednost u odnosu na ona koja se tek uključuju. Nemojte zaboraviti da uključite pokazivač pravca kada se isključujete iz kružnog toka. Ne morate da usporavate ili stanete da biste izašli iz kružnog toka. Jedini izuzeci su kada su pješaci na pješačkom prelazu ili ako se približava vozilo Hitne pomoći, koje ste uvijek u obavezi da propustite!
Pravila su slična i kod kružnih tokova sa više traka, s tim što kretanje zavisi od horizontalne i vertikalne signalizacije, odnosno znakova. Prednost i ovdje uvijek imaju vozila koja se kreću unutar kružnog toka. Jedno pravilo se kod nas često krši, jer vozači iz unutrašnje trake ne propuštaju one iz spoljašnje! Vozač iz unutrašnje trake (bliže ostrvu) mora da propusti vozača iz spoljne trake kao da je u pitanju klasično prestrojavanje na putu sa dvije trake, i to uz obavezno davanje žmigavca. Potpuno isto kao da voze na običnom putu sa dvije ili tri trake.

Zapamtite – vozila koja se kreću u spoljašnoj traci imaju prednost! Sigurno se pitate šta onda raditi ako je gužva u spoljašnoj traci, pa nije moguće da se isključite. Možete da napravite još jedan pun krug oko ostrva (što je vrlo rijetka opcija) ili da sačekate u unutrašnjoj traci dok se ne ispune uslovi za prestrojavanje.

Kružni tokovi sa više traka bi na ulazu trebalo da imaju znak za prestrojavanje, pa morate unaprijed odlučiti kojom trakom ćete se kretati, odnosno gdje ćete se isključiti sa kružnog toka. Međutim, svi smo mi svjedoci da to u praksi ne funkcioniše baš ovako, jer se često dešava da se neko vozi spoljašnom trakom sve vrijeme iako se isključuje na trećem ili četvrtom izlazu.

Veoma je važan izbor prave trake, zato logično razmislite gdje treba da se isključite sa kružnog toka još prije nego što u njega uđete – ukoliko izlazite na prvom isključenju, trebalo bi da u kružni tok uđete desnom trakom i pratite spoljašnju traku kružnog toka do isključenja.

Ukoliko izlazite na posljednjem isključenju, trebalo bi iz lijeve trake ući u unutrašnju traku kružnog toka i zatim se prestrojiti na vrijeme pred izlazak. Svako ko se vozio beogradskom Slavijom zna da nisu baš sva ova “školska pravila” lako primjenljiva na licu mjesta, jer iako vi znate pravila, morate stalno gledati i šta rade drugi vozači oko vas.

Kod nas je, nažalost, česta praksa da se pokazivač pravca (žmigavac) rijetko koristi u kružnom toku. A njega treba koristiti obavezno i pri izlasku iz kružnog toka i pri prestrojavanju iz trake u traku. Tako ćete drugim vozačima pružiti mogućnost da blagovremeno odreaguju kako treba jer će znati šta da očekuju od vas i koje su vaše namjere. Ako je saobraćajni policajac na kružnom toku i reguliše saobraćaj, onda isključivo treba slijediti i primjenjivati njegove instrukcije, odnosno naredbe.

Gdje god da putujete i koliko god da ste sigurni u svoje vozačke vještine, nije naodmet da se podsjetite ključnih pravila, naročito na mjestima gdje su čukanja, zastoji i zbunjenost vožača česti. Posebno je poželjno, ukoliko putujete u inostranstvo, da se informišete o saobraćajnim pravilima koja važe u toj zemlji. Poznato vam je da se negdje vozi lijevom stranom (ne samo u Velikoj Britaniji, već i na Malti, Kipru…), pa su i pravila vožnje u kružnom toku drugačija!

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Društvo

DVORANA U PRIJEDORU POSTALA „SKADAR NA BOJANI“: Nakon 15 godina još 4,2 miliona KM

Sportska dvorana na Urijama u Prijedoru ni nakon gotovo deceniju i po od početka gradnje nije završena, a Grad Prijedor planira da u ovaj projekat uloži dodatnih 4,2 miliona KM.

Prema dosadašnjim procjenama, gradnja je Grad i Vladu Republike Srpske do sada koštala oko 7,7 miliona KM, što znači da bi ukupna vrijednost projekta, sa novim ulaganjima, mogla premašiti 11,9 miliona KM.

I dalje, međutim, nema odgovora na dva ključna pitanja – kada će objekat biti završen i čemu će na kraju služiti.

Od dvorane do zatvorenog bazena

Dodatnu neizvjesnost donijela je ideja gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora da se objekat preprojektuje u zatvoreni olimpijski bazen.

Javor je još u maju rekao da Grad ima obezbijeđena dva miliona KM kreditnih sredstava, dok je od republičke vlasti trebalo da dobije još tri miliona KM.

Tada je poručio da bi raspoloživi novac mogao biti iskorišten za raspisivanje tendera za završetak dvorane, ali da prije toga želi provjeriti mogućnost preprojektovanja objekta u bazen, zbog brojnih zahtjeva građana.

Od tada, međutim, nema novih zvaničnih informacija o tome da li će objekat ostati sportska dvorana ili će njegova namjena biti promijenjena.

Na pitanja o sudbini projekta nije odgovarao ni gradonačelnik, dok odgovor nije stigao ni iz Gradske uprave.

Istovremeno, najnovijim izmjenama plana javnih nabavki Grad Prijedor je predvidio dodatnih 4,2 miliona KM za ovaj objekat iz budžeta za 2026. godinu.

Vlada Srpske daje još tri miliona

Vlada Republike Srpske je u maju za kapitalne projekte u Prijedoru odobrila ukupno 9,5 miliona KM, a od tog iznosa tri miliona KM namijenjena su završetku sportske dvorane.

Gradonačelnik Javor je tada govorio o mogućnosti da se kombinacijom gradskih kreditnih sredstava i novca iz republičkog budžeta konačno riješi sudbina objekta.

Međutim, projekat koji je počeo još 2012. godine do danas nije priveden kraju.

Dvoranu je tadašnja gradska vlast, predvođena Markom Pavićem, najavljivala kao značajan sportski objekat, a završetak je bio planiran još za 2016. godinu.

Umjesto toga, deset godina nakon prvobitno najavljenog roka, Prijedor i dalje nema završenu dvoranu.

„Zidaju kao Skadar na Bojani“

Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Maja Dragojević Stojić smatra da je ovaj projekat postao još jedan primjer višegodišnjih obećanja koja nikako da budu realizovana.

„Mi već dugi niz godina imamo priliku da vidimo obećanja o završetku dvorane, kako gradske tako i republičke vlasti. Zidaju to kao Skadar na Bojani“, rekla je Dragojević Stojić.

Ona dovodi u pitanje iskrenost novih najava, s obzirom na to da se ponovo izdvajaju milioni, dok objekat ni nakon 15 godina nije stavljen u funkciju.

Kada je riječ o mogućem pretvaranju dvorane u bazen, smatra da bi takav objekat Prijedoru bio potreban, posebno zbog Vaterpolo kluba koji nema adekvatne uslove za trening.

Milioni uloženi, a dvorana gotovo prazna

Paradoks je da objekat vrijedan milione trenutno praktično nema funkciju.

Prema riječima Dragojević Stojić, najveći dio dvorane ne koristi se, dok je u funkciji samo manji dio koji koristi prijedorski Kuglaški klub „Rudar“.

Projektom je predviđeno da objekat, osim glavnog terena, ima šest sportskih svlačionica, svlačionice za sudije i delegate, ambulantu i dvije sale za zagrijavanje sportista.

Planirani su i dodatni sadržaji – takmičarska kuglana sa četiri staze i ugostiteljskim prostorom, velnes centar, manja sala za borilačke sportove sa dvije svlačionice, kao i poslovni prostori.

Od svega toga, prema dostupnim informacijama, završen je samo dio sa kuglanom i ugostiteljskim objektom.

Koliko će na kraju koštati?

Najveće pitanje sada je koliko će građane Prijedora i Republike Srpske na kraju koštati objekat čija je gradnja počela još 2012. godine.

Dosadašnja ulaganja procjenjuju se na oko 7,7 miliona KM, dok je novim planom predviđeno još 4,2 miliona KM.

To bi ukupni račun podiglo na najmanje 11,9 miliona KM, pod uslovom da se dodatna ulaganja zaista zadrže na planiranom nivou.

A ukoliko se objekat bude preprojektovao iz sportske dvorane u zatvoreni bazen, cijena bi mogla dodatno rasti.

Tako se projekat koji je prvobitno trebalo da bude završen prije gotovo deset godina danas ponovo nalazi na početku nove dileme: završiti dvoranu ili je pretvoriti u bazen – i koliko će građani još morati da plate da bi objekat konačno dobio svrhu.

Nastavi čitati

Aktuelno