Oluja Bajron, koja je pogodila Grčku, izazvala je zatvaranje velikog broja škola, poplave drumova i zatvaranje autoputa Atina-Korint.

Rano jutros, nacionalni auto-put Atina-Korint bio je zatvoren u jednom svom dijelu zbog klizišta i nagomilane vode, prenio je Katimerini.

Obilne padavine dovele su i do poplava drugih puteva, dok je u nekoliko oblasti palo drveće.

U zoru je putem broja 112 poslata poruka stanovnicima Megare i Mandre da se presele iz podruma i prizemlja zgrada na više spratove zbog razvoja poplava.

Kako je navedeno, u stanju pripravnosti su vatrogasna služba, oružane i bezbednosne snage, šumska služba i Mehanizam civilne zaštite regiona.

Nadležne službe Ministarstava zdravlja, infrastrukture i saobraćaja, životne sredine i energetike, rada i socijalnog osiguranja, kulture, kao i ruralnog razvoja i hrane takođe su stavljene u stanje pojačane pripravnosti.

Zbog oluje Bajron koja je pogodila istočne i južne dijelove Grčke, sve škole u regionu Atika, kao i na ostrvu Rodos, danas neće raditi, saopštili su grčki zvaničnici.

“Bezbjednost naše djece je prioritet o kojem se ne može pregovarati. Odlučujemo na osnovu naučnih podataka i ne rizikujemo”, rekao je regionalni guverner Atike Nikos Hardalijas.

On je dodao da je odluka o zatvaranju svih javnih i privatnih, osnovnih i srednjih škola donijeta nakon konsultacija sa civilnom zaštitom i Ministarstvom prosvete.

Odlukom gradonačelnika Rodosa, Aleksandrosa Kolijadisa i na tom ostrvu danas škole neće raditi.

Radnik vrtića priznao je krivicu za 26 seksualnih prestupa protiv djece nakon jedne od najpotresnijih i najsloženijih istraga seksualnog zlostavljanja djece Metropolitenske policije.

Vinsent Čan (45) iz Finčlija radio je u vrtiću u sjevernom Londonu između 2017. i 2024. godine.

Prekršaji uključuju pet tačaka optužnice za seksualni napad na dijete penetracijom, četiri tačke optužnice za seksualni napad na dijete dodirivanjem, 11 tačaka optužnice za snimanje nepristojnih fotografija ili pseudofotografija djeteta i šest tačaka optužnice za izradu nepristojnih fotografija ili pseudofotografija djeteta.

Potonji prekršaji uključivali su slike iz kategorija A, B i C, pri čemu kategorija A prikazuje najteže zlostavljanje.

Čan će biti osuđen na Krunskom sudu u Vud Grinu 23. januara.

Metropolitenska policija izjavila je da je ovo jedna od njihovih najpotresnijih i najsloženijih istraga seksualnog zlostavljanja djece, prenosi “Sky“.

Nakon jeseni pune ekstrema – od rekordno toplog početka novembra do istorijskih kiša na jugu zemlje – mnogi se s nestrpljenjem pitaju šta nas čeka u narednim mjesecima.

Prema najnovijoj sezonskoj prognozi koju je analizirao poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula, a objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) te zemlje, pred nama je još jedna zima sa temperaturama iznad prosjeka. Ipak, ni to ne znači da će hladnoća u potpunosti izostati.

Zima toplija od prosjeka, ali uz povremene minuse
Dugoročni prognostički modeli za klimatološku zimu, koja obuhvata period od 1. decembra do kraja februara, prilično su složni: postoji umjerena do velika vjerovatnoća da će srednja sezonska temperatura vazduha biti viša od višegodišnjeg prosjeka (1991–2020). Pozitivno odstupanje očekuje se u sva tri zimska mjeseca.

Iako prognoza najavljuje blažu zimu, DHMZ naglašava da to ne isključuje povremene prodore hladnog vazduha. „Velika je vjerovatnoća da će temperatura povremeno biti niža od uobičajene, moguće i znatno (ali vjerovatno kratkotrajno), posebno u unutrašnjosti“, navodi DHMZ. Dakle, razdoblja s minusima su izgledna, ali mala je vjerovatnoća za dugotrajnu i ekstremnu hladnoću. Decembar bi trebalo da počne s temperaturama oko ili malo iznad prosjeka, nakon čega se očekuje hladniji period.

A šta je sa snijegom i kišom?
Pitanje koje mnoge zanima jeste – hoće li biti snijega? Dugoročne prognoze ne mogu dati precizan odgovor o vrsti padavina. Ono što je poznato jeste da će oborine tokom zime biti oko prosjeka, što znači da nas očekuje smjena sušnih perioda i onih s obilnijom kišom ili snijegom.

„U sezonskoj prognozi ne može se prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Za takvu informaciju treba pratiti dnevne prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave“, pojašnjavaju iz DHMZ-a.

Snijega će sigurno biti, barem u planinskim krajevima. Ljubitelji snježnih radosti mogu se samo nadati da zima neće biti toliko blaga da je vrhunac snježnog pokrivača već prošao prije njenog službenog početka. Decembar bi, prema projekcijama, mogao donijeti više kiše od prosjeka, naročito na Jadranu i okolnim područjima.

Jesen puna kontrasta kao uvod u zimu
Da bismo bolje razumjeli zimsku prognozu, korisno je osvrnuti se na jesen koja je iza nas. Nakon izuzetno toplog oktobra, novembar je donio smjenu toplijih i hladnijih perioda, pa su se temperature približile prosjeku. Međutim, količina padavina bila je vrlo neujednačena. Dok su Lika i sjeverni Jadran bilježili manjak oborina, jug zemlje bio je potopljen.

U Dubrovniku je zabilježen istorijski meteorološki događaj: od 16. do 27. novembra trajao je neprekinuti niz kišnih dana, što se nije dogodilo od početka mjerenja 1961. godine. Samo u novembru palo je 190 litara kiše po kvadratnom metru – 35% više od prosjeka. S druge strane, Osijek je imao jednu od najsušnijih jeseni u posljednjih šest godina.

Godina 2025. među najtoplijima u istoriji mjerenja
Godina 2025. nastavlja globalni trend zagrijavanja. Srednja temperatura vazduha u prvih 11 mjeseci bila je u većini Hrvatske za oko 1 °C viša od prosjeka.

Preliminarni podaci svrstavaju ovu godinu među najtoplije ikada zabilježene: u Splitu je toplija bila samo prošla godina, u Osijeku, Gospiću i na Zavižanu treća najtoplija, u Dubrovniku i Rijeci četvrta, a u Zagrebu peta otkad postoje mjerenja.

Pred nama je vjerovatno još jedna blaga, ali promjenljiva zima. Sunčani i suvi periodi neće izostati, ali biće i hladnih naleta praćenih kišom i snijegom, prenosi 24sata.hr.