Agencija za istrage i zaštitu BiH /Sipa/ provjerava finansiranje političke partije Narod i pravda Elmedina Konakovića, potvrđeno je Srni iz ove agencije.

Iz Sipe je rečeno da postupaju po zahtjevu Tužilaštva BiH.

“Zahtjev se odnosi na određene provjere, a u ovoj fazi ne možemo davati više informacija”, navedeno je iz Sipe.

Tužilaštvo BiH naredilo je Sipi da u okviru istrage u predmetu “Crna kravata” provjeri finansiranje političke partije Narod i pravda Elmedina Konakovića, jer se, prema pisanju “Avaza” sumnja da je to činjeno novcem narko-kartela.

Кo normalan može izgubiti novac u drvetu?

Кo normalan može izgubiti novac u drvetu? Samo onaj ko ga nikad nije posadio. I samo onaj ko se nikada nije bojao da će mu narod zatražiti račun.

Ovako je Miloš Stanišić, član Predsjedništva PDP prokomentarisao gubitak od 5,2 miliona КM u Javnom preduzeću „Šume Republike Srpske“ u prvih šest mjeseci ove godine.

– Ovo je još jedan dokaz potpunog odsustva domaćinskog upravljanja javnim resursima. Govorimo o preduzeću koje gazduje jednim od najvećih prirodnih bogatstava Republike Srpske, a posluje sa gubicima. To nije posljedica vremenskih uslova ili tržišta, kako se pravda direktor, već neodgovornosti, partijskog zapošljavanja i namjerno lošeg upravljanja“, rekao je Stanišić.

On je istakao da dodatno zabrinjava podatak da „Šume RS“ godišnje izdvajaju čak tri miliona КM za održavanje SAP informacionog sistema, za koje direktor priznaje da ne znaju da ga koriste.

– Ako je to model upravljanja resursima Republike Srpske, onda je jasno zašto gubimo i u arbitražama, i u privredi, i u povjerenju građana“, rekao je Stanišić.

On je podsjetio da Republiku Srpsku istovremeno opterećuju ogromne arbitražne obaveze.

– Samo arbitraža u slučaju „Vijadukt“ košta preko 113 miliona maraka, a dug raste svakog dana za novih 18.600 КM. Ukupni arbitražni rizik već prelazi dvije milijarde maraka. Dok jedna javna firma ne zna ni šta radi sa drvetom, na drugoj strani plaćamo penale i kamate – i niko za to ne odgovara“, rekao je Stanišić.

On je poručio da se javna preduzeća ne mogu više posmatrati kao partijska svojina, već kao javni sistemi koji moraju biti predmet stroge kontrole.

– Tražimo hitnu reviziju poslovanja JP “Šume Republike Srpske”, uključujući sve ugovore, nabavke, sistemske troškove poput SAP-a i politiku zapošljavanja. Ljudi u Republici Srpskoj plaćaju tuđe greške, a one više nisu slučajne – nego sistemske“, zaključio je Stanišić

Ministarstvo finansija i trezora BiH, na čijem čelu se nalazi ministar Srđan Amidžić, našlo se na meti ozbiljnih kritika Kancelarije za reviziju institucija BiH, koja je u najnovijem izvještaju za 2024. godinu ukazala na niz sistemskih nepravilnosti, netransparentnih postupaka i zakonskih odstupanja u radu.

Iako revizori nisu izrazili rezervu u mišljenju o usklađenosti, uočeni propusti jasno ukazuju na duboko ukorijenjene slabosti u upravljanju javnim sredstvima, zapošljavanju i višegodišnjim projektima.

U izvještaju revizora navodi se i to da je od 11 preporuka koje su ranije date, Ministarstvo ignorisalo više od polovine, dok se nove nepravilnosti samo gomilaju.

Jedna od najupečatljivijih kritika odnosi se na povećanje vrijednosti projekta kupovine zgrade za Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Kroz odluku Savjeta ministara BiH, budžetski okvir projekta povećan je sa 69,4 na čak 103,4 miliona KM, odnosno za 46%, iako je propisima dozvoljeno maksimalno povećanje do 10%.

Revizori su jasno upozorili da je Ministarstvo finansija dalo saglasnost za ovo povećanje protivno važećim uputstvima, čime je otvoren prostor za moguću zloupotrebu sredstava i pravila.

