Connect with us

Društvo

ČUVAJMO TRADICIJU! Običaji krsne slave koje zaboravljamo

Obilježavanje krsne slave jedinstveno je srpskom narodu, a način na koji se to čini godinama je pretrpio promjene. Zato danas možemo čuti običaje koji se razlikuju od jednog do drugog dijela zemlje, ali i neke koji se odavno ne primjenjuju.

Da je sve to legitimno objasnili su etnolozi i antropolozi sa kojima je razgovarao portal “Mondo”, jer su običaji podložni promjenama i prilagođavanju vremenu.

Koji običaji su se ranije poštovali pri proslavi krsnih slava, a danas su nestali i potpuno nezamislivi?

Poklon za slavu
“U goste se ne ide praznih ruku”, čuli smo nebrojano puta ovo nepisano pravilo. Danas je na raspolaganju toliko širok izbor poklona koji se mogu ponijeti, od cvijeća, kozmetike, “simboličnog paketa” vina i kafe, do igračaka za djecu, slatkiša…

Ipak, nekad se u goste odlazilo sa jednom jabukom, koja je bila simbol dobrih želja i zdravlja (“zdrav kao jabuka”), dok su se djeci poklanjale kocke šećera, što je danas gotovo nezamislivo.

“Pokloni odnosno darovi predstavljaju dio naše tradicije, oni predstavljaju dio civilizacijskog odnosa”, rekla je za “Mondo” etnolog Vesna Marjanović.

Objasnila je, međutim, da je potpuno razumljivo mijenjanje običaja, kao posljedica prilagođavanja vremenu, te da je bitno zadržati u osnovi poštovanje tradicije, ali prihvatiti rađanje novih.

Slava se slavila 3 dana
“Slavi se tri dana”, kaže običaj, a u nekim krajevima Srbije se obilježava i dan uoči slave, tzv. povečerje. Još jedan običaj koji je pretrpio korekcije zbog vremena, jer je danas gotovo nezamislivo da radnik s posla može izostati toliko dana.

Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Srbiji, pravoslavni vjernici imaju pravo na neradni dan na prvi dan krsne slave.

Ovo pravilo odnosi se na sve vjeroispovijesti čiji vjerski praznici spadaju u član 4. Zakona o državnim praznicima, kojim je određen broj neradnih dana.

Na više slobodnih dana može da se računa jedino ako slava “pada” u petak uz redovno neradni vikend.

Dizanje slave
Dizanje slave se u nekim krajevima Srbije zvalo rezanje kolača, povečerje ili dočekivanje. Srpska pravoslavna crkva računa da novi dan nastupa poslije večernje službe u 17 sati pa se u nekim krajevima Srbije sa početkom obilježavanja počinjalo dan uoči slave.

Krsna slava se proslavlja tri dana. Prvog dana dolaze kumovi, bliska rodbina, drugog prijatelji, a trećeg komšije na kafu i sitne kolače.

Razlozi za proslavu krsne slave u večernjim satima, odnosno povečerje, dobili su objašnjenje i u istorijskim izvorima. U vrijeme komunizma, ljudi su se plašili da javno, po danu slave slavu, pa su to činili noću, dočekujući sveca.

Nekada se na slavu odlazilo pješice, iz susjednog sela, pa se na put polazilo dan-dva ranije, a u goste stizalo noć uoči svečara, pa su domaćini dočekivali zdravicom, pićem dobrodošlice i bogatom trpezom goste, kako bi ih okrijepili nakon dugog puta i pješačenja, objašnjavaju istoričari.

“Svi običaji koji su se razvijali unutar porodice, a potom prenosili sa koljena na koljeno, potpuno su ‘legitimni’. Sjetite se da je krsna slava i društveni običaj, ne samo religijski. Ono što je nastalo u jednoj porodici, treba njegovati, nije u pitanju nikakvo sujevjerje ili ruženje krsne slave”, objasnila je Marjanović.

Slava se obilježava u kući, ne kafani
Iako etnolozi smatraju da su običaji podložni promjenama, postoji i suprotno mišljenje kada su neki “noviteti” u pitanju. Jedan od njih je i proslava krsne slave u kafani. Dok neki tvrde da je stvar praktične prirode, jer “imaju male stanove u koje ne mogu primiti sve goste koje bi željeli da pozovu na slavu”, drugima je lakše jer “nakon proslave ne moraju da čiste danima”.

Užurbani tempo života umnogome je doprinio ovome, ali protojerej stavrofor Ljubivoje Radović smatra da bi ovaj čin trebalo da se odvija na najjednostavniji način i u krugu porodice.

“Bez pretjerivanja, na kraju smisao slave i nije u pretjerivanju i nije samo u jelu i piću, nego u duhovnom raspoloženju, prije svega u dolasku u crkvu da se tu pomolimo Bogu, a onda da tu molitvenu atmosferu prenesemo u svoju domaću ili malu crkvu”, rekao je Radović i objasnio da to što pojedini slave slavu u restoranima i sa muzikom nema veze sa pravoslavnim poimanjem krsne slave.

Ukazao je da su nekada domaćini dvorili slavu, gosti su sjedili i bili na objedu, a domaćin je stajao i nije želio da sjedne poštujući svetitelja koga proslavlja i poštujući goste koje je prizvao u svoj dom.

“A mi hoćemo da tu atmosferu prenesemo u kafanu, to jedno sa drugim ne ide. Bolje je da čovjek ne slavi nego da slavi naopako, da slavi onako kako ne priliči pravoslavnoj vjeri i pravoslavnim hrišćanima”, ističe Radović.

Zdravice za svakog gosta i svaku priliku
Na samom jugu slava ne može da prođe bez zdravljenja. Sa “zdrav si” i “Bog ti dao zdravlje” gosti cijelog dana i noći među sobom prosljeđuju čašu, jedni druge zadirkuju, a zapravo se časte lijepim i iskrenim željama.

Na jugu zemlje, iz Metohije, postoji zdravica koja glasi:

“Neka se preliju bačve sa vinom, domovi sa žitom i zdravljem, a polja sa rodom i berićetom”.

Nakon što se malo otpije pića, u istu čašu se doliva još vina, “kako bi mladi rasli zdravi i rumeni”, pa se nastavi:

“Ovako za omlađije, neka Bog omladi u domu, u toru i na svakom mjestu, neka Bog mladež izvede na dobar put, te neka budu bolji od njihovih starijih”.

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE SVETI NIKOLA! Kakvi su običaji za slavu koju slave milioni Srba?

Pravoslavni vjernici danas slave Svetog Nikolu, najčešću slavu među pravoslavnim Srbima. Nikoljdan je u kalendaru Srpske pravoslavne crkve obilježen crvenim slovom i zbog toga postoji vjerovanje da tog dana ne valja raditi nikakve kućne poslove, usisavati, prati veš, čistiti. Čudotvorac, zaštitnik pomoraca i siromašnih, jedan je od najvoljenijih srpskih svetaca. Smatra se da pola Srba slavi Nikoljdan dok ona druga polovina ide na slavu, koja je uvijek u vrijeme posta.

Sveti Nikola ili Nikoljdan se uvijek slavi 19. decembra, na dan kada je ovaj svetitelj umro 345. godine nove ere. Pretpostavlja se da se kao porodična slava obilježava od samog početka primanja hrišćanstva, ali pouzdani podaci postoje da se slavi od XIII vijeka nakon reformi koje je Sveti Sava uveo u pravoslavlje srpskog naroda.

Slava Sveti Nikola je strogo posna slava jer pada u vrijeme Božićnog posta i nikako je ne treba pripremati i dočekivati goste sa mrsnom trpezom. Slavski kolač, žito i vino su obavezni. Na dan slave, domaćin kuće ujutru treba da ponese slavski kolač, žito, vino i svijeću u crkvu i prisustvuje jutarnjoj liturgiji, nakon koje sveštenik sječe slavski kolač. Potom se porodica i gosti u porodičnom domu domaćina slave okupljaju za slavskom trpezom. Od izuzetnog je značaja da članovi porodice budu prisutni, a naglašava se i da nipošto ne treba vratiti nikoga ko toga dana dođe u kuću domaćina. Svakako, svoju slavu možete proslaviti i u nekom od restorana za proslave, ukoliko imate veliki broj gostiju.

Sveti Nikola se smatra zaštitnikom moreplovaca, putnika, siromašnih, djece, učenih ljudi i trgovaca. Poznat je po velikodušnosti i brojnim dobročinstvima koje je činio, želeći da pomogne čistog srca, iz iskrenih hrišćanskih pobuda. Trudio se da se za njegova dobra djela ne sazna da ih je on učinio. Predanje kaže da je djeci krišom kroz prozor ili u cipele ostavljao poklone. Nadaleko je poznata i priča kako je tri sestre iz siromašne porodice u Patari spasao da se ne odaju bludničenju tako što je tajno porodici poklonio vreće zlata. Zahvaljujući tome, kult Svetog Nikole nije rasprostranjen samo kod pravoslavnih hrišćana, već i kod katolika.

Sveti Nikola slava i običaji
Za čuda Svetog Nikole vezuju se i brojne legende od kojih je svakako jedna od najčuvenijih da je Sveti Nikola povratio vid Stefanu Dečanskom. U znak zahvalnosti, srpski kralj je bogato darovao hram u Bariju u kome se nalaze mošti ovog svetitelja i čudotvorca. Sveti Nikola (Nikolaj Mirlikijski), rođen je u gradu Patara u Likiji, koji se nalazi na teritoriji današnje Turske. Zamonašio se u manastiru Novi Sion, koji je osnovao njegov stric Nikolaj, episkop patarski. Nakon smrti roditelja Nikola je kompletan imetak i sve što je posjedovao razdijelio za pomoć siromašnima.

Upokojio se 19. decembra 345. godine (odnosno 6. decembra po gregorijanskom kalendaru). Prvobitno je sahranjen u Sabornoj crkvi Mirlikijske mitropolije. Međutim, njegove mošti prenijete su u Italiju, u manastir Svetog Jovana Preteče u Bariju, krajem XI vijeka, tačnije 1096. godine, nakon što su Turci zauzeli Likiju, te je postojao osnovan strah kako bi mošti svetitelja mogle biti oskrnavljene od strane turskih ovajača. Tri godine kasnije, u Bariju je sagrađena i veličanstvena crkva posvećena ovom svetitelju.

Nastavi čitati

Društvo

BRAVO DJEČAČE! Mladi matematičar iz BiH primljen na Harvard!

Benjamin Mujkić uspješni mladi matematičar i učenik četvrtog razreda Druge gimnazije Sarajevo, koji se nedavno vratio sa zlatnom medaljom osvojenom na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi u Velikog Britaniji primljen je na prestižni Harvard College, jedan od najcjenjenijih univerziteta na svijetu.

Kako Benjamin kaže u razgovoru za “Nezavisne” nije se još sto odsto odlučio da ide studirati na Harvard, ali kako ističe ponuda je stigla i on je primljen.

“Trebam do 1. maja da donesem odluku. Čekam još neke ponude fakulteta u Americi, pa ću to na kraju sve da saberem, ali najvjerovatnije ću izabrati Harvard”, rekao je Benjamin.

Ističe da je bio iznenađen pozitivnim odgovorom sa jednog od najprestižnijih američkih univerziteta.

“Iznenađen sam bio jer većinom ljudi budu primljeni u regularnom roku, tačnije u martu, pa me iznenadilo da sam primljen na ovako prestižan fakultet u ranom roku. Planiram studirati kompjuterske nauke sa dodatkom primjenjene matematike. Međutim, ne biram u prvoj godini glavni studij, već na početku druge godine zvanično biram ‘major'”, kazao je mladi matematičar.

Podsjećamo, Nezavisne su već pisale o uspjesima mladog matematičara iz Novog Travnika koji se već godinama ističe svojim izuzetnim matematičkim sposobnostima.

Kako je ranije rekao od svih matematičkih oblasti najviše ga zanima kombinatorika.

“Privlači me prvenstveno zato što ima veoma veliku primjenu u drugim naukama, jer kombinatorika je više logičko razmišljanje i razvijanje logičkih ideja i dosta se može primijeniti u informatici, kojom se takođe bavim i idem i na informatička takmičenja”, rekao je tada Benjamin koji je prije par mjeseci sa sjajnom ekipom mladih matematičara iz BiH ostvario istorijski uspjeh na Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi u Velikoj Britaniji, odakle se vratio sa zlatnom medaljom, a zauzeo je i 19. mjesto na ovom međunarodnom takmičenju, od ukupno 600 učesnika.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno