Connect with us

Biznis

CRNO TRŽIŠTE CIGARETA SVE VEĆI PROBLEM! Paklica bez akcize pogubna po ekonomiju

Ilegalna prodaja cigareta i duvana na domaćem tržištu značajno je suzbijena, ali i dalje odnosi milione maraka koji pripadaju građanima BiH. Pored ogromnih ekonomskih gubitaka crno tržište ovih proizvoda ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje onih koji ih kupuju, jer oni uopšte ne znaju šta konzumiraju, odnosno koje su sve sumnjive hemikalije i pesticidi dodati u njihov sadržaj.

– Iako im se u trenutku kupovine tih paklica cigareta bez akciznih markica čini da prolaze jeftinije, oni nisu ni svjesni da prolaze daleko skuplje, jer njihovim konzumiranjem ostavljaju trajne posljedice posvoje zdravlje – poručuju medicinski stručnjaci.

O štetnosti kupovine cigareta i duvana na crnom tržištu pored medicinskih stručnjaka razgovarali smo i sa nadležnim institucijama, a riječ su dali i ekonomisti, ali i organizovani otkupljivači duvana.

Svi oni u jednom su saglasni da konzumiranje tih proizvoda kupljenih u ilegalnim tokovima nanosi štetu zemlji, ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje stanovnika, guši legalne proizvođače i otkupljivače duvana, dok su jedino u plusu oni koji se bave tom nelegalnom trgovinom.

Sponzorisano

Bitka

Crno tržište duvana i cigareta u BiH postaje sve tanje kroz program rada Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), koja svake godine sprovodi aktivnosti s ciljem suzbijanja nelegalne prodaje svih vrsta robe, sa posebnim naglaskom na akciznu robu, kao što su duvan i duvanske prerađevine.

– S tim u vezi planirane su brojne aktivnosti na terenu širom BiH koje sprovode službenici UIO, a po potrebi i u saradnji sa ostalim agencijama za sprovođenje zakona u BiH – kazali su “Glasu Srpske” u UIO.

Da je crno tržište duvana u BiH u padu, naglašavaju u UIO, svjedoče i brojevi i statistički pokazatelji.

Tako je u posljednjih pet godina od kada UIO sprovodi kampanju “Stop švercu” vrijednost oduzetih cigareta i duvana koji su prodavani na crnom tržištu iznosila oko 12,5 miliona KM.

– Ako uzmemo u obzir pet godina prije toga, kada nije bilo kampanje “Stop švercu”, vrijednost oduzetih cigareta i duvana iznosila je 5,8 miliona KM. Pored cigareta i duvana zaplijenjeno je i nekoliko mašina koje su služile za pripremanje i pakovanje cigareta koje su plasirane na crno tržište – poručuju iz UIO.

U prilog dobrog rada UIO na suzbijanju ovih vrsta nezakonitosti ide i činjenica da je u posljednje vrijeme došlo do porasta cijena na crnom tržištu duvana i duvanskih prerađevina, zbog čega su razlike između cijena duvana i duvanskih prerađevina koje se prometuju na legalnom i ilegalnom tržištu smanjene.

– Takođe u direktnoj vezi sa smanjenjem crnog tržišta stoji i podatak da je došlo do značajnog povećanja izdatih akciznih markica UIO na ovu vrstu proizvoda. Upoređujući podatak iz 2020. godine, kada smo izdali 171,8 miliona akciznih markica za obilježavanje duvana i duvanskih prerađevina, sa podatkom iz 2023. godine, kada je izdato 270,3 miliona markica, može se zaključiti da je u posmatranom periodu izdato čak 57,3 odsto više markica – naglašavaju u UIO.

Rast broja izdatih akciznih markica nastavljen je i u 2024, jer je za dva mjeseca ove godine u odnosu na isti period lani izdato oko 33 odsto više markica.

– Svi ovi podaci upućuju na smanjenje crnog tržišta duvana i cigareta, što je rezultat naših pojačanih aktivnosti, koje u posljednje vrijeme intenzivno sprovodimo na suzbijanju nelegalne prodaje ovih akciznih proizvoda, što je rezultovalo značajnim zapljenama na ilegalnom tržištu. Tako je sužen prostor za djelovanje učinilaca, pojedinaca i grupa, ovih vrsta nezakonitosti – zaključuju iz UIO, ali i podsjećaju da ove godine samo po osnovu akciza na duvan i duvanske prerađevine očekuju prihod od oko milijardu KM.

U magli nestaju milioni

Ekonomski ekspert Faruk Hadžić navodi da crno tržište duvana i duvanskih proizvoda u BiH predstavlja ozbiljan problem koji negativno utiče na ekonomiju države i legalne proizvođače, dovodeći do gubitka stotina miliona KM svake godine zbog izostanka naplate akciza i drugih poreza na te proizvode.

– Legalni proizvođači duvana suočavaju se sa nelojalnom konkurencijom od strane nelegalnih trgovaca koji prodaju duvan po znatno nižim cijenama, čime utiču na prodaju legalnih proizvoda, smanjujući njihov prihod i ugrožavajući radna mjesta. Da bismo to crno tržište sveli na minimum, potrebno je preduzeti nekoliko ključnih koraka. Povećanje broja inspektora i jačanje kapaciteta za

kontrolu ovog tržišta je od ključne važnosti. Efikasnija kontrola bi mogla znatno smanjiti obim nelegalne trgovine – kazao je “Glasu Srpske” Hadžić.

Potrebno je, naglašava, uvesti strože kazne za one koji krše zakon, da bi se odvraćali od nelegalne trgovine.

– Ovo uključuje i jače sudske postupke protiv organizatora i učesnika crnog tržišta. Kampanje koje bi edukovale građane o štetnosti crnog tržišta i važnosti podržavanja legalnih proizvođača mogu pomoći u smanjenju potražnje za nelegalnim proizvodima. Saradnja sa susjednim zemljama i međunarodnim agencijama može pomoći u borbi protiv prekogranične trgovine nelegalnim duvanom – poručio je Hadžić

Naglasio je i da su neke zemlje u regionu uspješno smanjile crno tržište ovih proizvoda te da njihove prakse mogu poslužiti kao korisni primjeri za BiH.

– U Hrvatskoj je povećanje kazni za nelegalnu trgovinu duvanom i poboljšanje kontrole na granicama dovelo do smanjenja crnog tržišta. Takođe, implementacija sistema za praćenje duvana od proizvodnje do prodaje pomogla je u identifikaciji nelegalnih proizvoda. Pored toga jačanje kapaciteta carinskih službi i povećanje broja inspektora dovelo je do boljih rezultata u borbi protiv crnog tržišta – kazao je Hadžić.

Slovenija je, podsjeća, uspjela značajno smanjiti crno tržište kroz stroge zakone i regulacije, kao i kroz jačanje saradnje između različitih državnih agencija.

– Uvođenje modernih tehnologija za praćenje proizvoda dodatno je unaprijedilo borbu protiv nelegalne trgovine. Primjenom sličnih mjera BiH može značajno smanjiti obim crnog tržišta ovih proizvoda, čime bi bili povećani prihodi od poreza i akciza te zaštićeni legalni proizvođači i njihova radna mjesta – zaključio je Hadžić.

Štetnost nemjerljiva

Stručnjaci upozoravaju da konzumiranje cigareta i duvanskih proizvoda kupljenih izvan legalnih tokova ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje građana.

– Te cigarete i duvan koje kupuju na crno su fejk, odnosno lažnjaci. Takođe postoje mnoge zemlje u okruženju, kao što je Albanija, gdje se prave cigarete na crno. Na prvi pogled to izgleda kao da su na primjer cigarete brenda “marlboro”, ali nisu. Dakle, prvo ne znamo kakvog je kvaliteta ta cigareta koju kupujemo na crnom tržištu – kazao je “Glasu Srpske” nacionalni koordinator za kontrolu duvana u Srpskoj Darko Marković.

Naglasio je da samo ona paklica cigareta koja sadrži akciznu markicu pokazuje da je iz legalnih tokova.

– Dakle, to što piše na tim cigaretama sa tim akciznim markicama trebalo bi da je tako. Mi ne znamo da li je na paklicama cigareta ili možda duvanu bez akcizne markice zaista ono što piše na njima ili je ipak ubačeno nešto drugo. Konzumiranjem tih cigareta nanosimo nemjerljivu štetu zdravlju, ali i entitetskim budžetima, jer ti ilegalci ne plaćaju poreze, akcize – poručio je Marković.

Naglasio je da je zbog toga i sva aktivnost Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke usmjerena ka smanjenju crnog tržišta duvana na najmanju moguću mjeru.

– Dakle, jednostavno rečeno, konzumiranjem tih cigareta nanosimo štetu sebi, državi, dok se sa druge strane pojedinci bogate. Onima koji kupuju te cigarete na crnom tržištu možda se u tom trenutku čini da prolaze jeftinije, ali nije tako. Oni u stvari kupuju “mačku u džaku”. Odnosno, oni nabavljaju cigarete i duvan koji je mnogo opasniji po njihovo zdravlje od onoga u prodavnici, kiosku… Samo pušenje je štetno, ali ono što dolazi iz legalnih tokova je kontrolisano, ima potvrdu od strane institucija da je za ljudsku upotrebu – poručio je Marković.

Sve što bude kupljeno, naglašava, mimo tih tokova je sumnjivo.

– Možda je taj duvan tretiran sa više raznih hemikalija i pesticida koji mogu ozbiljno da naruše zdravlje konzumenata, odnosno trajno da ga oštete. Pored toga oni podrivaju i finansijski sistem zemlje, jer iz samih tih akciza i poreza finansiramo i zdravstveni sistem naše zemlje. Zbog svega navedenog borba protiv crnog tržišta cigareta i duvana treba da bude nastavljena još jačim tempom – zaključio je Marković.

Prepisati mjere iz okruženja

U preduzećima koja se bave proizvodnjom i otkupom duvana u Republici Srpskoj navode da je potrebno sprovesti tri mjere na domaćem tržištu da bi crno tržište cigareta i duvana dodatno otanjilo.

– Više puta smo na to apelovali. Potrebno je sprovesti nekoliko akcija i mjera da bi crno tržište bilo smanjeno i da ispunimo neku prosječnu normu, kao što je u okruženju. Prije svega akcizna politika ne može biti proizvoljna mjera, ona mora biti sagledana sa aspekta standarda i navika ljudi. Ne mogu akcize biti povećavane onoliko koliko treba državi, već treba naći neku koordinaciju između akciza i standarda i navika ljudi – kazao je “Glasu Srpske” Svetozar Mihajlović iz bijeljinskog preduzeća “Duvan”.

Naglasio je i da je potrebna sinhronizovana koordinacija između kontrolnih organa na nivou zemlje sa onima na entitetskim nivoima.

– Tu je zakazala saradnja. Svako radi na svoj način. To mora hitno biti promijenjeno. Oni vjeruju da ako ima organizatora proizvodnje duvana, onda postoji i crno tržište, što nikako nije tačno. Crno tržište imamo u Hercegovini, a nemamo niti jednog organizatora proizvodnje, a postoji proizvodnja duvana. Pored toga, u Posavini i Semberiji ima više slobodne nego ugovorene proizvodnje. Tu proizvodnju koja nije ugovorena niko ne kontroliše i ona je bukvalno preplavila crno tržište. Dakle, tu je zakazala kontrola između lokalnih organa i državnih, odnosno republičkih. Tu je potpuno jedan haos i anarhija i svako radi na svoj način i to ljudi masovno koriste – poručio je Mihajlović.

Naglasio je da je potrebno povesti računa i o podsticajima koje daju nadležne institucije za ovu oblast.

– Pomenute tri mjere su ključne, postoje i druge, ali su ključne ove za kojima su posegnule pojedine zemlje regiona da bi suzbile ilegalne tokove prodaje cigareta i duvana – zaključio je Mihajlović.

“Stop švercu”

UIO već petu godinu zaredom sprovodi i javnu kampanju “Stop švercu” kojom poziva građane BiH da im prijave svaki oblik nezakonite prodaje cigareta i duvana.

– Građani BiH su možda i najbolji “inspektor”, jer upravo oni mogu znati da li cigarete prodaju sa akciznim markicama UIO ili ne u najbližoj okolini u kojoj žive – poručuju iz UIO.

U prethodnih pet godina došlo je do povećanja zaprimanja anonimnih prijava koje građani BiH putem otvorene linije 080020607, e-mail stop.svercu@uino.gov.ba a i putem redovne pošte dostavljaju UIO iz oblasti indirektnih poreza.

Od 2022. godine u UIO je aktivan i mobilni telefon 065/355-155, gdje građani putem viber aplikacije mogu da dostavljaju anonimne prijave sa slikama i lokacijama gdje nezakonito prodaju duvan i duvanske prerađevine, ali i druge vrste robe.

Glas Srpske

Related Topics:

Biznis

U OPASNOSTI 1.000 RADNIH MJESTA: Opel zatvorio jedna od NAJSTARIJIH FABRIKA automobila na svijetu

Zatvoren je pogon kompanije Vauxhall za proizvodnju vozila u Lutonu nakon 120 godina proizvodnje.

Stellantis je najavio premještanje proizvodnje električnih kombija u drugu tvornicu, a sada je proizvodnja u Lutonu završena.

Nakon 120 godina proizvodnje vozila u Lutonu, proizvodnja je zatvorena. Fabrika Vauxhall u Velikoj Britaniji (kod nas marka poznata kao Opel) više neće proizvoditi vozila, izvještava BBC.

Fabrika u Lutonu bila je jedna od najstarijih fabrika automobila na svijetu koja je još uvijek u funkciji.

U novembru je automobilska grupa Stellantis najavila da će premjestiti proizvodnju električnih kombija u drugu fabriku. Sada je proizvodnja u Lutonu gotova. Umjesto toga, proizvođač automobila investiraće u fabriku Ellesmere u Portu. Kao rezultat zaustavljanja proizvodnje, 1000 radnih mjesta je upitno.

Opel je počeo proizvoditi automobile 1903. godine, a fabriku je izgradio u Lutonu 1905. godine. Proizvodnja ličnih automobila završila je 2002. godine, ali proizvodnja poslovnih vozila nastavila se do prošlog petka, kada je proizveden posljednji Vivaro, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

BiH

PORODIČNI BIZNISI NAJUNOSNIJI Ovo su 20 najbogatijih ljudi u BiH

Kada govorimo o najbogatijim ljudima u nekom društvu, većina ljudi prvo pomisli na luksuzne stvari – vile, jahte, vozne parkove…

Naravno, ne tvrdimo da takve stvari ne posjeduju ljudi navedeni na ovoj listi.

Ali, oni su ipak prvenstveno privrednici, ljudi koji su uglavnom vlastitim znanjem i upornošću stvorili velike kompanije, i koji svaki dan razmišljaju o svim problemima, izazovima i šansama koje veliki biznis sa sobom nosi.

Na njima je velika odgovornost jer od njihovih poteza zavise sudbine hiljada radnika i njihovih porodica, prenosi portal Slobodna Bosna.

Svima im je zajedničko da imaju veliku strast ka poslu – bez čega bi bilo nemoguće stvoriti i održati ovakve poslovne imperije, naročito u neizvijesnim uslovima kakvi vladaju u Bosni i Hercegovini.

BiznisInfo.ba je izdvojio one najuspješnije od njih koji su stvorili najveće kompanije, zapošljavaju najveći broj radnika i uplaćuju najviše novca u budžete.

Listu su pravili na osnovu ranijih poslovnih rezultata njihovih kompanija (jer precizni rezultati za 2024. još nisu poznati), njihovih aktivnosti u tekućoj godini te vlastitih procjena.

U obzir su uzimali ne samo trenutne finansijske pokazatelje, već i perspektive njihovih kompanija za naredni period.

Naravno, to ne znači da se još neki privrednici nisu mogli naći na ovoj listi, kao ni da raspored uvrštenih nije mogao biti drugačiji.

No, sve u svemu, vjerujemo da ova lista daje dobru sliku trenutnog stanja bh. privrede, odnosno da pokazuje koji tipovi biznisa su u fokusu i u kojim sektorima imamo najbolje rezultate.

Senad Džambić

Bingo je i ove godine bez premca bio najuspješnija domaća kompanija. Nastavili su jačanje u sektoru maloprodaje te nastavili širenje svog lanca benzinskih pumpi Bingo Petrol.

Dobro je poznata činjenica da Bingo ulaže i u pogone u raznim proizvodnim oblastima privrede, a snažno je zagazio i u oblast nekretnina i stanogradnje.

Parola vlasnika Binga je, zapravo, da većinu dobiti reinvestira u privredu, pa ni ova godina nije bila izuzetak.

Osim toga, kompanija posljednjih godina sve više sredstva ulaže u poboljšanje položaja radnika. I ove godine su svi radnici Binga dobili po dodatnih 1.000 KM pred Novu godinu.

Porodica Hastor 

ASA i Prevent su dvije grupacije koje spadaju u vodeće poslovne imperije u BiH već decenijama. U posljednje vrijeme naročito veliki iskoraci se prave u finansijskom sektoru. ASA banka je postala treća po veličini banka u BiH, ASA Central osiguranje učvrstilo se kao lider sektora u BiH.

Osim toga, počela je s radom i ASA Bolnica, prva privatna opšta bolnica u BiH, kao pionirski projekat ove vrste u našoj zemlji koji već sada bilježi odlične rezultate.

Petar Ćorluka

Kompanija Violeta prije dva mjeseca je otvorila veliku tvornicu kartonske ambalaže. U toku je realizacija još jedne velike investicije – shopping centra i hotela u Grudama.

Sve ovo se dešava nakon što je prošlu godinu obilježio veliki povratak na tržište domaćeg brenda Lasta Čapljina, koji je preporođen nakon što je propalu tvornicu preuzela upravo Violeta. Lastine štrudle i keksi ponovo su postali omiljeni slatkiš mnogih građana u BiH i šire.

Osim toga, Violeta bilježi sve bolje rezultate u i svojoj osnovnoj djelatnosti – prodaji papira za upotrebu u domaćinstvu i raznih sredstava za čišćenje i higijenu. Uz sve to, Ćorluka je vlasnik nekoliko hotela na hrvatskoj obali.

Izudin Ahmetlić

Hifa Oil nastavila je s ekspanzijom u raznim smjerovima. Kompanija kroz investicije razvija snažno energetsko čvorište u Bosni i Hercegovini. Osim toga je snabdjevač avio-kompanija koje lete iz Bosne i Hercegovine. Također, prepoznali su trenutak i postali ključni igrač za projektovanje, prodaju i ugradnju solarnih panela.

Osim u energetskom sektoru, kompanija posluje i u oblasti metalurgije, a snažno je ušla i u sektor namještaja kroz firmu Nostro. Kompanije u okviru ove grupacije ostvaruju godišnji promet od preko 1,2 milijarde KM.

Porodica Risović

Vlasnici su kompanije Tropic maloprodaja koja je i dalje lider na maloprodajnom tržištu Republike Srpske, uprkos sve snažnijoj i agresivnijoj konkurenciji.

Tropic ima mrežu prodajnih objekata Tropic i mojMarket širom BiH, a u okviru grupacije posluje i firma Crvena jabuka marketi koja se širi na prostoru Federacije BiH.

Mirko Risović je utemeljitet ove poslovne imperije, kojom danas uglavnom upravljaju njegova djeca.

Rusmir Hrvić

Porodica Hrvić iz Tešnja upravlja AS Holdingom, jednom od najvećih poslovnih grupacija u BiH i regionu.

U njihovom vlasništvu je veliki broj domaćih kompanija, kao što su Klas, Sprind, Vipak, Solana Tuzla, Zenička industrija mlijeka, Oaza, AC Food koji je nastao na temeljima dijela Agrokomerca, Svjetlostkomerc, a imaju znatne udjele u Bosnalijeku i Sarajevo-osiguranju.

Za razliku od nekih koji su kupovali kompanije da bi ih uništavali i izvlačili imovinu, Hrvići su sve firme koje su preuzimali dodatno razvijali.

Nedavno je objavljena zamimljiva računica po kojoj, da je Rusmir Hrvić otišao u Njemačku – BiH bi samo kroz poreze i doprinose izgubila više od 100 milona KM.

Milenko Bašić

Vlasnik je kompanije Lager iz Posušja, jedne od najvećih domaćih kompanija. Grupacija Lager niz godina je regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina kao što su Caterpillar, Hyundai, Terex i Tesab.

Posljednjih godina realizuju velike energetske projekte. Firma je investirala i izgradila najveću vjetroelektranu u to vrijeme u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina. Vlasnici su rudnika uglja na području Sanskog Mosta u BiH.

Ljetos je objavljeno da je Lager postao većinski vlasnik i preuzeo projekt vjetroparka Snaga Istoka u Srbiji ukupne snage 300 MW, procijenjene investicijske vrijednosti preko 360 miliona eura. To je trenutno najveći projekt vjetroelektrana u regiji.

Lager je u prošloj godini kupio dvije kompanije koje imaju projekte solara u Bosanskom Petrovcu u BiH ukupne snage 150 MW, i to od njemačke kompanije Promondis vlasnika Bertholda Brentrupa i AT Solar od Aleksandra Aćimovca.

Hajrudin Ahmetlić

Hajrudin Ahmetlić je vlasnik firme Hifa Petrol. Iako su on i Izudin Ahmetlić braća, ovdje ih navodimo posebno jer oni upravljaju odvojenim, često konkurentskim kompanijama.

Hifa Petrol je slične veličine kao i Hifa Oil, te također konstatno širi svoju maloprodajnu mrežu pumpi i ulaže ogromna sredstva u skladišne kapacitete, odnosno terminale.

Zajedičko za obje kompanije je da se šire izvan oblasti naftnih derivata, a zanimljivo je da obje ulažu u sektor proizvodnje namještaja.

No, ono što je novo jeste da je vlasnik Hifa Petrola ove godine ušao i na maloprodajno tržište otvaranjem prvog AMI marketa u Zenici, uz najavu da će se širiti i po drugim gradovima.

Hifa Petrol ima sjedište u Vogošći.

Mladen Milanović

Kada se govori o najbogatijim ljudima u Bosni i Hercegovini, onda se na tu listu svakako mora uvrstiti ime Mladen Milanović zvani Kaja. Njegove kompanije se bave čitavim nizom poslova.

Naime, posjeduje veliki broj kompanija, najveću banku u RS – Novu banku, te gradi stambeno-poslovne komplekse na najprestižnijim lokacijama u Banjaluci. Vlasnik je robne kuće Patrija u Prijedoru. Najpoznatiji je kao vlasnik firme “MG Mind”, koja se bavi trgovinom bijelom tehnikom te brojnim drugim djelatnostima.

Prije oko godinu MG Mind je preuzeo nedovršeni poslovni dio velikog sportsko-poslovnog kompleksa Stožice u Ljubljani. Nedovršeni kompleks je privatni dio projekta izgradnje centra čiji su centralni dijelovi najveća dvorana i stadion u državi.

Gordan Pavlović

Fočak Gordan Pavlović Goci ove godine je iskočio u prvi plan nakon što je preuzeo veliki broj domaćih kompanija i stvorio jednu od najvećih poslovnih imperija u BiH.

Naime, on je preuzeo najvećeg izvoznika iz BiH, firmu Alumina Zvornik, kao i kompaniju Boksit iz Milića te još nekoliko manjih kompanija. Zajedno s njegovom firmom Pavgord, ovo je sada pravo poslovno carstvo na istoku BiH.

Osim toga, Pavlović je stekao potraživanja tržnog centra Sara na Ilidži, što bi mogao biti put u preuzimanje samog centra.

Jakov i Stjepan Nakić

Vlasnici su Nameksa i firme Lukas TP Nakić. Nameks je vodeći maloprodajni lanac supermarketa koji djeluje na području Hercegovine. Preduzeće je osnovano 2007. godine u Širokom Brijegu. Firma posjeduje vlastitu proizvodnju kolača i pekarskih proizvoda „Nam-Pek“.

Nameks se konstantno širi odlično koristeći ekspanziju potrošnje u BiH. Prije nekoliko dana ogovorili su novi veliki prodajni objekat u Grudama.

Lukas TP Nakić jedan je od najvećih uvoznika i distributera u BiH za široki raspon namirnica i proizvoda za domaćinstvo od renomiranih evropskih i regionalnih proizvođača.

Porodica Jašarević

Vlasnici su kompanije Belamionix iz Brčkog. Riječ je o jednom od najvećih maloprodajnih lanaca u Bosni i Hercegovini koji se agresivno širi, uglavnom na prostoru srednje Bosne, Tuzlanskog i Zeničkog kantona.

Prije nekoliko dana otvorili su novi tržni centar u Matuzićima kod Tešnja, a grade ih još nekoliko, uključujući onaj u Vitezu i Zenici.

Svjetlan Stanić

Porodica Stanić iz Krešava jedan je od regionalnih lidera u regionu u proizvodnji pića. Imaju pogone u BiH i Hrvatskoj, a vlasnici su brenda Juicy,

I ove godine Stanić je nastavio s investicijama. U domaćoj javnosti je najviše odjeknula vijest koju je BiznisInfo.ba ljetos objavio, da je Stanić preuzeo oko polovine vlasništva u Bihaćkoj pivovari te krenuo u puno preuzimanje.

Osim toga, Stanić grupa ove godine je u Jastrebarskom u Hrvatskoj finalizirala investiciju vrijednu 12,8 miliona eura u nove proizvodne linije i modernizaciju tvornice Stanić Beverages, čime će se broj radnih mjesta povećati sa 60 na sto te znatno povećati proizvodnja bezalkoholnih pića.

Dragan Stanojlović

Dragan Stajnojlović je vlasnik velikog lanca prodavnica sportske opreme „Sport vision“ čiji se godišnji prihodi mjere stotinama miliona maraka. Osim toga, zajedno sa Milošem Ćurčićem je vlasnik firme „City Mall“ iz Bijeljine koja gradi velike šoping centre tipa retail park širom BiH.

Već su napravili takve centre u Brčkom i Zvorniku, a prije nekoliko sedmica otvorili i onaj u Doboju koji je jedan od najvećih u BiH i u koji je uloženo 60 miliona KM.

Tu se ne namjeravaju zaustaviti pa namjeravaju graditi sljedeći tržni centar u Istočnom Sarajevu.

Mario Čolak

Vlasnik je firme Feal iz Širokog Brijega. Kao vodeći proizvođač aluminijskih profila za građevinarstvo i industriju, firma na tržištu postoji već 20 godina.

Feal danas zapošljava preko 750 radnika uz godišnji proizvodni kapacitet od 70.000 tona i s kontinuranim rastom prihoda. Ovo je jedna od najvećih i najvažnijih proizvodnih kompanija u BiH.

Ljetos smo objavili da u Karlovcu u Hrvatskoj grade novi pogon u kojem otvaraju 100 novih radnih mjesta.

Investitor su i u sektoru proizvodnje električne energije.

Porodica Grbešić – Mepas

Uspješna poduzetnička porodica iz Bosne i Hercegovine u svom vlasništvu ima niz kompanija u Hrvatskoj koje se ubrajaju u lidere tamošnje industrije. Također su vlasnici luksuznog hotela u Mostaru uz najveći hercegovački šoping centar Mepas Mall.

Riječ je o porodici Grbešić iz Širokog Brijega koja stoji iza kompanije Mepas, a vlasnici su firmi Saponija, Brodomerkur i Koestlin u Hrvatskoj. Ove firme pod njihovom upravom posluju sve bolje. Također, preuzeli su poznati Hotel Park u Makarskoj.

Dušan Reljić

Reljić je vlasnik firme Fructa Trade iz Dervente u okviru koje posluje jedan od najambicioznijih maloprodajnih lanaca – Kort.

Kort, kojeg neki nazivaju i “bosanski Lidl”, gradi svoje prepoznatljive maloprodajne objekte širom Bosne i Hercegovine. Većina ih je smještena na prostoru RS-a, ali se šire i u FBiH. Primjer radi, nedavno je otvoren Kortov objekat na ulazu u Mostar.

Osim toga, Reljić je kupio nekadašnjeg giganta Fabriku cijevi Unis, gdje je pokrenuo proizvodnju nakon što je uložio desetine miliona maraka.

Porodica Kožul

Vlasnici su firme TT kabeli iz Širokog Brijega koja je vodeći proizvođač niskonaponskih kabela u jugoistočnoj Evropi. Nakon proizvodnje prvih par metara kabela u ljeto 2008. godine, sada opskrbljuju sve glavne veletrgovce i stručnjake za kablove u Evropi, Africi, Bliskom istoku a prodrli su na tržište Sjeverne Amerike.

Osnivač firme Josip Kožul preminuo je prije dvije godina a posao je naslijedila porodica. Iako se prihodi ove kompanije mjere stotinama miliona KM, stiče se utisak da prostora za rast itekako ima.

Renato Korać

Korać je vlasnik kladionioce Premier World Sport – najveće u Bosni i Hercegovini, Istovremeno, prema pisanju medija, ima poslovni udio u više sektora u BiH i Hrvatskoj. Mediji su pisali da je vlasnik jednog ugostiteljskog objekta u Čitluku, a u Hrvatskoj posjeduje nekretninske firme.

Ovog ljeta je objavljeno da ulazi i u energetski biznis jer je njegova kompanija Premier Energy d.o.o. Čitluk dobila koncesiju za izgradnju devet fotonaponskih elektrana. Nedavno je u javnosti izazvala pažnju njegova odluka da sve svoje radnike, njih oko 1.500, počasti sa 1.000  KM nagrade za godišnji odmor.

Porodica Leburić

Vlasnici su kompanije “Leburić komerc” iz Prnjavora u sklopu koje posluju “Fortuna marketi”. Osnovana je početkom devedesetih godina kao mali porodični posao, da bi postala jedna od vodećih prodajnih centara za veleprodaju i maloprodaju na tržištu BiH s godišnjim prihodima koji se mjere stotinama miliona maraka.

Osnivač firme Braco Leburić preminuo je u septembru ove godine a firmu su naslijedili njegovi sinovi.

Osim uvoza i distribucije stranih i regionalnih brendova, “Leburić komerc” se bavi i proizvodnjom i prodajom vlastitih robnih brendova, kao što su Apetito, Fortuna, Pasta Domestica, Marea i druge.

“Leburić komerc” stoji i iza projekta Bišće Park u Bihaću. Riječ je o najvećem retail parku u Krajini i jednom od najvećih u BiH koji je otvoren ove godine. Trenutno grade i neke nove objekte.

Nastavi čitati

Biznis

KATASTROFALNA 2024: Izvoz FBiH mnogo veći od izvoza Srpske, ali i deficit

Prema zvaničnim podacima entitetskih zavoda za statistiku, privrede Republike Srpske i Federacije BiH imale su veoma lošu godinu i ogromne deficite.

Tako je, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, u 10 mjeseci ove godine deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni iznosio skoro dvije milijarde KM.

“U periodu januar – oktobar ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 10,27 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosilo 4,17 milijardi KM, a na uvoz 6,1 milijarda KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – oktobar 2024. godine iznosio je 1,93 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 68,4 odsto”, piše u ovim podacima.

Dodaje se da je izvoz u periodu januar – oktobar 2024. godine smanjen za 4,3 odsto u odnosu na period januar – oktobar 2023. godine.

“Uvoz je u odnosu na januar – oktobar prošle godine povećan za 4,6 odsto”, piše u podacima.

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u 10 mjeseci ove godine uvoz je iznosio 16,79 milijardi KM, dok je izvoz u istom periodu bio 8,97 milijardi KM.

Kako piše u ovim podacima, to znači da je spoljnotrgovinski deficit Federacije BiH ove godine iznosio 7,82 milijarde KM.

“Federacija BiH je za oktobar ove godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od oko milijardu KM, što je za 124,41 milion KM ili 14,1 odsto više u odnosu na septembar 2024. godine, odnosno za 68,39 miliona KM ili 7,3 odsto više u odnosu na oktobar prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1,79 milijardi KM, što je za 153,59 miliona KM ili 9,4 odsto više u odnosu na septembar ove godine, odnosno za 73,37 miliona KM ili 4,3 odsto više u odnosu na oktobar prethodne godine. U periodu januar – oktobar 2024. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 2,26 odsto, a uvoz je prosječno rastao za 1,39 odsto. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 56,2 odsto, što je za 2,3 odsto više u odnosu na septembar 2024. kada je pokrivenost bila 53,9 odsto”, piše u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je ekonomska situacija u BiH loša te da je slaba utjeha biti “manje loš” u odnosu na “još gori” entitet u ekonomskom smislu.

“Situacija jeste i dalje povoljnija u Federaciji BiH zbog mnogo jače privrede, ali je sa druge strane ta jača privreda preopterećena suludo komplikovanom i preskupom administracijom gdje u Sarajevu, recimo, možete cijeli zid ispred lokalnih institucija pokriti tablama s nivoima vlasti: BiH – FBiH – kanton – grad – općina. A slično, samo s jednim nivoom manje, je u cijeloj Federaciji BiH. Ali kao što Federacija BiH ‘ne zna’ iskoristiti prednost jače privrede i racionalizacijom administrativnog ustrojstva osloboditi ogromna sredstva za ekonomski razvoj, tako Republika Srpska ‘ne zna’ iskoristiti puno jednostavnije i efikasnije administrativno ustrojstvo. I nakon godina neracionalnog trošenja, zanemarivanja ekonomije i prekomjernog zaduživanja, sada su oba entiteta u lošoj poziciji i praktično ne mogu da izađu iz ciklusa stalnih, sve većih zaduženja”, naglasio je Gavran.

Dodao je da je dugoročno to neodrživo uz rastući spoljnotrgovinski deficit.

“Federacija BiH barem ima još nekoliko velikih kompanija u javnom vlasništvu koje u slučaju dalje dubioze može prodati i tako pružiti agoniju za još koju godinu (mada se lošim upravljanjem “trudi” obezvrijediti ih) dok Republika Srpska praktično još jedino ima ‘Elektroprivredu’ za takve očajničke poteze. Rješenje, naravno, postoji, a podrazumijeva efikasno upravljanje na svim nivoima vlasti, idealno i reorganizaciju i ukidanje nepotrebnih nivoa i institucija, a sve to da vode stručni i sposobni kadrovi, koji će znati i osigurati pristup fondovima EU i privući ulaganja i potaknuti privredni rast i razvoj”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno