Connect with us

Društvo

Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.

Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?

Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.

“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.

Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.

“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.

“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.

Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.

Društvo

Islamski propovijednik iz BiH “MUSLIMANI NE SMIJU ČESTITATI BOŽIĆ HRIŠĆANIMA”!?

Izjava islamskog propovjednika Elvedina Pezića da muslimani ne bi trebali obilježavati Novu godinu, niti čestitati Božić hrišćanima, ponovno je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama. Pezić, poznat po svojim izrazito konzervativnim i često kontroverznim tumačenjima vjere, još jednom je pokazao koliko pogubne mogu biti riječi onih koji se predstavljaju kao duhovni autoriteti.

No, takav stav potpuno zanemaruje činjenicu da je Nova godina međunarodni, svjetovni praznik, koji nema vjersku pozadinu. Ona simbolizira nadu, nove početke i zajedništvo među ljudima, bez obzira na vjeru ili narodnost.

 

 

Još veći problem izazvala je njegova izjava da muslimanima nije dopušteno čestitati Božić hrišćanima, jer to, prema njegovim riječima, predstavlja grijeh. Takve poruke nisu samo pogrešne u teološkom kontekstu, nego i društveno štetne. U vremenu kada se svijet suočava s izazovima koji traže više razumijevanja, dijaloga i saradnje, Pezićeve izjave djeluju kao poziv na podjele i nepovjerenje.

Zabrinjava i činjenica da dio javnosti Pezića i dalje doživljava kao vjerodostojnog tumača islama. Internet mu pruža platformu i publiku, ali i razotkriva do koje mjere ovakva retorika može odjeknuti među ljudima koji ne propituju izvor i smisao poruka koje slušaju.

Vjera bi trebala biti prostor mira, duhovnosti i tolerancije – ne sredstvo poticanja međuljudskih sukoba. Elvedin Pezić svojim javnim istupima sve češće pokazuje da je tanka linija između vjerskog nauka i opasne ideološke isključivosti – a tu granicu, čini se, odavno je prešao.

Naime, valja napomenuti i kako su službene muslimanske vjerske vlasti u BiH zanemarile Pezićev poziv, te je Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazović, uputio čestitku nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom, mons. Tomi Vukšiću, te svim katolicima u Bosni i Hercegovini

 

 

U svojoj čestitki, reisul-ulema je, između ostalog, naveo:

“Vama osobno, Vašoj časnoj obitelji, svećenicima i svim katolicima u Bosni i Hercegovini upućujem najiskrenije čestitke povodom velikog blagdana Božića. Želim da ove blagdanske dane provedete u duhu ljubavi, mira i blagostanja, dijeleći radost sa svojim najbližima, susjedima i prijateljima.

Vrijeme blagdana prilika je da se prisjetimo univerzalnih vrijednosti koje nas povezuju – međusobnog poštovanja, solidarnosti i suživota u našoj zajedničkoj domovini. Neka radost ovog blagdana ispuni vaša srca i domove nadom u bolju i sretniju budućnost za sve ljude dobre volje”, napisao je.

Reisul-ulema Kavazović slične čestitke uputio je i drugim visokim dostojanstvenicima Katoličke crkve, kao i vjernicima, uz želje za dobro zdravlje i ličnu sreću.

Nastavi čitati

Društvo

VJEČNO U DUGOVIMA, A CIJENE KAO NA ALPAMA! Čašica rakije na Jahorini 10 KM, KAFA “SAMO” 5 KM

Zimska sezona na Jahorini tek se zahuktava, a s približavanjem dočeka Nove godine cijene u ugostiteljskim objektima potvrđuju ono što mnogi gosti već očekuju – odmor na ovoj planini sve je, blago rečeno, luksuz. Tako ćete kafu na ovom zimskom odmaralištu platiti 5 KM, Coca-Colu, Cedevitu i druge sokove po 7 KM, a toplu čokoladu 8 KM.

Fotografija cjenovnika iz jednog ugostiteljskog objekta na Jahorini pokazuje da su cijene alkoholnih pića osjetno više nego u većini gradova u Bosni i Hercegovini, pa čak i u dijelu regionalnih zimskih centara. Naprimjer, domaće rakije u količini od 0,03 litre kreću se uglavnom od 8 do 10 KM. Zlatna rakija, šljivovica ili kruškovača naplaćuju se 9 do 10 KM, dok su travarica i loza nešto „povoljnije“ i stoje 8 KM.

Među aperitivima, Martini Bianco i Rosso koštaju 9 KM, Jägermeister 9 KM, dok je Campari Bitter 6 KM.

Popularni pelinkovac i višnjevac iz ponude Maraske takođe su po 8 KM za 0,03 litre, piše Hercegovina Info.

Cijene vodke dodatno potvrđuju planinski standard. Smirnoff stoji 9 KM, dok su Grey Goose i Belvedere čak 17 KM za istu količinu.

Ljubitelji gina moraće izdvojiti od 9 do 10 KM za Gordon’s i Tanqueray, dok je Monkey 47 čak 20 KM.

Posebno se ističu cijene viskija i bourbona. Jack Daniel’s stoji 13 KM, Johnnie Walker Red Label 11 KM, dok je Black Label 19 KM.

Chivas Regal 12 košta 17 KM, a Chivas Royal Salute čak 40 KM za 0,03 litre. Među skupljima je i Hennessy XO, čija cijena iznosi 40 KM.

Ni kokteli nisu iznimka. Aperol Spritz, Hugo Spritz i Pelin & Tonic naplaćuju se po 16 KM, dok je Tonic s likerom 15 KM.

Iako su ovakve cijene u skladu s vrhuncem zimske sezone i velikom potražnjom uoči novogodišnjih praznika, one sve češće otvaraju pitanje dostupnosti Jahorine domaćim gostima.

Kada je riječ o smještaju, prema aktualnim ponudama na platformama za rezervaciju, cijene noćenja u periodu oko Nove godine kreću se okvirno od 250 do 400 KM po noći za apartmane, dok hoteli s četiri i pet zvjezdica nerijetko prelaze i 500 KM po noćenju, osobito uz obvezne novogodišnje pakete.

(Agencije) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

PRAZNIK MAJKI I ŽENA! Pravoslavni vjernici obilježavaju MATERICE

Pravoslavni vjernici obilježavaju Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Majka se pretvara da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a ona onda dijeli poklone i na taj način se “driješi”. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se “driješe” kolačima ili nekim drugim slatkišima.

Običaj “vezivanja” i “driješenja” predstavlja mnogo više od puke igre ukućana, jer se njime potvrđuje veza ljubavi kojom su povezani svi članovi hrišćanske porodice.

Praznik Materice se u novije vrijeme proslavlja i pri hramovima, naročito po gradovima. Žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodan program u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne žene. One se “driješe” poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima…

Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječijim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku puni hrišćanski smisao.

Nastavi čitati

Aktuelno