Slična situacija je zabilježena i kod projekta izgradnje objekta za Terensku kancelariju Jug u Čapljini, gdje je vrijednost povećana za čak 117%, iako su propisi tada jasno limitirali povećanja na deset posto.

Umjesto sankcija i preispitivanja, Ministarstvo je iniciralo izmjenu pravila i retroaktivno legalizovalo odstupanje što revizori ocjenjuju kao opasan presedan.

Zapošljavanje bez konkursa

Revizija je otkrila i netransparentne prakse zapošljavanja, uključujući višestruko produžavanje ugovora o radu bez raspisanih konkursa.

Ministarstvo je tokom 2024. godine zaposlilo osam osoba na određeno vrijeme, od kojih su mnogi kasnije primljeni na neodređeno što revizori smatraju zaobilaženjem zakonskih procedura i stvaranjem “sigurnog puta” za pojedince.

U brojnim slučajevima zapošljavanja nije bilo jasnih dokaza o “hitnosti” angažmana, a poslovi su obavljani i bez pravne osnove, uključujući rad u Mostaru, iako Ministarstvo nema zakonski osnov za organizacione jedinice van sjedišta.

Revizori su upozorili da upravljanje službenim vozilima, uprkos prethodnim upozorenjima, i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.

Putni nalozi često sadrže vožnje od tačno 99 kilometara, bez preciznih podataka o relaciji i kilometraži pri točenju goriva. Revizija upozorava da takva praksa otvara prostor za nenamjensko trošenje budžetskih sredstava.

Ministarstvo je, takođe, nabavilo poklone u vrijednosti od 5.000 KM, uključujući umjetničku sliku i setove poklona, koji nisu evidentirani u evidencijama poklona, niti je za njih donesena formalna odluka, kako to nalažu interni akti.

“Kasnimo, pa retroaktivno platimo”

Revizori su upozorili i da je jedan državni službenik ostao na poziciji i nakon ispunjavanja uslova za penzionisanje, uz obrazloženje da koristi godišnji odmor.

Jasno su naglasili da je ovo postupanje protivno Zakonu o državnoj službi BiH, te stvara opasan presedan za sve druge institucije.

Revizija je ukazala i na ozbiljne nepravilnosti u postupcima javnih nabavki, gdje Ministarstvo finansija BiH nije ispoštovalo osnovne principe konkurencije, zakonitosti i ekonomičnosti.

Izdvojili su slučaj otvorenog postupka za nabavku putničkog motornog vozila vrijednog 59.829 KM, a koji je završen tako što je pristigla samo jedna ponuda, koja je gotovo u potpunosti odgovarala projektovanoj vrijednosti – 59.744 KM.

Iako je u istraživanju tržišta Ministarstvo navelo da postoje još dva vozila koja ispunjavaju tehničke uslove, revizori su utvrdili da jedno vozilo ne ispunjava zahtjev u vezi s međuosovinskim razmakom, a da drugo vozilo nema traženu snagu motora.

Ovakvi zahtjevi, ocijenili su revizori, ograničili su konkurenciju i postavljeni su tako da praktično odgovaraju samo jednom ponuđaču.

Time su dovedeni u pitanje transparentnost, tržišnost i racionalno trošenje sredstava.

U izvještaju revizora se ističe da Ministarstvo nije na vrijeme provelo postupak nabavke tehničke podrške za Oracle licence, što je dovelo do toga da informacioni sistem BiH ostane bez podrške u januaru 2025.

Usluga je kasnije retroaktivno plaćena, čime je ugrožen kontinuitet funkcionisanja ključnih digitalnih servisa državne administracije.

Ministarstvo je, naime, krajem avgusta 2024. donijelo odluku o pokretanju postupka za nabavku tehničke podrške za održavanje Oracle licenci, procijenjene vrijednosti 827.350 KM.

Iako je riječ o kritičnoj usluzi za funkcionisanje informacionih sistema, tenderska dokumentacija objavljena je tek početkom novembra, a ugovor zaključen u februaru 2025. godine.

Zbog tog kašnjenja, Ministarstvo nije imalo tehničku podršku za Oracle licence tokom januara, što je predstavljalo ozbiljan rizik za rad sistema, uključujući moguće bezbjednosne propuste i prekid rada.