Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj studenata u Republici Srpskoj za nešto više od decenije gotovo je prepolovljen.

Kada je Republički zavod za statistiku počeo pratiti ove podatke, u akademskoj 1996/1997. godini bilo je 9.487 studenata. Uslijedio je period konstantnog rasta koji je trajao gotovo deceniju i po.

-Vrhunac je dostignut u akademskoj 2011/2012. godini, kada je na fakultetima u Republici Srpskoj bilo upisano čak 46.574 studenata.

Godinu ranije indekse je imalo 45.996 studenata, dok je u akademskoj 2012/2013. godini taj broj iznosio 44.720. Međutim, nakon tog perioda počinje kontinuiran pad broja studenata. Iz godine u godinu fakultetske klupe su imale sve manje studenata, a trend smanjenja broja upisanih nije zaustavljen ni danas – govore podaci Zavoda.

Najnoviji podaci pokazuju da je u akademskoj 2025/2026. godini na prvi ciklus studija i integrisane studije upisano 23.878 studenata.

Očito je da fakulteti danas imaju skoro upola manje studenata nego u periodu svog najvećeg uspona.

BN

Iako je smirivanje tenzija na Bliskom istoku donijelo dugo očekivani pad cijena naftnih derivata na domaćim pumpama, narod je opet ostao kratkih rukava. Po svemu sudeći opet će biti izigrana očekivanja građana jer do lančanog pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica u Srpskoj ni ovaj put neće doći.

Sa prvim metkom na Bliskom istoku, cijena goriva u Srpskoj je automatski skočila na 4 KM po litru. To je lančano povuklo cijene svih roba i usluga. Ionako skupe osnovne životne namirnice, dobile su, kako kaže predsjednika Udruženja za zaštitu potrošača Snežana Šešlija, odskočnu dasku za još koji fening ka gore.

-Gorivo poskupi na početku mjeseca, a hrana poskupljuje minumun tri puta u toku mjeseca. Znači evo pekarski proizvoidi, vi ste jednu sedmicu djeci kupovali doručak za 1.50, a već drugu, iako nije bilo zvaničnog poskupljenja ničega, za 1.80 KM – kaže Šešlija.

Ali, situacija koja je uzdrmala tržište nafte je počela da se smiruje i sada je gorivo je palo na oko 3 KM po litru. Ali to nije uticalo da se snizi cijena hrane, higijene, komunalija i prevoza. Građani, iako nisu iznenađeni, ne kriju ogorčenost uz komentar:

“Lažu nas, zna se da je bezvlašće. Ovo je propast, živa propast”, i tako dalje.

Poređenja radi, prije 10 godina, 2016. cijena dizel goriva iznosila je oko 2KM. Tada je hljeb koštao 1.20 KM.

Deset godina kasnije – cijena goriva iznosi 3 KM, a cijena hljeba polako je sustiže – sad je u prosjeku 2.50 KM.

Polako ali sigurno, probijaju se psihološke granice kod naroda. Jer cijene svih proizvoda i usluga fleksibilne su kad rastu čak i usljed najmanjih nepogodnosti na svjetskom tržištu, ali su i veoma krute kada treba da se snize, kaže ekonomista profesor Milenko Stanić.

-Razlog takvog ponašanja je monopolski ograničene tržišne strukture koje imamo i u segmentu proizvodnje i u segmentu trgovine. I po pravilu takve tržišne strukture nude lošiji kvalitet našim potrošačima – jasan je Stanić.

Iz Privredne komore Srpske ranije su izjavili da se ne očekuje značajniji pad cijena nafte. Ali zaštitnici prava potrošača ističu da nije isključeno ni da dođe do novih poskupljenja.

-Mi ulazimo u još jedan apsurd, ova godina najvjerovatnije će bi ti dokaz da mi kao društvo ne znamo šta je ekonomija. Najžalosnije je priznati da aposlutno ne postoji kanal na koji građani mogu uticati na promjenu ovakvih odluka. Zašto? Zato što ih niko i ne pita dok se te odluke donose – kaže Šešlija.

Praksa je pokazala da će cijene goriva padati, ali će pravi test izdržljivosti biti cijene osnovnih potreba, komunalnih usluga i stanovanja.

BN