Vidim da sam i u Banjaluci postao kriv, ne znam baš zbog čega, ali valjda je to tako potrebno. Meni Banjaluka nikada i nizašta neće da bude kriva. I u tome je razlika.

Ovo je na nedavnoj konferenciji za medije izjavio predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, čime je na posredan način potvrdio da je u posljednje vrijeme došlo do ozbiljnih „šumova“ na relaciji Beograd-Banjaluka.

Inače, prve spekulacije da u odnosima između predsjednika Srbije i Milorada Dodika ne „cvjetaju ruže“ otkako je vječiti lider SNSD „okrenuo ploču“, poništio sve „sporne“ zakone u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odustao od referenduma i počeo da odaje hvalospjeve Amerikancima, pojavile su se u izjavama bivšeg ministra u Vladi Srbije i senatora Republike Srpske, Aleksandra Vulina, kao i još nekih sadašnjih i bivših visokih funkcionera vlasti u Srbiji.

Tako je, na primjer, na Vulinovo nedavno poređenje politike vlasti u Srpskoj sa „debelim crijevom“ juče oštro reagovao visoki funkcioner SNSD, Miroslav Milovanović, koji je na društvenim mrežama aktuelnog senatora Srpske nazvao “pi..om”.

Kada je opozicija u Srpskoj odbijala jedinstvo i u NS RS glasala protiv referenduma, Vulin je ćutao kao zaliven, da ne kažem ćutao je kao pi….a!

Primjećujem da je ovih dana ponovo počeo da srbuje iz Beograda, vjerovatno sa ležaljke pored bazena u Hotelu Hajat.

— Miroslav Milovanović (@Bijeljina076) October 28, 2025

Da li je i koliko drastična promjena političkog kursa Milorada Dodika narušila njegove odnose s Beogradom, pitali smo za mišljenje dobre poznavaoce političkih prilika s obje strane Drine.

Stručnjak za međunarodne odnose iz Beograda, Srećko Đukić, za Srpskainfo kaže da će, prema njegovom mišljenju, „šumovi“ na relaciji Milorad Dodik-Aleksandar Vučić još više da se pojačaju u budućnosti.

– Očigledno je da su odnosi Beograda i Banjaluke ušli u slijepu ulicu i tek predstoji razjašnjenje i objašnjenje zašto je do toga došlo, odnosno, kako je u cijeloj toj situaciji Beograd, odnosno Vučić, ostao izigran. Tu tek predstoji obračun između Vučića i Dodika – predviđa Đukić.

Konačni obračun se, prema njegovim riječima, može očekivati zbog toga što Milorad Dodik, kako navodi, nastavlja sve svoje aktivnosti, ali se pritom uopšte ne obazire na Srbiju i Vučića.

– On (Dodik) ih prosto ignoriše, a znamo koliko su Vučić i Srbija donedavno bili u centru Dodikove pažnje. To će još neko vrijeme potrajati, ali bićemo svjedoci na javnoj sceni šta će jedan i drugi reći i zašto je do toga došlo – kaže Đukić za naš portal.

Ako neko, dodaje on, nije zaslužio da se prema njemu Dodik tako odnosi, onda je to sigurno aktuelni predsjednik Srbije.

Vučić je dotirao Republiku Srpsku i svaku opštinu je pomagao. To je Srbiju godišnje koštalo oko 50 miliona evra. Ovaj aktuelni sukob je posljedica jedne neprincipijelne politike koja se vodila u Banjaluci – kako prema Sarajevu, tako i prema Beogradu i međunarodnoj zajednici. Kada je nosilac te neprincipijelne politike došao u poziciju da ga takva politika lično pogodi, onda je on spreman da proda i rođenog brata – ističe Đukić.

Politički analitičar i direktor PR agencije „Pragma“ iz Beograda, Cvijetin Milivojević, s druge strane, ne smatra da su aktuelni „šumovi“ između Beograda i Banjaluke „pravi“ sukobi jer, kako navodi, tu se ne bi radilo o sukobu ravnopravnih takmaca.

– Vučić je izdvajao neka sredstva za ekonomsku pomoć Republici Srpskoj, ali je on to stalno potencirao. Postojali su neki premijeri i predsjednici Srbije i prije Vučića, a njihova obaveza prema Ustavu Srbije jeste da pomažu Srbima u regionu. Podsjećam da je Vojislav Koštunica, u vrijeme kad je bio premijer, kupio Telekom Srpske za 100 odsto veću cijenu od one koju je ponudio Dojče Telekom. To je bio pokušaj da se pomogne budžet Republike Srpske – ističe Milivojević.

On tvrdi da je želja aktuelnog predsjednika Srbije da uzurpira skoro svaku inicijativu rukovodstva Republike Srpske, da je on tumači i njome trguje s predstavnicima najmoćnijih zapadnih zemalja.

– Posljednji primjer dogodio se u ljeto 2024, kada je je Ana Brnabić, po Vučićevom nalogu, doletjela u Banjaluku i saopštila da nema ništa od platforme o razdruživanju Republike Srpske od BiH. To je, po mom mišljenju, otjeralo Dodika u zagrljaj Kremlju. Ne zato što je Dodik nekakav rusofil. Kao što znate, on je bio više anglofil, ali njega je iznudica natjerala na drugu stranu – smatra Milivojević.

S druge strane, tvrdi on, Dodikova „nestrateška diplomatija“ otvorila je lideru SNSD neka vrata u SAD i on je, navodi Milivojević, počeo da izlazi u susret američkim željama u BiH.

– Za to je dobio neku vrstu kontrausluge i pretpostavljam da je to ono što je pogodilo Vučića. Takođe, ne smijemo zaboraviti ni pretjerano poltronisanje Dodika prema Vučiću i njegovoj stranci, čime je on u posljednjih nekoliko godina doveo u pitanje odnos Srba iz Srbije prema Srbima u Republici Srpskoj – zaključuje Milivojević.

Nakon što je američka administracija Miloradu Dodiku i njegovim partnerima ukinula sankcije, glasnogovornik State Departmenta za Detektor je potvrdio kako je takva odluka došla zbog konstruktivnih poteza koje je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) napravila prethodnih sedmica.

Ukidanje sankcija za bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ukupno 48 njegovih saradnika i kompanija koji su sankcionisani u prethodne tri godine dio je redovnih revizija koje Sjedinjene Američke Države provode u vezi sa sankcijama, pojašnjavaju iz američkog State Departmenta za Detektor.

Konstruktivne akcije koje je poduzela Narodna skupština Republike Srpske u prethodnim sedmicama trebale bi poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine i omogućit će partnerstvo sa SAD-om bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu”, stoji u pisanom odogovoru glasnogovornika State Departmenta na upit Detektora.

Dodaje se i kako se ovih 48 pojedinaca i kompanija nalazilo na posebnoj listi posvećenoj sankcijama za Zapadni Balkan, te kako se redovna revizija provodi kako bi SAD osigurale da unapređuju američke ekonomske, nacionalne, sigurnosne i vanjskopolitičke ciljeve

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za danas razmatraće nekoliko odluka od izuzetnog značaja za dalji evropski put zemlje, među kojima je i Prijedlog odluke o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH s Evropskom unijom.

Ova kancelarija, koji se predviđa kao privremeno tijelo Savjeta ministara BiH, trebao bi da koordinira i vodi procese pregovora o članstvu s EU, čime BiH ulazi u novu fazu institucionalnih priprema za otvaranje pregovora. Predlagač odluke je Kabinet predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

Hoće li biti dogovora?

Ovo bi bio novi korak po ovoj temi, o kojoj se uveliko priča više od godinu dana, ali je teško naći zajednički jezik.

Kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita, što će, kako su tada kazali naši sagovornici, dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.

Iako je bilo načelno dogovoreno da pregovarač bude iz reda srpskog naroda, na sastancima političara o tome uopšte se nije postavljalo pitanje ko treba da imenuje pregovarača.

Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH, ali nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.
Stranke “trojke” smatraju da to treba uraditi Parlamentarna skupština BiH, jer ne daju da to bude neko iz SNSD-a, a to je podržala i opozicija iz Republike Srpske.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, rekao je da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH jer je ono nadležno za vođenje spoljne politike, dok SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH.