Connect with us

Društvo

UVIJEK ISPOŠTUJTE DOMAĆINA! Kakav poklon je primjeren za slavu?

Šoljice za kafu za kuću, piće za gazdu, čokolada za djecu i bogati buket za domaćicu je set koji se danas najčešće donosi na slave. Da li je to previše i šta su nosili naši stari,objasnila je etnolog Vesna Marjanović.

Sljedeće nedjelje je Sveti Nikola, kada pola Srbije ide na slavu, a pola Srbije slavi i ovog puta pričamo o onima koji idu na slavu – šta kupiti na poklon domaćinima? Naročito ako idete na nekoliko slava u nizu, ne treba zanemariti ni trošak koji će da ode na darove. Krsna slava se, naime, prije Prvog svjetskog rata različito slavila na selu i u gradu.

– Kada je riječ o slavama na selu, dar je bila jedna jabuka, koja je simbol dobrih želja i recimo kocka šećera, da se daruju djeca. Veoma je važno bilo da se djeca daruju i da oni slave pamte po lijepom. Takođe, domaćice bi dobijale i buket cvijeća, onog baštenskog. Ako je riječ o slavama u zimskim danima, gosti bi donosili po šaku oraha i to je bilo to. Zauzvrat, čekala ih je topla trpeza u kući domaćina – kaže Vesna Marjanović.
U gradovima se slavilo malo drugačije. Domaćini bi na dan slave obavezno izšli u crkvu gdje su nosili slavski kolač, žito i crno vino. Onda bi se vraćali kući i dočekivali goste. Neki od njih su tradicionalno pravili trpezu za goste, dok bi drugi, koji nisu tako imućni napravili posluženje. Gosti bi kod njih samo ušli, čestitali slavu, poslužili se, uglavnom nekim kolačima, i odlazili bi dalje.

– Dešavalo da su gosti dolazili samo sa dobrim željama, bez pravog poklona i to je bilo sasvim normalno u gradu. A onda je nastao period kada je sve više ljudi sa sela dolazilo da živi u gradu. I oni su donijeli svoje običaje. Dar za slavu je postao obavezan. Poklon je moglo da bude neko piće i to uglavnom rakija, jer se pretpostavljalo da domaćini imaju vino. Tada su počele da se prave i knjižice, da domaćini znaju ko je šta donio, da bi istom mjerom mogli i da uzvrate posjetu – otkriva etnolog.

A onda su došle devedesete i slave su postale statusni simbol. Počele su da se obilježavaju mnogo drugačije, neki ih čak slave i u zakupljenim salama. Kako se promijenio način slavljenja, tako su se promijenili i pokloni, pa je uz flašu rakije, ili vina, dodato još nekoliko darova.

– Dar je zacrtan tradicijom. To je način da vi uzvratite za ručak koji ćete pojesti kod domaćina. To je klasičan odnos dar i uzdarje koji se javlja u svim segmetnima socijalnog ponašanja. Darovanje, konačno znači i da postoji civilazicijski odnos, objašnjava Vesna Marjanović.

Nekada davno gosti koji su dolazili na veselja su uglavnom donosili ono što samom veselju može da pomogne.

– Recimo ljudi po selima su na velika slavlja, kao što su recimo svadbe, donosili piće i hranu, kasnije je bilo normalno da se u svatove ide sa gajbom piva. To je donosio skoro svako ko je dolazio na slavlje – priča etnolog.

Činjenica je da pravila za darivanje ne postoji, treba da odnesete ono što smatrate da će obradovati domaćine, i naravno, nikada ne zaboravite da darujete djecu.

Related Topics:

Društvo

KILOGRAM KULENA 45 KM! Mnogi prođu i samo omirišu, gastarbajteri bi kupili, PLAŠE SE GRANICE

Gužva pred prvomajske praznike na Gradskoj tržnici u Sarajevu, zadovoljni i Slovenci.

Gužve, užurbana kupovina i domaći proizvodi dočekali su danas kupce na Gradskoj tržnici “Markale” koja se nalazi u centru Sarajeva.

Tamo se ne opskrbljuju samo građani, već i turisti koji, kako su nam rekli, ipak imaju probleme pri prelasku granica s ovim proizvodima. Kilogram telećeg kulena košta oko 45 KM, što znači da mušterije plaćaju devet KM oko 200 grama proizvoda. Kilogram stelje (ovčija pršuta) se plaća nešto jeftinije, tačnije 40 KM, dok mesarova peka košta 65 KM. Kada je riječ o mliječnim proizvodima, sjeničke paprike koštaju 25 KM, dok se sjenički kajmak može nabaviti po dvije vrste cijena od 20 i 40 KM…

Trgovci su većinom zadovoljni, posebno pred prvomajske praznike jer brojni građani dolaze na tržnicu kako bi se opskrbili za prvomajski ručak, ali i neradne dane.

– Jeste sada malo manje, umanjilo je, ali i skupoća je velika – rekla je jedna od prodavačica. Kako kaže, ima mušterije koji kupuju i manje količine, ali dolaze redovno jer ovo mjesto smatraju provjerenim.

Svi kupuju prema tome, kako kažu, kakav je čiji džep. Domaći proizvodi uz prihvatljive cijene, privlače i turiste pa smo tako sreli Slovenca koji je došao na tržnicu zbog suhog mesa.

– Nije skupo, ali ni prejeftino – rekao je on uz konstataciju da su proizvodi skuplji u njegovoj zemlji.

Jedna od trgovkinja koja prodaje upravo suhomesnate proizvode je rekla kako se cijene nisu mijenjale osam mjeseci, piše Klix.
– Dolaze i turisti, ali rijetki kupuju. Probaju, svidi im se, ali postoje zabrane nošenja, iz određenih zemalja nose, ali ostali ništa – rekla je ona.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Jutranje temperature padaju i ispod nule!

U Bosna i Hercegovina u petak, 1. maja 2026. godine, očekuje se pretežno sunčano vrijeme u prijepodnevnim časovima, dok će u drugom dijelu dana doći do umjerenog razvoja oblačnosti, posebno u Bosni.

U Hercegovina će tokom cijelog dana dominirati sunčano vrijeme, bez značajnijih promjena.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, dok će na području Hercegovine i jugozapadu Bosne povremeno duvati umjereno jaka bura, što će dodatno pojačati osjećaj svježine.

Jutarnje temperature biće neuobičajeno niske za ovo doba godine i kretaće se većinom između -1 i 3 stepena, dok će na jugu zemlje dosezati do 8 stepeni. Tokom dana, maksimalne temperature uglavnom će se kretati između 12 i 17 stepeni, dok će na jugu zemlje dostići i do 20 stepeni Celzijusovih.

Iako nas očekuje sunčan dan, građanima se savjetuje oprez zbog hladnih jutarnjih temperatura, naročito u višim predjelima gdje je moguć i slab mraz.

Nastavi čitati

Društvo

INVESTICIJA NIJE USPJELA: Vlada Srpske gura u stečaj preduzeće koje je kupila 2009. godine

Nakon što je godinama bezuspješno pokušavala da proda preduzeće „Novi Autodijelovi“ iz Rudog, Vlada Republike Srpske je odlučila da ga gurne u stečaj.

Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu je pokrenuo prethodni postupak kako bi se utvrdilo postoje li uslovi za stečaj, a Zdravka Mastilovića sa Pala imenovao za privremenog stečajnog upravnika.

„Privremeni upravnik je dužan da izvrši pregled dužnikovih poslovnih prostorija i izvrši uvid u poslovne knjige i dokumentaciju, ispita da li imovina stečajnog dužnika može pokriti troškove stečajnog postupka te da li se poslovanje stečajnog dužnika može u cjelini ili djelimično nastaviti“, navodi se u rješenju suda.

Za početak juna je zakazano ročište na kojem će se odlučivati o sudbini ovog društva, piše Capital.

U sudu navode da je zahtjev podnijelo Pravobranilaštvo Republike Srpske koje je uplatilo 5.000 maraka predujma na ime troškova pokretanja prethodnog postupka.

Podsjećamo, IRB je godinama bezuspješno pokušavala da proda ovo preduzeće, koje je Vlada RS kupila 2009. godine za 1,2 miliona KM.

Njegova nominalna vrijednost je bila 2,8 miliona maraka, ali zainteresovanih nije bilo.

„Novi Autodijelovi“ su prije rata bili radna jedinica u sklopu „Fabrike automobila Priboj (FAP)“, a nakon rata su postali zasebno preduzeće.

Prije četiri godine tadašnji premijer Radovan Višković je najavio mogućnost da se fabrika preorijentiše na proizvodnju visokokvalitetnih alata za brizganje plastike i obojenih metala i dolazak investitora iz Srbije, ali od toga nije bilo ništa.

Nastavi čitati

Aktuelno