Gilejn Maksvel, dugogodišnja saradnica osuđenog seksualnog prestupnika, pokojnog Džefrija Epsina (Jeffrey Epstein), odbila je da odgovara na pitanja Nadzornog odbora američkog Predstavničkog doma. Ona se pozvala na prava iz Petog amandmana američkog Ustava.

Na taj način Maksvelova bi izbjegla da odgovara na pitanja koja bi je mogla kompromitovati.

Peti amandman na Ustav SAD pruža ključnu zaštitu pojedincima u sudskim postupcima, uključujući teška krivična djela, zaštitu od dvostrukog suđenja i pravo zaštite od samooptuživanja (“pravo na ćutanje”).

Maksvel je trebalo da bude ispitana putem video-poziva iz savezne zatvorske jedinice u Teksasu, gdje izdržava 20-godišnju kaznu zbog trgovine ljudima za seksualnu eksploataciju.

Ona je ponovo pod lupom poslanika koji pokušavaju da istraže kako je Epstin, finansijer sa brojnim vezama sa moćnicima, godinama mogao da seksualno zlostavlja maloljetne djevojke.

Maksvel pokušava da njena osuđujuća presuda bude poništena, tvrdeći da je nepravedno osuđena.

Poslanici pokušavaju da identifikuju sve osobe koje su bile povezane sa Epstim i možda mu pomagale u seksualnom zlostavljanju.

Pored toga, nekoliko demokrata planiralo je da pregleda neizmijenjene verzije dokumenata o Epstinu, koje je Ministarstvo pravde objavilo zbog zakona koji je Kongres usvojio prošle godine.

Nadzorni odbor Predstavničkog doma izdao je poziv za saslušanje Maksvelove prošle godine. Iako su njeni advokati dosljedno obavještavali poslanike da ona neće odgovarati na pitanja, republikanski predsjednik odbora, poslanik Džejms Komer, insistirao je na tome.

Istovremeno je tražio od odbora da pozove na saslušanje bivšeg predsjednika Bila Klintona i bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton, koji se takođe pojavljuju u objavljenim dokumentima.

Nakon što im je Komer zaprijetio optužbama za nepoštovanje Kongresa, oboje su pristali da se pojave na saslušanjima kasnije ovog mjeseca.

Republikanac Komer je rekao da su članovi odbora podijeljeni u vezi sa tim da li bi 64-godišnja Maksvel trebalo da dobije pomilovanje, koje može dodijeliti samo predsjednik Donald Tramp. Komer je rekao da se on lično i dalje protivi toj ideji.

Tramp je u oktobru ostavio otvorena vrata mogućnosti njenog pomilovanja, rekavši da će razgovarati s američkim Ministarstvom pravde.

Demokrata Robert Garsija reagovao je u srijedu u objavi na Tviteru: “Apsolutno NE. Demokrate u Nadzornom odboru ujedinjene su u protivljenju pomilovanju Gislejn Maksvel. Nečuveno je da bi bilo koji republikanac u našem odboru to razmatrao”, napisao je Garsija.

Bil Klinton je poznavao Epstina, preminulog u zatvoru 2019, ali je porekao da je znao za njegove seksualne prestupe i tvrdi da je prekinuo kontakt sa njim prije dvije decenije.

To će biti prvi put da bivši američki predsjednik svjedoči pred kongresnim odborom otkako je to učinio Džerald Ford 1983. godine.

Podsjetimo, Maksvel je bila saradnica Epstina, pedofila i osuđenog seksualnog prestupnika.

Njegova smrt u pritvoru 2019. godine proglašena je samoubistvom.

Ona je proglašena krivom 2021. godine zbog pomaganja Epstinu u seksualnom zlostavljanju tinejdžerki i trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu.

Američki predsjednik Donald Tramp izdao je oštru direktivu američkoj mornarici, naređujući joj da upotrijebi smrtonosnu silu protiv svih brodova za koje se sumnja da postavljaju mine u Ormuskom moreuzu, dok napetosti s Iranom nastavljaju eskalirati.

U objavi na “Truth Social” mreži, Tramp je rekao: “Naredio sam američkoj mornarici da puca i potopi svaki brod, ma koliko mali bio (njihovi ratni brodovi su SVI, njih 159, na dnu mora!), koji postavlja mine u vodama Ormuskog moreuza. Nema oklijevanja.”

Dodao je da su američke operacije razminiranja već u toku u moreuzu i naredio da se ti napori pojačaju. “Osim toga, naši ‘minolovci’ trenutno čiste moreuz. Ovime naređujem da se ta aktivnost nastavi, ali utrostručenom brzinom!”

Izjava dolazi u vrijeme kada rastu strahovi da bi prijetnja mina i sukob između dvije mornarica mogli zadržati vitalnu trgovačku rutu zatvorenom duže nego što se očekivalo.

Pentagon je rekao da su se američke snage preko noći ukrcale na “sankcionisani tanker bez države” M/T Majestic X, tvrdeći da prevozi iransku naftu.

Takođe je rečeno da razarač američke mornarice prati još jedan brod povezan s Iranom, Dorenu, nakon što je navodno pokušao probiti blokadu, navodi “IndiaToday”.

Kompanije iz raznih sektora širom svijeta upozorile su da sukob Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sa Iranom povećava troškove poslovanja, remeti lance snabdijevanja i pogoršava ekonomske izglede.

Problemi u lancima snabdijevanja i transportu
Prema navodima kompanija iz sektora potrošačke robe, turizma i rudarstva, rast troškova transporta i sirovina, posebno usljed poremećaja u Ormuskom moreuzu, dodatno opterećuje poslovanje koje je već pod pritiskom visokih carina i slabe tražnje, prenosi Rojters.

Ukoliko se neizvijesnost produži, kompanije bi mogle dodatno da podižu cijene ili naniže revidiraju poslovne prognoze, što bi moglo imati i šire inflatorne posljedice na globalnu ekonomiju.

Kako velike kompanije reaguju na krizu
Primjera radi, holandski proizvođač boja Akzonobel saopštio je da očekuje značajan rast troškova sirovina, ali da za sada uspjeva da ublaži uticaj kroz povećanje cijena i interne uštede.

Francuska prehrambena grupa Danon istakla je kako se pritisci filtriraju kroz lance snabdijevanja, izvještavajući o rastu prodaje u prvom kvartalu koji je premašio očekivanja.

Međutim, rast je naglo usporio u odnosu na kraj prošle godine, prije svega zbog poremećaja u isporukama nastalim kao posljedica sukoba na Bliskom istoku.

Industrija i proizvodnja suočene s kašnjenjima
Američki proizvođač liftova Otis vorldvajd saopštio je takođe da je prodaja njegove nove opreme pogođena kašnjenjima isporuka i tarifama.

Proizvođač sapuna Detol upozorio je na niže marže u prvoj polovini godine, navodeći visoke cijene nafte, što je dovelo njegove akcije na najniže nivoe, iz oktobra 2024. godine.

Turističke kompanije su među najteže pogođenima, jer veće cijene mlaznog goriva primoravaju avio-kompanije i turističke operatore da povećaju cijene, dodaju doplate za gorivo ili prizemljuju avione, dok geopolitičke tenzije umanjuju povjerenje potrošača