Connect with us

Biznis

CRNO TRŽIŠTE CIGARETA SVE VEĆI PROBLEM! Paklica bez akcize pogubna po ekonomiju

Ilegalna prodaja cigareta i duvana na domaćem tržištu značajno je suzbijena, ali i dalje odnosi milione maraka koji pripadaju građanima BiH. Pored ogromnih ekonomskih gubitaka crno tržište ovih proizvoda ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje onih koji ih kupuju, jer oni uopšte ne znaju šta konzumiraju, odnosno koje su sve sumnjive hemikalije i pesticidi dodati u njihov sadržaj.

– Iako im se u trenutku kupovine tih paklica cigareta bez akciznih markica čini da prolaze jeftinije, oni nisu ni svjesni da prolaze daleko skuplje, jer njihovim konzumiranjem ostavljaju trajne posljedice posvoje zdravlje – poručuju medicinski stručnjaci.

O štetnosti kupovine cigareta i duvana na crnom tržištu pored medicinskih stručnjaka razgovarali smo i sa nadležnim institucijama, a riječ su dali i ekonomisti, ali i organizovani otkupljivači duvana.

Svi oni u jednom su saglasni da konzumiranje tih proizvoda kupljenih u ilegalnim tokovima nanosi štetu zemlji, ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje stanovnika, guši legalne proizvođače i otkupljivače duvana, dok su jedino u plusu oni koji se bave tom nelegalnom trgovinom.

Sponzorisano

Bitka

Crno tržište duvana i cigareta u BiH postaje sve tanje kroz program rada Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), koja svake godine sprovodi aktivnosti s ciljem suzbijanja nelegalne prodaje svih vrsta robe, sa posebnim naglaskom na akciznu robu, kao što su duvan i duvanske prerađevine.

– S tim u vezi planirane su brojne aktivnosti na terenu širom BiH koje sprovode službenici UIO, a po potrebi i u saradnji sa ostalim agencijama za sprovođenje zakona u BiH – kazali su “Glasu Srpske” u UIO.

Da je crno tržište duvana u BiH u padu, naglašavaju u UIO, svjedoče i brojevi i statistički pokazatelji.

Tako je u posljednjih pet godina od kada UIO sprovodi kampanju “Stop švercu” vrijednost oduzetih cigareta i duvana koji su prodavani na crnom tržištu iznosila oko 12,5 miliona KM.

– Ako uzmemo u obzir pet godina prije toga, kada nije bilo kampanje “Stop švercu”, vrijednost oduzetih cigareta i duvana iznosila je 5,8 miliona KM. Pored cigareta i duvana zaplijenjeno je i nekoliko mašina koje su služile za pripremanje i pakovanje cigareta koje su plasirane na crno tržište – poručuju iz UIO.

U prilog dobrog rada UIO na suzbijanju ovih vrsta nezakonitosti ide i činjenica da je u posljednje vrijeme došlo do porasta cijena na crnom tržištu duvana i duvanskih prerađevina, zbog čega su razlike između cijena duvana i duvanskih prerađevina koje se prometuju na legalnom i ilegalnom tržištu smanjene.

– Takođe u direktnoj vezi sa smanjenjem crnog tržišta stoji i podatak da je došlo do značajnog povećanja izdatih akciznih markica UIO na ovu vrstu proizvoda. Upoređujući podatak iz 2020. godine, kada smo izdali 171,8 miliona akciznih markica za obilježavanje duvana i duvanskih prerađevina, sa podatkom iz 2023. godine, kada je izdato 270,3 miliona markica, može se zaključiti da je u posmatranom periodu izdato čak 57,3 odsto više markica – naglašavaju u UIO.

Rast broja izdatih akciznih markica nastavljen je i u 2024, jer je za dva mjeseca ove godine u odnosu na isti period lani izdato oko 33 odsto više markica.

– Svi ovi podaci upućuju na smanjenje crnog tržišta duvana i cigareta, što je rezultat naših pojačanih aktivnosti, koje u posljednje vrijeme intenzivno sprovodimo na suzbijanju nelegalne prodaje ovih akciznih proizvoda, što je rezultovalo značajnim zapljenama na ilegalnom tržištu. Tako je sužen prostor za djelovanje učinilaca, pojedinaca i grupa, ovih vrsta nezakonitosti – zaključuju iz UIO, ali i podsjećaju da ove godine samo po osnovu akciza na duvan i duvanske prerađevine očekuju prihod od oko milijardu KM.

U magli nestaju milioni

Ekonomski ekspert Faruk Hadžić navodi da crno tržište duvana i duvanskih proizvoda u BiH predstavlja ozbiljan problem koji negativno utiče na ekonomiju države i legalne proizvođače, dovodeći do gubitka stotina miliona KM svake godine zbog izostanka naplate akciza i drugih poreza na te proizvode.

– Legalni proizvođači duvana suočavaju se sa nelojalnom konkurencijom od strane nelegalnih trgovaca koji prodaju duvan po znatno nižim cijenama, čime utiču na prodaju legalnih proizvoda, smanjujući njihov prihod i ugrožavajući radna mjesta. Da bismo to crno tržište sveli na minimum, potrebno je preduzeti nekoliko ključnih koraka. Povećanje broja inspektora i jačanje kapaciteta za

kontrolu ovog tržišta je od ključne važnosti. Efikasnija kontrola bi mogla znatno smanjiti obim nelegalne trgovine – kazao je “Glasu Srpske” Hadžić.

Potrebno je, naglašava, uvesti strože kazne za one koji krše zakon, da bi se odvraćali od nelegalne trgovine.

– Ovo uključuje i jače sudske postupke protiv organizatora i učesnika crnog tržišta. Kampanje koje bi edukovale građane o štetnosti crnog tržišta i važnosti podržavanja legalnih proizvođača mogu pomoći u smanjenju potražnje za nelegalnim proizvodima. Saradnja sa susjednim zemljama i međunarodnim agencijama može pomoći u borbi protiv prekogranične trgovine nelegalnim duvanom – poručio je Hadžić

Naglasio je i da su neke zemlje u regionu uspješno smanjile crno tržište ovih proizvoda te da njihove prakse mogu poslužiti kao korisni primjeri za BiH.

– U Hrvatskoj je povećanje kazni za nelegalnu trgovinu duvanom i poboljšanje kontrole na granicama dovelo do smanjenja crnog tržišta. Takođe, implementacija sistema za praćenje duvana od proizvodnje do prodaje pomogla je u identifikaciji nelegalnih proizvoda. Pored toga jačanje kapaciteta carinskih službi i povećanje broja inspektora dovelo je do boljih rezultata u borbi protiv crnog tržišta – kazao je Hadžić.

Slovenija je, podsjeća, uspjela značajno smanjiti crno tržište kroz stroge zakone i regulacije, kao i kroz jačanje saradnje između različitih državnih agencija.

– Uvođenje modernih tehnologija za praćenje proizvoda dodatno je unaprijedilo borbu protiv nelegalne trgovine. Primjenom sličnih mjera BiH može značajno smanjiti obim crnog tržišta ovih proizvoda, čime bi bili povećani prihodi od poreza i akciza te zaštićeni legalni proizvođači i njihova radna mjesta – zaključio je Hadžić.

Štetnost nemjerljiva

Stručnjaci upozoravaju da konzumiranje cigareta i duvanskih proizvoda kupljenih izvan legalnih tokova ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje građana.

– Te cigarete i duvan koje kupuju na crno su fejk, odnosno lažnjaci. Takođe postoje mnoge zemlje u okruženju, kao što je Albanija, gdje se prave cigarete na crno. Na prvi pogled to izgleda kao da su na primjer cigarete brenda “marlboro”, ali nisu. Dakle, prvo ne znamo kakvog je kvaliteta ta cigareta koju kupujemo na crnom tržištu – kazao je “Glasu Srpske” nacionalni koordinator za kontrolu duvana u Srpskoj Darko Marković.

Naglasio je da samo ona paklica cigareta koja sadrži akciznu markicu pokazuje da je iz legalnih tokova.

– Dakle, to što piše na tim cigaretama sa tim akciznim markicama trebalo bi da je tako. Mi ne znamo da li je na paklicama cigareta ili možda duvanu bez akcizne markice zaista ono što piše na njima ili je ipak ubačeno nešto drugo. Konzumiranjem tih cigareta nanosimo nemjerljivu štetu zdravlju, ali i entitetskim budžetima, jer ti ilegalci ne plaćaju poreze, akcize – poručio je Marković.

Naglasio je da je zbog toga i sva aktivnost Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke usmjerena ka smanjenju crnog tržišta duvana na najmanju moguću mjeru.

– Dakle, jednostavno rečeno, konzumiranjem tih cigareta nanosimo štetu sebi, državi, dok se sa druge strane pojedinci bogate. Onima koji kupuju te cigarete na crnom tržištu možda se u tom trenutku čini da prolaze jeftinije, ali nije tako. Oni u stvari kupuju “mačku u džaku”. Odnosno, oni nabavljaju cigarete i duvan koji je mnogo opasniji po njihovo zdravlje od onoga u prodavnici, kiosku… Samo pušenje je štetno, ali ono što dolazi iz legalnih tokova je kontrolisano, ima potvrdu od strane institucija da je za ljudsku upotrebu – poručio je Marković.

Sve što bude kupljeno, naglašava, mimo tih tokova je sumnjivo.

– Možda je taj duvan tretiran sa više raznih hemikalija i pesticida koji mogu ozbiljno da naruše zdravlje konzumenata, odnosno trajno da ga oštete. Pored toga oni podrivaju i finansijski sistem zemlje, jer iz samih tih akciza i poreza finansiramo i zdravstveni sistem naše zemlje. Zbog svega navedenog borba protiv crnog tržišta cigareta i duvana treba da bude nastavljena još jačim tempom – zaključio je Marković.

Prepisati mjere iz okruženja

U preduzećima koja se bave proizvodnjom i otkupom duvana u Republici Srpskoj navode da je potrebno sprovesti tri mjere na domaćem tržištu da bi crno tržište cigareta i duvana dodatno otanjilo.

– Više puta smo na to apelovali. Potrebno je sprovesti nekoliko akcija i mjera da bi crno tržište bilo smanjeno i da ispunimo neku prosječnu normu, kao što je u okruženju. Prije svega akcizna politika ne može biti proizvoljna mjera, ona mora biti sagledana sa aspekta standarda i navika ljudi. Ne mogu akcize biti povećavane onoliko koliko treba državi, već treba naći neku koordinaciju između akciza i standarda i navika ljudi – kazao je “Glasu Srpske” Svetozar Mihajlović iz bijeljinskog preduzeća “Duvan”.

Naglasio je i da je potrebna sinhronizovana koordinacija između kontrolnih organa na nivou zemlje sa onima na entitetskim nivoima.

– Tu je zakazala saradnja. Svako radi na svoj način. To mora hitno biti promijenjeno. Oni vjeruju da ako ima organizatora proizvodnje duvana, onda postoji i crno tržište, što nikako nije tačno. Crno tržište imamo u Hercegovini, a nemamo niti jednog organizatora proizvodnje, a postoji proizvodnja duvana. Pored toga, u Posavini i Semberiji ima više slobodne nego ugovorene proizvodnje. Tu proizvodnju koja nije ugovorena niko ne kontroliše i ona je bukvalno preplavila crno tržište. Dakle, tu je zakazala kontrola između lokalnih organa i državnih, odnosno republičkih. Tu je potpuno jedan haos i anarhija i svako radi na svoj način i to ljudi masovno koriste – poručio je Mihajlović.

Naglasio je da je potrebno povesti računa i o podsticajima koje daju nadležne institucije za ovu oblast.

– Pomenute tri mjere su ključne, postoje i druge, ali su ključne ove za kojima su posegnule pojedine zemlje regiona da bi suzbile ilegalne tokove prodaje cigareta i duvana – zaključio je Mihajlović.

“Stop švercu”

UIO već petu godinu zaredom sprovodi i javnu kampanju “Stop švercu” kojom poziva građane BiH da im prijave svaki oblik nezakonite prodaje cigareta i duvana.

– Građani BiH su možda i najbolji “inspektor”, jer upravo oni mogu znati da li cigarete prodaju sa akciznim markicama UIO ili ne u najbližoj okolini u kojoj žive – poručuju iz UIO.

U prethodnih pet godina došlo je do povećanja zaprimanja anonimnih prijava koje građani BiH putem otvorene linije 080020607, e-mail [email protected] a i putem redovne pošte dostavljaju UIO iz oblasti indirektnih poreza.

Od 2022. godine u UIO je aktivan i mobilni telefon 065/355-155, gdje građani putem viber aplikacije mogu da dostavljaju anonimne prijave sa slikama i lokacijama gdje nezakonito prodaju duvan i duvanske prerađevine, ali i druge vrste robe.

Glas Srpske

Biznis

MEĐU DUŽNICIMA I VELIKA PREDUZEĆA: Dugovanja po osnovu PDV prijava više od 345 miliona KM

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zoran Tegeltija izjavio je da dugovanja po osnovu PDV prijava iznose 345.652.206 KM, a po akciznim 15.223.497 KM, te napomenuo da će Uprava koristiti sve zakonske mogućnosti da naplati ova dugovanja.

Tegeltija je rekao da je naplata dugovanja složen proces i da je duga lista dužnika među kojima su i velika javna preduzeća.

“Uprava je od 2006. godine, otkako je na snazi Zakon o PDV-u, prinudnim putem naplatila 1.575.707.755 KM”, rekao je Tegeltija za “Dnevni avaz”.

On je naveo da UIO BiH duži period bilježi kontinuiran rast prihoda od indirektnih poreza koji su u prvih pet mjeseci ove godine iznosili 4,49 milijardi KM, što je za 407 miliona KM više u odnosu na isti period lani.

Tegeltija pojašnjava da je PDV najveći generator godišnjeg rasta, napominjući da se rast prihoda od indirektnih poreza dijelom mora pripisati inflatornim kretanjima, s obzirom na to da je i ove godine došlo do značajnog rasta cijena dobara i usluga na svim tržištima.

“Na podračunima UIO BiH nalazi se 266 miliona KM prihoda od posebne putarine za izgradnju auto-puteva, te za izgradnju i održavanje ostalih puteva u BiH. Ovo su nefunkcionalna sredstva koja treba rasporediti entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom auto-puteva”, rekao je Tegeltija.

On je naveo da je nelogično da ova sredstva stoje na podračunu UIO u Centralnoj banci BiH, a da se preduzeća koja se bave gradnjom auto-puteva i puteva kreditno zadužuju kako bi mogla nesmetano da rade.

Tegeltija je rekao da Upravni odbor UIO treba redovno da se sastaje, jer onda svako dobije prihode koji mu pripadaju.

“Zato očekujem da će Upravni odbor uskoro sjesti i donijeti sve potrebne odluke koje do danas nisu donesene, a Uprava će ih odmah realizovati”, rekao je Tegeltija.

Nastavi čitati

Biznis

Pokrenut predstečajni postupak u “EKVATORU”

Okružni privredni sud u Banjaluci imenovao je Sašu Zubovića za privremenog stečajnog upravnika u preduzeću „Ekvator“ iz Banjaluke te pokrenuo prethodni postupak za utvrđivanje stečaja.

Sud je takođe zabranio da se bez saglasnosti Zubovića raspolaže sa pokretnom i nepokretnom imovinom preduzeća, prenosi Capital.

„Privremeni stečajni upravnik je dužan obezbijediti imovinu stečajnog dužnika i brinuti se o njoj te preuzeti i druge potrebne radnje. Cilj mjera je da se obezbijedi imovina dužnika tokom prethodnog stečajnog postupka to jest do donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka ili odluke o odbijanju predloga za stečaj“, stoji u rješenju suda okačenom na oglasnoj tabli.

Inače, prijedlog za stečaj je u martu podnijelo preduzeće „Standard Prva“ iz Bijeljine iza kojeg stoji advokat Miloš Stevanović, a koji je od IRB-a otkupio potraživanja „Ekvatora“.

Sud navodi da je na osnovu priložene dokumentacije utvrdio da je dužnik platežno nesposoban i da su ispunjeni uslovi za prethodni postupak.

Takođe, sud navodi da je prijedlog za stečaj bezuspješno pokušao dostaviti i kompaniji „Ekvator“ te njenom zakonskom zastupniku, odnosno vlasniku, Đorđu Davidoviću.

Podsjećamo, Stevanović je od Investiciono-razvojne banke (IRB) Republike Srpske u novembru prošle godine otkupio 180 miliona maraka potraživanja za 30 miliona maraka, a u tom paketu su se našla i dugovanja koja je Davidović imao prema IRB-u zbog kojih mu sada prijeti stečaj.

Pored toga što je firma pred stečajem, Davidović se suočava sa brojnim krivičnim prijavama kupaca kojima je uzimao novac za stanove, a nikada ih nije izgradio.

Policijska uprava Banjaluka je nedavno podnijela izvještaj tužilaštvu zbog sumnje da je preko svoje firme počinio 20 krivičnih djela “teških” oko 8,2 miliona maraka od 2015. do kraja 2021. godine.

Nastavi čitati

Biznis

HTIO SAM POMOĆI LIVNU: Neću više ništa raditi od čega nemam koristi

Preduzetnik Mate Rimac oglasio se na Fejsbuku povodom natpisa o navodnoj sabotaži njegovog projekta u Livnu.

Naime, prema pisanju Jutarnjeg lista, stanovnici Livna pobunili su se protiv turističkog projekta Mate Rimca i investitora Marina Mumoze tvrdeći da će projekt zagaditi okolinu i životnu sredinu te da su Rimac i Mumoza jeftino kupili 30.000 kvadrata od Grada Livna, kao i da su namjeravali još 465.000 kvadrata uzeti u koncesiju.

Rimac je danas na Facebooku oštro odgovorio i rekao da više neće pomagati Livnu.

“O ovome se dosta piše zadnjih dana pa je valjda u redu da i ja nešto kažem. Jutarnji je ovu priču čak stavio na naslovnicu tiskanog izdanja s mojom slikom, išli su razgovarat po birtijama u selu, a da mene nitko ništa nije pitao. Top novinarstvo.

“Livno izumire”
U Livno sam uvijek volio ići. Iz Livna se ljudi već dugo iseljavaju ali u posljednjih 15-20 godina, grad doslovno izumire. Van sezone, kad se gastarbajteri vrate u Njemačku, grad je gotovo pa pust. Meni je uvijek bilo žao vidjeti da taj prekrasan grad u potpunosti odumre pa sam htio dati svoj doprinos, u skladu sa svojim mogućnostima, u pokušaju da se nešto pokrene. 2018. godine osnovao sam poslovni inkubator Linnovate – neprofitnu udrugu koja pomaže poduzetnicima početnicima da izgrade svoje firme.

U početku sam mislio pomagati u osnivanju tehnološki-orijentiranih firmi ali je brzo postalo jasno da to nije realno za Livno. Onda smo pomagali svima – od ljudi koji su pokretali poljoprivrednu proizvodnju, proizvodnju džemova, stolarske obrte, vrtiće… S tim smo pomogli stvoriti 50-ak radnih mjesta. Osnivačima smo dijelili grantove i beskamatne pozajmice bez kolaterala/garancije (i bez uzimanja udjela) za dobre projekte. Sve se financiralo iz mog privatnog džepa. Dakle čista filantropija, jer povrata nema.

“Probao sam napraviti nešto dobro za svoj kraj”
Onda sam upoznao Marina – čovjek koji je gurao i bez mene, radio na izrazito visokom nivou i imao sve ono što pravi poduzetnik treba. Kada sam počeo pričati sa Marinom o investiciji u njegov projekt je jedan vrlo poznati i svjetski uspješan Livnjak također bio zainteresiran za investiranje. Pitao me za povrat investicije – kada će se to isplatit. Ja sam mu rekao: “ako razmišljaš o povratu, ovo nije investicija za tebe. Ja računam da niti jedan Euro koji uložim u Livno neću nikad više vidjeti. Ovo radimo da se dolje nešto pokrene.” On nije mogao ići u investiciju koja ima malu šansu povrata kapitala, no ja sam htio pokušati, pa makar propalo – probao sam napraviti nešto dobro za svoj kraj.

Da ne budem ljut sam na sebe kada jednom budem star da nisam pokušao dok se još moglo, dok grad nije potpuno izumro. Ukupno sam uložio blizu 2M Eura u Marinovu firmu Continental Adventure. Marin me pitao da li želim 70-80% firme za taj novac, s obzirom da ničeg još nije bilo i sav kapital dolazi od mene. Ja sam “uzeo” samo 40%, jer želim da je firma njegova, jer relativno je lako dati novac, a za svaki dan se borit treba puno energije. Cilj je bio – napraviti nešto lijepo u Livnu što i mnogi drugi mogu kopirati i što može stvoriti što više radnih mjesta i vrijednosti za kraj. Za sad je stvorilo 12 radnih mjesta a plan je bio 70 u roku od par godina. Do nedavno…

“Presjekli su vodove”
Livno i Livanjsko polje su prekrasni komadi prirode. Osim što je lijepo je i ogromno. Može se doslovno voziti satima s off-road vozilima i biti van civilizacije. Nikad mi nije palo na pamet da će jedan mali komadić tog prostranstva postati problem. Pogotovo jer je projekt savršeno uklopljen u prirodu, iznad naseljenih područja. U Continental Adventure dolazi se makadamom, a objekte se iz sela niti ne može vidjeti.

Meni je potpuno OK da su ljudi protiv nečega i iznesu argumente zašto je tome tako. Ja sam mislio da radimo dobru stvar za zajednicu, da sam iz svog džepa izdvojio da bi se nešto dobro napravilo. I onda čujem da su presjekli vodove kojima se napaja CA naselje (ostalo bez struje danima), peticije protiv projekta, uvrede i klevete protiv mene, da ja to radim da se obogatim i takve stvari. Radi konteksta: izgradio sam firmu koja vrijedi preko 2 milijarde Eura – investicija u CA je 0,1% toga. U osobnom vlasništvu posjedujem 5 automobila od kojih svaki vrijedi više od cijele investicije u Continental Adventure. Zar stvarno mislite da je meni potrebno da zaradim na šumi u Livnu? Nemam pametnijeg načina investicije?

“Ljudi su skloni krojiti zavjere kojih nema”
Ljudi su skloni krojiti neke zavjere kojih nema. Da, kupili smo zemljište za 1 Marku po m2 – na javnom natječaju od Grada, isto za koliko su i deseci drugih u to vrijeme kupovali. Ne razumijem što smo trebali – tražiti grad da nama, iznimno, prodaje zemlju za 5x veću cijenu od tržišne? Btw. Zemljište je bilo već građevinsko prije nego smo ga kupili, a ne, kako se lažno pisalo, da smo ga mi pretvorili. Ono što smo morali je očistiti od smeća koje su seljani tamo desetljećima istovarali, na toj svojoj svetoj zemlji.

Ljudi kreću od sebe i valjda znaju da oni sami ne bi napravili ništa nesebično. Da ONI nebi radili nešto dobro bez svoje koristi. I zato vjeruju da niti drugi ne čine takve stvari. Na žalost, ima nas tako naivnih, glupih…

“Neću raditi više ništa”
Ali evo, shvatio sam – tko sam ja da pomažem? Tko sam ja da sprječavam izumiranje svog rodnog kraja? Iako sam imao namjeru još jako puno toga raditi u Livnu (tek mi je 36 godina, i tek sam prodao 1% svoje firme [koju krvavo gradim zadnjih 15 godina] za svoj “privatni džep” s čim sve ovo financiram), ali mi je ovo bila dobra lekcija. Više NIŠTA neću raditi, a da nije nešto što radim radi sebe. Hvala za tu lekciju.

P.S. Što se tiče astronomske zarade koju ću imati u ovom projektu – evo ponude. Neka seljani skupe novce i za točno jednak iznos koji sam do sada uložio u projekt im prodam svoj udio. Bez kamate, bez marže – 1:1 moja investicija. Pa oni mogu zaraditi te astronomske iznose umjesto mene”, napisao je Rimac.

Nastavi čitati

Aktuelno