Connect with us

Društvo

Crnković se odrekao naknade za učešće u Ekspertskom timu BIH : 2024. JE ODLUKA GODINE ZA TRGOVSKU GORU

Predsjednik Udruženja “Grin tim” Novi Grad Mario Crnković rekao je da je 2024. godina odluke za slučaj “Trgovska gora” i ocijenio da BiH nije učinila dovoljno da zaštiti građane u vezi sa problemom planirane izgradnje skladišta radioaktivnog otpada na toj lokaciji.

Crnković kaže da Hrvatska ne odustaje od svoje namjere, a nuklearni objekat, koji bi bio izgrađen u graničnom području sa Bosnom i Hercegovinom, na neadekvatnoj lokaciji, može imati čitav niz negativnih uticaja, koji će se neminovno odraziti na sve sfere života.

“U toku je realizacija istraživanja na monitoringu nulte stope radioaktivnosti SZ BIH, ali ti podaci
nam u ovom slučaju praktično mogu koristiti samo pri mjerenju kolika je katastrofa ukoliko se
desi akcident. Na području FBIH su počela, a u RS najavljena određena terenska, tj. hidrološka, geološka i druga istraživanja, ali ovi rezultati neće biti dostupni prije predstavljanja studije uticaja na životnu sredinu – koja je najvažniji dokument u čitavom slučaju. Na koji način će ovi podaci biti korišteni, ostaje da vidimo”, kaže Crnković.

Dodaje da je zabrinjavajuća činjenica što ne postoje u primjerenim formatima argumentovani, koji su to značajni negativni prekogranični uticaji koje nosi smještanje radioaktivnih i drugih opasnih otpada
nedaleko od Une.

“Ne smijemo se voditi paušalnim procjenama, već moramo imati jako uporište u naučnoj argumentaciji. Ako pričamo o ugroženosti preko 250 000 građana, što jeste istina, krajnje je vrijeme da se to naučno argumentuje. Procjene nisu dovoljne. Imamo samo jedan naučno-istraživački rad na ovu temu, koji je pokrenut interesom pojedinca, a ne sistemskim pristupom. Mi možemo i moramo bolje, inače ćemo ostati zapamćeni kao generacija koja je uništila perspektivu razvoja onima koji nisu još ni rođeni”, naveo je on.

Crnković kaže da je iz tog razloga odlučio, kao neko ko je odrastao i živi uz rijeku Unu, svoju kompletnu nadoknadu od 7000 KM za učešće u Ekspertskom timu BIH (koji broji 40 članova) donirati na odvojen račun “Grin Tima”.

“Uvjeren samo da ćemo mi kao građani učiniti sve što je u našoj moći, ali BIH se mora pokrenuti i argumentovati negativne uticaje koje već sada imamo. 2024. godina je godina odluke za slučaj Trgovska gora, ukoliko na studiju uticaja na životnu sredinu ne odovorimo jako i argumentovano, praćeno diplomatskom ofanzivom, dovešćemo u pitanje i više nego pominjanih 250 000 građana. Bosna i Hercegovina jeste zemlja konstantnih političkih i drugih kriza koje odvlače pažnju i od životno važnih pitanja građana, ali postoje teme koje ne smiju padati u sjenu, teme čije posljedice usljed neodgovornih postupanja, mogu nadživjeti sve nas”, poručio je on.

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Društvo

PORODICE JEDVA PREŽIVLJAVAJU: Prosječna plata u Srpskoj pokriva tek 55,84 odsto potrošačke korpe

Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj za oktobar 2025. iznosila je 2.792 KM, dok prosječna neto plata od 1.559 KM pokriva svega 55,84 odsto osnovnih životnih troškova, saopšteno je iz Saveza sindikata RS.

Najveći udio u potrošnji i dalje zauzima hrana, na koju je prosječna četvoročlana porodica morala izdvojiti 1.283 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno 680 KM, za prevoz 226 KM, dok je nabavka odjeće i obuće koštala 232 KM. Tekoće održavanje domaćinstva iznosilo je u oktobru dodatnih 162 KM.

Prosječna plata isplaćena u oktobru bilježi rast od tek 2 KM u odnosu na septembar, ali i dalje ne dostiže iznos potreban za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova jedne porodice.

Najveće zarade u RS isplaćene su u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti i iznosile su 1.972 KM, dok su najniže u oblasti saobraćaja i skladištenja, svega 1.207 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno