Connect with us

Politika

DA LI JE NA POMOLU JOŠ JEDAN PRENOS NADLEŽNOSTI? Poslanici SNSD i NiP predlažu uvođenje novog zakona

Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sutra bi trebalo da raspravljaju o inicijativi za donošenje novog zakona o izradi obaveznih sekundarnih preventivnih programa za rano otkrivanje nezaraznih bolesti u BiH.
Riječ je o inicijativi poslanika Mije Karamehić-Abazović iz NiP i Ljubice Miljanović iz SNSD kojom traže da se donese zakon o izradi obaveznih sekundarnih preventivnih programa za rano otkrivanje nezaraznih bolesti u BiH, kao i da se uspostavi ekspertni tim za izradu sekundarnih preventivnih programa za rano otkrivanje nezaraznih bolesti u BiH.

One u svojoj inicijativi traže da parlament zaduži Savjet ministara i Ministarstvo civilnih poslova BiH da izrade prijedlog Odluke za uspostavljanje ekspertnog tima za izradu programa sekundarne prevencije nezaraznih bolesti u BiH koji bi činili istaknuli stručnjaci iz ove oblasti zdravstva.

Takođe, one traže i da parlament zaduži Savjet ministara BiH da izradi nacrt zakona o obveznim preventivnim programima na nivou BiH.

– Dok je primarna prevencija usmjerena na zdrave osobe, što uključuje edukovanje javnosti o zdravstvenim rizicima, uklanjanju rizika i unapređenju opšteg zdravstvenog stanja kako bi se spriječio nastanak bolesti, sekundama prevencija bolesti predstavlja prepoznavanje oboljelih u ranom stadiju bolesti, kako bi se pravovremenom intervencijom spriječio razvoj manifesne bolesti te tako zaustavilo njeno napredovanje i sačuvao životni vijek kao i kvaliteta života – navodi se u inicijativi koja će se sutra naći pred poslanicima.

Dodaje se da su nezarazne bolesti vodeći uzrok smrtnosti među ljudima, s preko 75 odsto zabilježenih smrtnih ishoda u razvijenom svijetu. Rizični faktori kao što su genetska predispozicija, način života i uticaj okoline u kojoj živi čovjek, mogu povećati vjerojatnost oboljenja od određene nezarazne bolesti.

– Očekuje se da će se do 2030. godine broj smrtnih slučajeva uzrokovanih hroničnim nezaraznim bolestima povećati na 52 miliona umrlih godišnje, dok će se, tokom istog perioda, broj umrlih od zaraznih bolesti, urođenih anomalija i neishranjenosti ili prehrambenih nedostataka smanjiti na 7 miliona godišnje. U BiH, osim sporadičnih i vremenski ograničenih akcija, bilo na entitetskom ili kantonalnom nivou, ne postoje sistematsko izrađeni preventivni programi kada je u pitanju sekundama prevencija hroničnih nezaraznih bolesti – stoji u inicijativi.

Glavni cilj predloženih akcija, kako se dodaje, jeste smanjenje broja prijevremenih smrtnih ishoda, smanjenje opterećenja hroničnim nezaraznim bolestima, poboljšanje kvalitete života i produženje očekivanog trajanja života za stanovnike BiH.

Komentarišući za Srpskainfo ovu inicijativu poslanika SNSDS i NiP, članica Predsjedništva SDS, Aleksandra Pandurević, kaže da je riječ o “najgrubljem udaru na nadležnosti entiteta”.

– Voljela bih da SNSD i gospođa Miljanović pokažu član Ustava BiH u kojem piše da je zdravstvo nadležnost BiH? Očekivano.je da NIP urušava entitetske nadležnosti, ali nije očekivano da to radi zajedno sa SNSD – ističe Pandurevićeva.

Ona dodaje da je traženi zakon posao Ministarstva zdravlja Republike Srpske i Ministarstva FBiH.

Uopšte nema prepreka, ističe Pandurevićeva, da se takva dva zakona donesu u entitetima, u identičnom tekstu, ali se to ne može raditi u PS BiH jer to nije njena nadležnost.

– Ovo što predlaže i poslanica SNSD je školski primjer prenosa nadležnosti. Ne znam šta je sljedeći korak SNSD – je li to Ministarstvo zdravlja na nivou BiH? – pita Pandurevićeva.

Politika

KRAJINA ĆE BITI OTROVANA? Trgovska gora pripremljena za nuklearni otpad

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru. U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada, odnosno Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, izvijestio je Fond za finansiranje razgradnje NEK, piše Hina.

Kako prenosi N1 pisanje Hine, projekt uklanjanja građevina iz bivše kasarne obuhvatio je ukupno osam skladišnih građevina. U protekla četiri mjeseca svi objekti su srušeni, građevinski otpad je obrađen i oporabljen dok je metalni otpad pripremljen za odvoz u ovlašteno reciklažno dvorište.

Fond za finansiranje razgradnje NEK najavljuje da će aktivnosti na pripremi terena trajati do idućeg proljeća, a obuhvataju iskop zemlje, pripremu i ravnanje radnog platoa te odvoz iskopanog materijala uz završno održavanje putne infrastrukture unutar same lokacije.

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru.

Hrvatska, s obzirom na preuzete obaveze u EU, već znatno kasni u gradnji skladišta radioaktivnog otpada. Projekt Centra još prolazi proceduru, protiv njega je lokalno stanovništvo no, bauštelci i bageri odradili su svoj posao za ovu godinu.

Hrvatska ima obavezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njezinom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, nauci, vojnoj i javnoj upotrebi.

Takođe mora zbrinuti polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u skaldu sa obavezama preuzetim ugovorom između hrvatske i slovenačke vlade.

Lokacija na kojoj se planira zbrinuti nuklearni otpad je bivša kasarna Čerkezovac, gdje bi trebala biti podignuta nova građevina veličine fudbalskog igrališta, na površini od 6.000 kvadratnih metara.

Čerkezovac je na teritoriju Opštine Dvor, a zauzima površinu od približno 60 hektara. Riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH.

Područje je izolovano, a stručnjaci ističu kako nije riječ o slučajno odabranoj lokaciji jer su se deset godina istraživale razne moguće lokacije po cijeloj Hrvatskoj.

“Odabrana je zato što je tamo najmanja vjerovatnoće potresa na čitavom teritoriju Hrvatske, najdalje je od bilo kojeg geološkog rasjeda, ima granitno gorje i nema podzemnih voda, osim toga je udaljena od naselja. Takođe, ima dobru prilaznu cestu”, rekao je nuklearni fizičar Tonči Tadić za Novi List.

Fond je krajem maja objavio da će se istrošeno nuklearno gorivo odlagati u bakrenim spremnicima na dubini od 500 metara. Spremnike će posebno dizajnirane mašine spuštati u bušotinu ispunjenu prešanom bentonitnom glinom – barijerom koja sprečava širenje radionuklida u okolinu. Potom će mašine zatvoriti tunele s blokovima prešane gline.

(N1)

Nastavi čitati

Politika

BLAGOJEVIĆ: Reformska agenda SNSD-a derogira Republiku Srpsku

Slušao sam izjavu Staše Košarca, kadra SNSD-a i, bolje reći, kadra Milorada Dodika, koji prije nekoliko dana, nakon što je Savjet ministara BiH usvojio Reformsku agendu, reče da usvajanjem te agende navodno nisu prenijete nadležnosti s nivoa entiteta na BiH i kako: “otkako je SNSD na vlasti nema prenosa nadležnosti, to je politika SNSD”.

Istom prilikom prije nekoliko dana reče SNSD-ov i Dodikov Staša Košarac i ovo (kako je prenijela RTRS na svom portalu u članku od 3.10.2025. godine):

“Ustavne nadležnosti Republike Srpske su sveto slovo i crvena linija preko koje nećemo preći ni po koju cijenu, a posebno ne zbog šarene laže zvane reformska agenda”.

Koliku je neistinu ovim izrekao Košarac najbolje dokazuje tekst Reformske agende, za koju je i on glasao neki dan, kao ministar u Savjetu ministara BiH.
Kažem to nakon što sam pročitao tekst te agende, koji zasad postoji samo na engleskom jeziku.

U javnosti se već s pravom govori da se Reformskom agendom Bosna i Hercegovina između ostalog obavezala da će isključivo na nivou BiH, dakle ne i od strane entiteta čija je to nadležnost po Ustavu BiH, usvojiti zakoni u oblasti električne energije. Za tu obavezu glasali su i SNSD-ovi ministri u Savjetu ministara BiH, što jasno proizlazi iz Tabele 28 na str. 39 Reformske agende, u kojoj su se obavezali na donošenje tih zakona na nivou BiH, koji će, kako stoji u tački 1.4.1.1, regulisati pitanja sigurnosti i unutrašnjeg tržišta električne energije te formiranja samo jednog regulatora električne energije, putem zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije BiH (Law on Regulator, Transmission and Market of Electricity of Bosnia and Herzegovina – kako stoji u engleskoj verziji teksta Reformske agende).

U prevodu, to će značiti gašenje sadašnje Komisije Republike Srpske koja je nadležna za ovu oblast na teritoriji Republike Srpske, a to će, što je od naročite važnosti za građane Republike Srpske, u doglednoj budućnosti značiti sasvim izvjesno povećanje cijena električne energije.

Jer, u tački 1.4.1.3. Reformske agende preuzeta je obaveza da se samo na nivou BiH imenuje Operator tržišta električne energije koji će određivati cijene, a one će, kako stoji u tački 1.4.1.6. Agende, odražavati “najbolju praksu EU” (što će sigurno značiti veće cijene).

U Reformskoj agendi nije bilo potrebe da se na nivo BiH prenosi nadležnost za pitanja državne pomoći i formiranje organa BiH za tu oblast, jer je te nadležnosti SNSD već prenio kada je SNSD-ov Nikola Špirić 2008. godine, kao tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH, potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, kojim je (Glava VI član 71 Sporazuma), Republika Srpska razvlaštena od ove nadležnosti koja joj inače pripada po Ustavu BiH.

Ima i drugih oblasti za koje iz Reformske agende proizlazi da trebaju biti uređene na nivou BiH, iako su i one po Ustavu BiH nadležnost entiteta.

Tako je, recimo, u Tabeli 16 Agende, u tački 1.2.1.1. preuzeta obaveza da se na nivou BiH usvoji zakon o elektronskom identitetu i uslugama elektronskih transakcija, kojim bi isključivo na nivou BiH bilo uvedeno nadzorno tijelo za tu oblast.

Ali ono što je najviše privuklo moju pažnju jesu obaveze koje su SNSD-ovi ministri u Savjetu ministara BiH preuzeli, a da nijednog trenutka nisu pitali Narodnu skupštinu Republike Srpske da li je ona saglasna sa tim.

Radi se o obavezama na str. 21 Reformske agende, po zahtjevu o 14 priroriteta koje je Evropska komisija u maju 2019. godine postavila pred BiH za njeno članstvo u EU.

U prilogu ovog teksta je fotografija tog dijela Reformske agende (str. 21 tačka 4 Tabele) iz koje je sasvim jasno kako su SNSD-ovi ministri u Savjetu ministara BiH između ostalog glasali i za sledeće:

1. da se u Ustav BiH unese tzv. zamjenska klauzula da BiH, nakon pristupanja EU, može preuzeti nadležnosti od entiteta kako bi prevenirala kršenje prava EU;

2.  da se ustanovi pravosudno tijelo na nivou BiH nadležno da obezbijedi jedinstvenu primjenu prava na teritoriji cijele BiH. U prevodu, to znači osnivanje vrhovnog suda BiH, što će dovesti do ukidanja Vrhovnog suda Republike Srpske, jer ne mogu postojati dva vrhovna suda;

3. eliminaciju prava veta u odlučivanju, što će voditi u ukidanje tog prava Republike Srpske u Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

To su, po meni, fatalni propusti i greške, fatalni po Republiku Srpsku i njenu budućnost, za koje su ipak glasali SNSD-ovi ministri u Savjetu ministara BiH, jer bez njihovih glasova ne bi moglo doći do usvajanja takve Reformske agende. A takve greške neminovno vode u derogiranje Republike Srpske.

BN

Nastavi čitati

Politika

“VELIKI GIGANT KOJI JE POSRNUO”: Minić nezadovoljan stanjem u Elektroprivredi RS

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je nezadovoljan stanjem u preduzeću “Elektroprivreda Republike Srpske” i da je u ovom momentu važno preduzeti kratkoročne mjere kada je riječ o termoelektranama.

Minić očekuje da će se, nakon padavina, popraviti hidrološka situacija i da će električna energija za građane Republike Srpske biti obezbijeđena u kontinuitetu.

“To je ozbiljan posao. `Elektroprivreda` je veliki gigant koji je posrnuo”, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

On je podsjetio da će Vlada Srpske održati tematsku sjednicu o ERS-u.

Minić je rekao da je danas održao sastanak sa generalnim direktorom “Šuma Srpske” Blaškom Kaurinom koji je predstavio podatke o oporavku ovog javnog preduzeća.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno