Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) došli su nakratko ispred zgrade Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, gdje se nalazi predsjednik entiteta Milorad Dodik, za kojim je raspisana potjernica. Nakon što je posjetio Šekoviće, gdje je razgovarao o projektu istočne gasne interkonekcije, Milorad Dodik je došao u Istočno Sarajevo u zgradu Vlade, udaljenu nepuna dva kilometra od sjedišta SIPA-e, gdje ima sastanak, nakon kojeg je najavljena i konferencija za medije.

Dok su snimatelji snimali inserte sastanka, vozila SIPA-e su došla pred Vladu, te napustila ovo područje nakon nekoliko minuta.

“Pokušali smo, ali smo spriječeni”
– Mogu potvrditi da su pripadnici SIPA bili u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, vezano za postupanje po naredbi Suda BiH u vezi s krivičnim djelom neizvršavanja odluke Ustavnog suda. Pokušali smo realizovati naredbu, ali su pripadnici SIPA spriječeni od strane MUP-a – izjavila je za Detektor Jelena Miovčić, portparolka SIPA.

Darko Ćulum, koji je još uvijek zvanično direktor SIPA, za Detektor je rekao da on „nema ništa s ovim, niti da zna ko ima”.

Prije više od mjesec dana za Dodikom, premijerom ovog entiteta Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem raspisana je centralna potjernica.

Ranije im je Sud BiH odredio pritvor nakon što su odbili da se pojave na saslušanju u Tužilaštvu BiH, kada je protiv njih pokrenuta istraga zbog rušenja ustavnog poretka.

Sud BiH je 26. februara prvostepenom presudom osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Istom presudom krivice je oslobođen Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a”.

Za šta je optužen Dodik
Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Na ovu presudu i Tužilaštvo i Odbrana su uputili žalbe.

Podsjetimo, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stigao je večeras u Istočno Sarajevo, gdje će u Administrativnom centru Vlade RS održati sastanke sa gradonačelnikom i načelnicima opština koje čine Grad Istočno Sarajevo.

Kako je potvrđeno, pripadnici SIPA pokušali su da privedu Dodika. Pripadnici MUP-a RS usprotivili su se tome.

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je postala uzavrela i prije nego što je počela rasprava o bilo kojoj tački dnevnog reda. Predsjedavajući Nikola Špirić uporno ne dozvoljava pojedinim delegatima da govore, dok je Dragan Čović priznao da bi HDZ i SNSD mogli napustiti sjednicu.

Uobičajeno nakon intoniranja himne na početku sjednice, počela su pitanja delegata izvršnoj vlasti, među kojima je bilo i onih koja se tiču slovenske firme “Viaduct” i arbitražnog postupka u kojem smo izgubili 110 miliona KM.

Zatim je predsjedavajući Nikola Špirić pročitao obiman dnevni red koji sadrži 56 tačaka, a na kojem se na samom početku nalazi prijedlog Marine Pendeš o izmjenama Izbornog zakona BiH s posljednje hitne sjednice. Na kraju dnevnog reda se nalaze smjene Nikole Špirića i državnih ministara iz SNSD-a, što otvara opravdanu sumnju da je cilj napuštanje sjednice nakon usvajanja tačaka koje su bitne Špiriću i Draganu Čoviću, a prije nego što se krene raspravljati o smjenama.

Delegat Nenad Vuković (PDP) je ukazao na to da je današnji dnevni red obiman jer su predsjedavajući prestali da ih zakazuju onog momenta kada su delegati pokazali da imaju većinu mimo HDZ-a i SNSD-a.

“Prestali ste zakazivati sjednice nakon sto smo izglasali moje učešće u Komisijama jer je ta sjednica pokazala da postoji drugačija većina u Domu. Zato smo danas imali i ovo čitanje dnevnog reda od 40 minuta. Hoćete li dati odgovor zašto niste zakazivali sjednice?”, upitao je Vuković.

Zatim je Šefik Džaferović (SDA) upozorio da je, prije zakazivanja sjednice, osam delegata uputilo zahtjev Kolegiju o izmjeni redoslijeda dnevnog reda s obzirom na to da trenutni redoslijed nije u skladu sa Poslovnikom i da ga nisu potvrdili svi članovi Kolegija.

“Mi ne možemo više da trpimo nasilje nad Poslovnikom, ne možemo da trpimo samovolju predsjedavajućeg i još jednog člana Kolegija. Član Kolegija iz bošnjačkog naroda uopšte nije konsultiran kod zakazivanja ove sjednice”, rekao je Džaferović.

Delegati su u zahtjevu istaknuli da je Špirić proizvoljno tumačio i zakazivao hitne sjednice i po nekoliko sedmica nakon primljenog zahtjeva uprkos tome što Poslovnik propisuje rok od tri dana od prijema zahtjeva. Zatim da je samovoljno mijenjao raspored tačaka predloženih dnevnih redova, a suprotno prijedlogu delegata, kao i to da je onemogućio raspravu o dnevnom redu.

U skladu s tim tražili su poštivanje Poslovnika i vraćanje smjene Špirića i SNSD-ovih ministara na početak dnevnog reda, s obzirom na to da je taj zahtjev stariji od zahtjeva Marine Pendeš o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Zatim se za riječ javio član Kolegija Dragan Čović (HDZ) koji tvrdi da je taj zahtjev igrokaz s ciljem izbjegavanja usvajanja izmjena Izbornog zakona BiH i da delegati pokušavaju natjerati SNSD i HDZ da napuste sjednicu.

“Pokušali ste, moguće i uspjeli da ovaj put ne napustite sjednicu kako ste to zadnji put uradili da se ne bi raspravljalo o Izbornom zakonu, možda najvitalnijoj tački dnevnog reda ovog saziva u posljednje dvije godine. Pa će neko drugi biti raspoložen da napusti sjednicu… Moje pravo je da kažem da se nijedna tačka Poslovnika nije prekršila kao što je vaše pravo da kažete da jeste”, rekao je Čović, navodeći da je “samo pitanje ko će prije izaći iz ove sale”.

Džaferović je na to odgovorio da će HDZ imati priliku čuti šta oni (op. a. delegati koji su tražili izmjenu redoslijeda tačaka) misle o Izbornom zakonu, ali da prvo treba ispoštovati Poslovnik.

Čović je prilikom govora iznio tvrdnju o tome da je Ustavni sud BiH već ocijenio ustavnim izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu izbora članova Predsjedništva BiH. O netačnosti takvih tvrdnji je već pisao Klix.ba, jasno precizirajući zašto je to zamjena teza, a na sjednici Doma naroda je na to upozorio i Dženan Đonlagić (DF).

“Ustavni sud nikada nije utvrđivao meritum tom prijedloga, nego povredu vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka, rekao je Đonlagić.

Špirić je zatim tražio da se Đonlagiću isključi mikrofon zbog “nepristojnog ponašanja”, a riječ je dao Čoviću koji je još jednom ustvrdio kako je Ustavni sud navodno utvrdio ustavnost njihovog prijedloga, govoreći kako je i to “njegovo pravo da tvrdi”.

Vuković se oglasio kako bi raspravljao o odbijanju njegovog prijedloga da se formira komisija koja bi istražila slučaj “Viaduct”, ali je Špirić i njemu ugasio mikrofon.

Delegat Džemal Smajić (SBiH) je također kazao kako su mu javili da se ne čuje dobro dok govori: “Da li me smanjuju namjerno ili nenamjerno, nema veze”. Zatim je poslao vrlo oštru poruku Čoviću jer je najavio izlazak sa sjednice zbog tačaka o smjeni SNSD-ovih kadrova.

“Spremni ste štititi kadrove SNSD-a po cijenu Izbornog zakona. Mislim da Vam ovo neće zaboraviti oni koje predstavljate”, poručio mu je Smajić.

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH počela je danas u Sarajevu, a na obimnom dnevnom redu nalazi se i Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Prema trenutnoj atmosferi i prethodnim izjavama nekih delegata iz svih klubova, može se očekivati burna i neizvjesna rasprava o dnevnom redu ove sjednice, zbog suprotstavljenih stavova sva tri kluba, i srpskog, i bošnjačkog i hrvatskog, a posebno zato jer su bošnjački delegati veoma zainteresovani za smjene srpskog kadra u institucijama BiH, ali su i protiv prijedloga HDZ-a za izmjene Izbornog zakona BiH.

Zahtjev za razmatranje izmjena Izbornog zakona BiH, po hitnom postupku, uputila je predsjedavajuća Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Marina Pendeš, uz obrazloženje da su izmjene potrebne radi unapređenja izbornog okvira.

Pendeševa je navela da bi predloženim izmjenama bilo zadovoljeno načelo demokratije da jedan narod bira svog predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH, po hitnom postupku.

Predložene izmjene podrazumjevaju da Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara obezbijedi gotovinu za isplatu plata i drugih primanja zaposlenih kada je to onemogućeno putem tekućeg računa, a nije zasnovano na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog tijela, te za isplatu troškova službenih putovanja i ostalih sitnih materijalnih troškova.

Na dnevnom redu je i Prijedlog izmjena Zakona o Oružanim snagama BiH, kojim bi se povećala starosna granica trajanja profesionalne službe vojnika u Oružanim snagama BiH sa 40 na 45 godina.

U prvom čitanju, pred delegatima bi trebalo da se nađe i Prijedlog zakona o imjeni i dopuni Krivičnog zakona BiH, koji se odnose na otkup jednogodišnje kazne zatvora.

Kako je navedeno u prijedlogu, ukoliko se radi o povratniku krivičnog djela, te ako su ozbiljno povrijeđene određene vrijednosti, uznemirena javnost, pogrešno je takvom licu omogućiti da isplati određenu sumu novca i tako izbjegne zatvorsku kaznu.

Prema predloženom dnevnom redu, delegati bi u prvom čitanju trebalo da razmatraju i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju političkih partija, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o administrativnim taksama, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH.

Među tačkama dnevnog reda su i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kao i izvještaji Kancelarije za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2023. godinu, te revizorski izvještaji.

Na dnevnom redu su i prijedlozi odluka o smjeni ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staše Košarca i ministra finansija i trezora Srđana Amidžića, te prijedlog odluke o razrješenju predsjedavajućeg /prvog zamjenika predsjedavajućeg/ drugog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikole Špirića.