Connect with us

Društvo

Da li će slučaj “Sara” POKRENUTI PRAVOSUĐE?

Odluka Okružnog javnog tužilaštva (OJT) Banjaluka da formira predmet u vezi sa svim tvrdnjama i radnjama koje su objavljene u dokumentarnom filmu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) “Gdje je Sara?”, jedan je od rijetkih slučajeva da pravosuđe u BiH pokrene istragu po službenoj dužnosti, a na osnovu medijskog izvještavanja.

Ovo bi, prema riječima sagovornika “Nezavisnih novina”, mogla da bude prekretnica kada je u pitanju saradnja pravosudnih institucija i medija, jer se dosad rijetko dešavalo da informacije, dokazi i tvrdnje koje novinari plasiraju u javnost, a koji su nedvosmisleno od opšteg javnog interesa, naiđu na zainteresovanost u pravosuđu.

Kako još kažu naši sagovornici, to što je pravosuđe do sada često ignorisalo neke očigledne tvrdnje, (bar javno nisu saopštili da su ih provjerili) može se gledati iz dva ugla: tužilaštva namjerno ignorišu pisanja medija ili se tužioci boje da otvore istrage.

Pozitivan primjer kako mediji mogu da pokrenu lavinu jeste afera “Respiratori/Srebrena malina” u Federaciji BiH. Tada je Tužilaštvo Kantona Sarajevo otvorilo predmet nakon pisanja novinarke Semire Degirmendžić da je Vlada FBiH, posredstvom Federalne uprave civilne zaštite, uplatila 10,5 miliona KM za nabavku 80 respiratora iz Kine na račun firme “FH Srebrena malina”, koja se bavi uzgojem i preradom voća i povrća.

Nakon što je tužilaštvo formiralo predmet, istragu je pokrenula i SIPA, a sve je završeno time da je Sud BiH osudio Fadila Novalića, bivšeg premijera FBiH, Fahrudina Solaka, direktora Federalne uprave civilne zaštite i Fikreta Hodžića, vlasnika firme “Srebrena malina” na ukupno 15 godina zatvora zbog zloupotreba.

Ovom temom, pored ostalih, bavila se i Balkanska istraživačka mreža (BIRN), iz koje za “Nezavisne novine” poručuju da taj slučaj, kao i sve što je objavio CIN u vezi sa nestankom/smrću male Sare iz Banjaluke, treba da pokaže kako uticaj medija u BiH i te kako postoji i da na to treba da se naviknu i javnost i pravosuđe.

“Ne smijemo pristajati na ono u što političari žele da nas ubijede da ne vrijedi ništa ni otkrivati, jer se ništa neće desiti. Ni pravosuđe ni političari još ne osjećaju pritisak javnosti da počnu preuzimati odgovornost”, kaže Semir Mujkić, urednik BIRN-a.

Povodom slučaja “Sara”, navodi da je veoma dobro to što je banjalučko tužilaštvo ponovo pokrenulo istragu, ali da sada treba nastaviti pratiti šta će tužioci uraditi.

“I treba ih stalno podsjećati na to. Takođe, ovdje vidim problem izbjegavanja odgovornosti. Kako je moguće da tužioci nisu uradili posao koji su sami morali da rade roditelji i novinari i ko će odgovarati za to? Sve dokaze koje vidimo u filmu trebalo je da prikupe tužioci, a ne da mediji moraju da rade njihov posao. Ne smijemo se čuditi da tužioci rade istrage na osnovu medijskih istraživanja”, dodaje Mujkić.

Novinari koji godinama rade istraživačke priče podsjećaju da je zakonska obaveza tužilaštava da po službenoj dužnosti reaguju na informacije koje se pojave.

“Nekada se čini da naši tužioci nemaju pristup internetu, ne slušaju vijesti i ne čitaju štampu. Moralo je doći do ovakvog jednog slučaja da oni to urade i naravno da medijska zajednica to pozdravlja, ali se nadamo da je ovo početak buđenja i da će se, kada novinari objave neke informacije, neko zainteresovati i pokušati doći do zakonskih dokaza i pokrenuti istragu, kako bi imalo smisla i ovo što rade novinari, ali i za građane”, navodi Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.

Možda i najbolji primjer gdje pravosudne institucije nisu našle za shodno da reaguju jesu međusobne optužbe političara za ozbiljna krivična djela. Gotovo nijedna sjednica Narodne skupštine RS ne može proći a da se ne čuju optužbe, poput toga da su neki tražili milione za prelazak iz jedne stranke u drugu, da se sabotiraju institucije, da poslodavci ne poštuju prava radnika, da su namještani tenderi…

“Imali smo i slučaj da Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, kaže da Vlado Đajić stoji iza podmetanja bombe u Gradsku upravu, a onda da direktor najveće zdravstvene ustanove to kaže za njega. To je u najmanju ruku uznemiravanje javnosti, što je takođe krivično djelo. Ili njih dvojica imaju dokaze za to ili su obojica lagali. Pravosuđe ništa nije uradilo u vezi s ovim pitanjem. Takođe, ono što čujemo u Narodnoj skupštini RS, što čujemo u javnim nastupima, TV emisijama, što govore političari, funkcioneri, vodi nas do toga da ovdje zapravo nema nikakve odgovornosti za javnu riječ”, navodi Vukelić za “Nezavisne novine”.

Novinar portala Gerila Vladimir Kovačević smatra da je nevjerovatno koliko tužilaštvo lako ignoriše sve što se izrekne na javnoj sceni. Navodi još jedan primjer:

“Imali smo situaciju u kojoj je Milorad Dodik prošle godine prilikom posjete UKC Republike Srpske rekao kako on ima saznanja da se medicinska oprema UKC koristi u privatnoj praksi. Dodik nikada na okolnosti te izjave nije saslušan od strane OJT Banjaluka, što je prosto nevjerovatno. Ja sam tražio odgovore od Tužilaštva, ali nisam dobio nikakav suvisao odgovor. Jasno je da se tužioci plaše”, pojašnjava Kovačević.

On podsjeća i da tužilaštvo nikada nije ispitalo ni navode Dodika, ali i bivšeg ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača da napad na njega 2018. godine nije bio politički motivisan.

Related Topics:

Društvo

RADNICI I DALJE BROJE SVAKI FENING Minimalac u Srpskoj raste, ali može li se od 1.000 KM preživjeti?

Najniže plate u Republici Srpskoj za narednu godinu su povećane.

Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske rekao je novinarima nakon sastanka socijalno-ekonomskog savjeta RS da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.

“Najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, viša stručna sprema iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić.

Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM na koje neće plaćati poreze i doprinose, prenosi “RTRS”.

 

Nastavi čitati

Društvo

SRAMOTNE BROJKE! Hiljade radnika u RS bez zdravstvenog jer poslodavci ne plaćaju doprinose

Oko 8.000 zaposlenih u Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine nije bilo zdravstveno osigurano jer poslodavci nisu uplaćivali doprinose, govore podaci Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS.

Iz Fonda ističu da je na zdravstveno osiguranje samo po osnovu radnog odnosa za devet mjeseci bilo je prijavljeno oko 273.000 radnika.

– Bez prava na zdravstvenu zaštitu bilo je oko 8.000 lica, što je mnogo manje u odnosu na stanje prije nekoliko godina, kada se za oko 40.000 radnika nisu redovno uplaćivali doprinosi. Međutim, naglašavamo da se ti podaci mijenjaju iz dana u dan i da zavise od dinamike uplate doprinosa – kazali su iz Fonda.

Dodali su da, kada se uplate doprinosi, Fond odobrava radnicima osiguranje i to dva mjeseca od posljednje uplate, primjera radi, ukoliko se uplati doprinos za oktobar, radnik je zdravstveno osiguran do kraja decembra.

Božana Radomir, viši stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kazala je za “Nezavisne novine” da je zakonska obaveza svakog poslodavca da prilikom isplate plata izvrši uplatu poreza i doprinosa na tu platu.

– Ovaj podatak da je oko 8.000 radnika bilo bez zdravstvenog osiguranja jeste bolji pokazatelj u odnosu na prošlu godinu kada preko 40.000 radnika nije imalo osiguranje, ali prosto ne bi trebalo biti nijedna brojka u pitanja, znači da nijedan radnik ne bi trebalo da dođe u situaciju da ne može da ovjeri zdravstvenu knjižicu – kazala je Radomirova.

Pojasnila je da su analize pokazala smanjenje broja radnika koji nisu u mogućnosti ovjeriti zdravstvenu knjižicu.

Kako je istakla, situacija na tržištu rada je takva da su poslodavci postali svjesni, ukoliko se ne budu pridržavali tih zakonskih rokova, odnosno redovno isplaćivali plate radnicima, da će radnici da ih napuste.

Dodala je da postoji određen broj poslodavaca koji su nesavjesni, te ne žele da uplate, ali i poslodavaca koji naprave propuste.

– Ali ima i pozitivnih primjera, gdje poslodavci imaju poteškoće u poslovanju, pa postepeno uplaćuju koliko imaju priliva sredstava – kazala je ona.

Iz Fonda podsjećaju da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske definisano da pravo na zdravstveno osiguranje imaju građani koji su prijavljeni na zdravstveno osiguranje po jednom od zakonom predviđenih osnova i za koje se redovno uplaćuju doprinosi.

– Redovna uplata doprinosa je oduvijek uslov za korišćenje zdravstvene zaštite. Primjera radi, za radnike prijavu na osiguranje i uplatu doprinosa vrši poslodavac, dok, recimo, poljoprivrednici kojima je poljoprivreda osnovno zanimanje lično se prijavljuju na osiguranje i uplaćuju sebi doprinose – kazali su iz FZO RS.

Pojašnjavaju da žena, ako je nezaposlena, može da bude osigurana preko supruga koji radi.

– U tom slučaju doprinosi se uplaćuju samo za njega, dok članovi porodice koji su osigurani preko njega za zdravstvenu zaštitu ne izdvajaju ništa. Dakle, lice se na zdravstveno osiguranje može prijaviti po više osnova, kao što su radni odnos, penzioneri, poljoprivrednici, kao lica bez prihoda, kao korisnik socijalne pomoći i drugi – ističu iz FZO RS.

Podsjećaju da prihodi od doprinosa zaposlenih čine više od 80 odsto ukupnih prihoda Fonda zdravstvenog osiguranja RS, što govori u prilog tome koliko je važno da se doprinosi redovno uplaćuju, jer se od tog iznosa finansira cijeli zdravstveni sistem.

Nastavi čitati

Društvo

EGZODUS KOJI NE STAJE! BiH svake godine gubi populaciju jednog grada

Na godišnjem nivou BiH samo po osnovu onih koji je napuste ostane bez osrednjeg grada koji broji 25.000 ljudi.

Takav zaključak može se donijeti iz cifre o iseljavanju, navedene u dokumentu “Okvir saradnje za održivi razvoj između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za period 2026-2030”, koji je objavilo Ministarstvo inostranih poslova BiH.

“BiH i dalje prolazi kroz značajne demografske promjene obilježene padom broja stanovnika, podstaknute niskom stopom nataliteta, starenjem stanovništva i kontinuiranim iseljavanjem oko 25.000 ljudi godišnje, posebno mladih i kvalifikovanih radnika. To povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti”, navedeno je u ovom dokumentu.

Puni autobusi
Iz svih krajeva BiH, posebno iz seoskih sredina, stižu sumorne i zabrinjavajuće brojke o iseljavanju. Primjera je napretek, a jedan od njih je i selo Orahovljani, u opštini Mrkonjić Grad.

“Što se tiče Orahovljana, ako pogledamo nekoliko godina unazad, može se reći da je tu bio potpuno drugačiji život. Škola je bila puna đaka, čak u dvije smjene se išlo. Nakon osnovne škole djeca su odlazila u srednju školu, a autobusi su bili puni đaka. Vremenom se to promijenilo, krenulo je intenzivno iseljavanje i odlazak u strane zemlje”, kaže za “Nezavisne novine” Suzana Perać, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Orahovljani.

Najviše ljudi se, dodaje ona, odselilo u Italiju i Austriju, a porodica ima i u Sloveniji.

“Brojne kuće su sada prazne, a ovdje su ostali stariji ljudi, po jedno ili dvoje u domaćinstvu. Mislim da je razloga mnogo. Jedan od glavnih se odnosi na migraciju selo – grad, što je i potpuno normalno jer nam gradovi svakako nude više mogućnosti za život. A što se tiče odlaska u inostranstvo, ljudi idu zbog većih plata i sigurnije egzistencije. Mislim da je sve to dovelo do masovnog odlaska mladih ljudi iz naše zemlje”, istakla je ona.

Demografski gubitak
Aleksandar Majić, demograf, kaže da je ovaj prostor oduvijek bio emigraciono područje.

“Sa prostora BiH, ako uzmemo u obzir i 19. vijek i 20. vijek, stanovništvo se iseljavalo. Imali smo, recimo, talas migracija i nakon Drugog svjetskog rata. Nažalost, ta emigracija je nastavljena i u drugoj polovini 20. vijeka. Međutim, visok prirodni priraštaj mogao je nadomjestiti taj demografski gubitak koji se odnosi na emigraciju stanovništva”, kaže Majić.

Nažalost, protekli rat je, dodaje on, masovno ubrzao proces emigracije, tako da smo devedesetih godina prošlog vijeka imali snažan odliv stanovništva. I to je nastavljeno.

“Ekonomska situacija i stanje u državi su se reflektovali na današnje migracije”, istakao je Majić za “Nezavisne novine”.

Šta sve ne znamo
On ističe da ne postoje precizni podaci o migracionom saldu vanjskih migracija, ali nemamo ni tačne podatke o tome koliko nas je u BiH.

“Nemamo popis, posljednji je bio 2013. godine. U ovom popisnom krugu BiH nije popisala svoj broj stanovnika. Da je to urađeno, mi bismo tačno mogli da utvrdimo koliko smo stanovnika izgubili ‘zahvaljujući’ migracijama između dva popisa”, naglasio je Majić.

Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet doprinose i smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 odsto u 2020. na 58 odsto do 2050. godine, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Aktuelno