Član Predsjedništva PSS i odbornik PDP-a u Skupštini grada Banje Luke, Dragan Milanović, ocijenio je nevjerovatnim obrazloženje vlasti da bi smanjenje akciza na gorivo smanjilo prihode budžeta, naglašavajući da bi ta mjera trebalo da bude privremena i usmjerena na stabilizaciju tržišta.

Kako je naveo, takva mjera bi mogla bar djelimično ublažiti rast maloprodajnih cijena goriva, ali i spriječiti lančana poskupljenja roba i usluga koja obično prate nagli rast cijena energenata.

Milanović je podsjetio da se maloprodajna cijena goriva, osim nabavne cijene i trgovačke marže, sastoji od nekoliko državnih nameta.

Prema njegovim riječima, u cijenu jednog litra goriva ulaze:

• akciza u iznosu od 0,30, 0,40 ili 0,45 KM, u zavisnosti da li je riječ o dizelu, bezolovnom ili običnom benzinu

• putarina za održavanje puteva u iznosu od 0,15 KM

• putarina za izgradnju autoputeva u iznosu od 0,25 KM

• te PDV koji se obračunava na sve navedeno

„Dakle, u jednom litru goriva čija je cijena, na primjer, tri marke, država učestvuje između 1,14 i 1,29 KM“, naveo je Milanović.

On je istakao da mnoge države, iako svjesne da smanjenjem akciza gube dio prihoda, ipak uvode takve mjere kako bi zaštitile građane i privredu u kriznim situacijama.

Kao primjer naveo je Srbija, koja prema njegovim riječima raspolaže zalihama nafte dovoljnim da 2,5 mjeseca ne proizvede niti uveze ni jedan litar goriva.

„Mi nemamo ni za jedan dan, jer nemamo robne rezerve niti vlastitu proizvodnju. U takvoj situaciji, jedina mjera kojom možemo bar djelimično ublažiti udar na građane jeste smanjenje akciza“, poručio je Milanović.

Na kraju je postavio pitanje koje, kako kaže, sve češće postavljaju građani:

„Da li država postoji zbog građana ili građani postoje samo da pune budžet države?“

Najavili su proteste uprkos najavljenim izmjenama Zakona o platama.

Reprezentativni sindikati službenika zaposlenih u institucijama BiH odlučili su da 31. marta izađu na, kako su rekli, masovne proteste, a tu odluku neće promijeniti ni u slučaju da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvoji izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH na kojima sindikat insistira.

Naime, još prošle godine sindikati su izašli sa četiri zahtjeva, a to su usvajanje budžeta za 2025. i 2026. godinu, isplata jednokratne pomoći zaposlenima i izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Od ta četiri zahtjeva dva su ispoštovana. Usvojen je budžet za 2025. godinu i radnici su dobili jednokratnu novčanu naknadu od 1.000 KM, međutim od budžeta za 2026. godinu nema ništa, dok su izmjene Zakona o platama u više navrata bile na dnevnom redu Doma naroda, ali sjednica je prekidana.

Moguća hitna sjednica Doma naroda
Nezvanično, nova hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH mogla bi biti održana između 17. i 20. marta, međutim, i u slučaju da usvojene izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, štrajk će biti održan.

Novu hitnu sjednicu Doma naroda “najavio” je Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda, koji je naveo da se čeka sjednica Predstavničkog doma, koja je zakazana za 16. mart, i da će odmah nakon nje zatražiti hitnu sjednicu. Nešković predviđa da će Predstavnički dom usvojiti izmjene Zakona o akcizama te da je neophodno da se odmah nakon toga održi sjednica Doma naroda da se to potvrdi kako bi se omogućile niže cijene goriva. Takođe, on smatra da na dnevni red treba staviti i izmjene Zakona o PDV-u kojima se ukida PDV na osnovne životne namirnice.

Nezvanično, na toj hitnoj sjednici biće predložene i izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, ali to neće spriječiti radnike da izađu na ulice 31. marta.

Sindikati poručuju: Protesti su sigurni
-Mi idemo u štrajk bez obzira na to usvoje li se izmjene zakona. Ima uslov i za budžet za 2026. godinu, a to nema šanse da usvoje tada. Mi smo planirali štrajk pred sjednicu Doma naroda, ali ne može se organizovati, jer oni zakažu hitnu sjednicu i mi ne možemo pripremiti štrajk za dan ili dva- rekao je za “Nezavisne” Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

Šta bi donijele izmjene Zakona o platama
Inače, izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH se traže kako se ne bi ponavljale ranije situacije da Savjet ministara BiH donese odluku o osnovici za obračun plata, a da se zbog neusvajanja budžeta te plate ne povećaju. Sada, ako se usvoje izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, uvećana primanja zbog veće osnovice bi se isplaćivala odmah od početka godine, a ne od mjeseca u kojem se usvoji budžet.

U praksi bi to značilo da bi se radnicima u ovoj godini primjenjivala osnovica od 690 KM, koju je još polovinom prošle godine donio Savjet ministara BiH, a ne osnovica od 635 KM, koja se sada primjenjuje.

Upozorenje sindikata: Zaposleni na rubu egzistencije
Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH, rekla je da je odluka o održavanju protesta donesena jednoglasno, jer su prava zaposlenih u institucijama stavljena na marginu svih dešavanja.

-Ne isključujemo radikalne mjere, ali ne bismo sada o tome. Svi bi trebalo da se srame ove situacije, doveli su nas na rub egzistencije. Prosječni državni službenik ima platu od 1.500 KM kojom hrani četvoročlanu porodicu. Oni nemaju osjećaj, a naplaćuju sedam do osam hiljada. Ne bi trebalo da budu plaćeni za bilo koju sjednicu koju napuste ili otkažu, jer čime su zaradili taj novac- zapitala se Ana Mrnjavac.

Ono što je ostava za jednog domaćina, to su robne rezerve za jednu zemlju, kazao je Stanivuković.

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković održava konferenciju za medije, povodom izostanka reakcije institucija na rast cijena izazvan globalnom krizom i sukobima na Bliskom istoku.

-Ono što je ostava za jednog domaćina, to su robne rezerve za jednu zemlju. Još 2017. godine naše robne rezerve su propale. To je potrebno da se pokrene – izjavio je Stanivuković.

(Na slici simbolično doniranje za “pokradene robne rezerve”)

-Država i svaka ozbiljna vlada treba da preduzme mjere -dodao je Stanivuković.

Konferenciji za medije ispred zgrade Vlade RS se pridružio i predsjednik Vlade RS, Savo Minić, sa pojedinim ministrima.

Premijer Savo Minić tvrdi da Vlada RS aktivno radi na rješavanju problema, te da prate stanje.

-Gorivo u Srbiji je 3,81 KM, gorivo u Republici Srpskoj je od 3,05 do 3,10, mi  imamo dovoljno goriva i jeftiniji smo od okruženja. Slažem se, robne rezerve treba da postoje, a one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije gladan i neće ni biti – naveo je Minić, prenosi BN.