Connect with us

Društvo

TEŠKI DANI ZA DRVNU INDUSTRIJU U SRPSKOJ: Pad proizvodnje i izvoza sve dublji, kriza traje godinama

Drvoprerađivački sektor u Republici Srpskoj i u ovoj godini suočava se s višestrukim problemima – od zatvorenog tržišta, rasta troškova i pada konkurentnosti, do sve izraženijeg nedostatka radne snage, ističu sagovornici.

Oni upozoravaju da se sektor nalazi u teškom periodu, uz ograničene mogućnosti povećanja cijena i sve izraženiji pritisak na poslovanje.

Situacija i dalje teška
Darko Partalo, direktor banjalučke kompanije “Drvoprodex”, kazao je za “Nezavisne novine” da je situacija u drvoprerađivačkom sektoru i dalje izuzetno teška, a tržište je u velikoj mjeri zatvoreno.

Prema njegovim riječima, situacija se razlikuje od proizvoda do proizvoda, a stabilnost u poslovanju trenutno diktiraju dugoročni aranžmani.

Dobra stvar je što smo prije nekoliko dana sa našim partnerima potpisali petogodišnje ugovore. Kada je riječ o plasmanu, pelet se traži i dobro se prodaje, dok prodaja ostalih drvnih proizvoda zavisi od slučaja do slučaja. Sve varira u zavisnosti od proizvoda i kupaca, nema pravila, ali je situacija generalno veoma teška – ističe Partalo.

Nova rješenja van granica Evrope
On objašnjava da se s vremena na vrijeme pojave sporadični partneri, zbog čega ova kompanija aktivno traži nova rješenja van granica Evrope.

– Širimo se na američko tržište, mada i dalje najviše izvozimo u zemlje Evropske unije – naglašava Partalo.

Kako je pojasnio, veliki izazov za drvoprerađivače predstavlja i globalna nestabilnost, koja direktno utiče na troškove proizvodnje. Ipak, prostor za korekciju prodajnih cijena na tržištu trenutno ne postoji.

Cijene goriva i nafte u velikom porastu
– Cijene goriva i nafte su u velikom porastu, što vrši ogroman pritisak na konačnu kalkulaciju i troškove poslovanja. S druge strane, naše cijene se nisu mijenjale jer ih je u trenutnim okolnostima veoma teško pomjeriti nagore – pojasnio je Partalo.

Zaključio je da se kompletna privreda nada smirivanju geopolitičkih tenzija koje diktiraju ekonomska kretanja.

– Generalno se nadamo da će se konačno završiti sukobi, kako na Bliskom istoku, tako i u Ukrajini, što bi donijelo stabilizaciju i oporavak tržišta – poručio Partalo.

Blagi oporavak
Iako statistički podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju blagi oporavak u sektoru šumarstva i drvoprerade u odnosu na isti period prošle godine, ta je slika u praksi prividna, ocijenio je za “Nezavisne novine” Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske.

– Kada se poredimo sa prošlom godinom, koja je bila izuzetno loša, taj statistički plus zapravo ne znači mnogo – upozorava Andrić.

Nagomilani problemi
Ističe da se domaći drvoprerađivači suočavaju sa čitavim nizom nagomilanih problema – od nedostatka radne snage, preko gubitka narudžbi, pa sve do zatvaranja tradicionalnih tržišta.

– Domaći proizvođači jednostavno ne mogu povećati cijene svojih finalnih proizvoda na inostranom tržištu, dok sa druge strane cijene svega ostalog u lancu proizvodnje nezaustavljivo rastu – objašnjava Andrić.

Logističke barijere
U potrazi za izlazom iz krize, mnoga preduzeća pokušavaju da se okrenu trećim tržištima, izvan granica Evropske unije, ali taj proces ide veoma teško i nailazi na logističke barijere.

– Mi smo tradicionalno i geografski naslonjeni na tržišta koja su nam najbliža, prije svega na Evropsku uniju. Izlazak na nova, daleka tržišta je komplikovan jer poluproizvodi ne mogu da podnesu visoke troškove transporta. Zbog toga mi gubimo konkurentnost ako pokušamo da izvozimo na Bliski istok, a o Americi da i ne govorimo – pojasnio je Andrić.

Učešće transporta u konačnoj cijeni robe
Prema njegovim riječima, ključni faktor u ovoj računici je učešće transporta u konačnoj cijeni robe.

– Samo skup i visokofinalizovan proizvod može da prođe na dalekim tržištima jer njegova vrijednost može da istrpi visoke troškove prevoza. Za sve jeftinije proizvode i poluproizvode to je potpuno neisplativo. Zbog toga se u trenutnim okolnostima svi ponovo okreću regionalnom i domaćem tržištu – zaključio je Andrić.

Related Topics:

Društvo

NESVAKIDAŠNJI GEST IZ HRVATSKE! Dinka poklanja ljetovanje na Jadranu, pogledajte šta traži zauzvrat! (FOTO)

Ako ste ovog ljeta još uvijek željni odmora, a nemate veliki budžet za putovanje, jedan neobičan oglas iz Šarengrada u Hrvatskoj mogao bi da vam privuče pažnju.

Dinka Juričić, penzionisana učiteljica, autorka i urednica udžbenika, objavila je da traži osobu, par ili čak cijelu porodicu koja bi kod nje besplatno boravila nedjelju ili dvije.

Besplatan smještaj u zamjenu za brigu o ljubimcima

Dinka je na Fejsbuku objavila da joj je potrebna pomoć jer u narednih nedjelju ili dvije mora da obavi zdravstvene preglede na koje je zakazana. Zbog toga želi nekoga kome može da povjeri svoje pse i mačke dok je odsutna.

„Hitno tražim pojedinca, bračni par ili cijelu porodicu koja bi kod mene besplatno ljetovala sljedeću nedjelju ili dvije i usput pripazila na moje pse i mačke, kako bih ja na miru mogla da obavim sve preglede na koje sam zakazana“, napisala je.

Zainteresovani mogu da joj se jave privatnom porukom.

Nastavak tradicije neobičnih i humanih oglasa

Ovo nije prvi put da Dinka svojim oglasom privlači pažnju. Ranije ove godine tražila je penzionera ili penzionerku koji bi željeli da joj se pridruže u Šarengradu. Zauzvrat je nudila besplatan stan, uz dogovor o podjeli troškova hrane i režija.

Životna priča iza velikodušne ponude
U Šarengrad se doselila 2020. godine kako bi brinula o ocu koji je bolovao od demencije. Nekoliko godina kasnije počela je da nudi besplatan smještaj ljudima koji bi željeli da se presele u ovo malo mjesto uz Dunav.

Apartmane koje daje gostima svojevremeno je izgradio njen brat za svoje sinove, koji su u međuvremenu preminuli. Dinka je ranije govorila da želi da ti apartmani i dalje budu dostupni ljudima – bez naknade. Njena najnovija ponuda zato zvuči gotovo nestvarno: besplatan boravak u Šarengradu, a zauzvrat samo malo društva i brige o psima i mačkama.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nema predaha od vrućine temperature do 36 stepeni

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje sunčano vrijeme, a slab dnevni razvoj oblačnosti lokalno na jugoistoku može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutro će biti promjenljivo do pretežno oblačno i uglavnom suvo, u Hercegovini vedro. U prijepodnevnim časovima očekuje se smanjenje oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 20, a dnevna od 27 do 33, na jugu do 36 stepeni Celzijusovih, u višim predjelima od 24. Duvaće slab do umjeren jugozapadni vjetar na jugu i jugozapadu, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

UGOVOR JOŠ NIJE ZAKLJUČEN: Šta koči Južnu interkonekciju

Rok za potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i američke kompanije “AAFS Infrastructure & Energy” u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska istekao je još u junu, i još nema naznaka da bi u skorije vrijeme taj ugovor mogao biti i potpisan.

Aktivnosti zamrle
“Na temu Južne interkonekcije i obaveza koje su proistekle iz izmjena Zakona o gasovodu Južna interkonekcija ništa se nije desilo. Te aktivnosti su zamrle. Da li se čeka neki povoljniji trenutak? Može se naslutiti da ova američka kompanija želi da uključi Vladu Federacije BiH u ugovor koji se odnosi na finansiranje i da Vlada Federacije BiH bude garant neke buduće potrošnje. Govori se da američka kompanija ne može da dobije kredit jer nema obezbijeđenu potrošnju gasa i sada do mene dolazi priča da se od Vlade FBiH traži da to bude trojni sporazum – američka kompanija, Vlada Federacije i neki budući kreditor. To bi bila omča oko vrata”, rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i bivši direktor kompanije “BH gas”.

Sporazum
U nekoliko navrata Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rekao je da će sporazum biti potpisan.

Krajem jula, recimo, naveo je da je taj sporazum u završnoj fazi, a nakon toga polovinom avgusta održan je i sastanak u Vladi Federacije BiH sa predstavnicima američke kompanije.

Nakon tog sastanka takođe je rečeno da se usaglašavaju detalji tog ugovora, međutim do danas to se nije desilo.

BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum
Osim toga što nije potpisan ugovor, BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum koji se odnosi na ovaj projekat, i o njemu bi se uskoro trebalo odlučivati u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ipak, pitanje je da li će taj sporazum ovom mandatu uopšte i biti ratifikovan.

Državna imovina
Pojedini političari iz Federacije BiH koji čine vlast na nivou BiH pozvali su svoje koalicione partnere, ali i opoziciju, da se takav sporazum ne potpisuje, i to dok se ne dobije jasna slika plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja o državnoj imovini.

Inače, ova državna imovina trenutno je možda i najveća prepreka za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija.

Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.

Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.

Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja.

Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Aktuelno