Connect with us

Svijet

Da li je ovo DOGOVOR DECENIJE: Ovo je 7 KLJUČNIH TAČAKA sporazuma Ukrajine i SAD

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su sporazum kojim Vašington dobija pristup dijelu prirodnih resursa ratom razorene zemlje.
Sporazum, koji se mjesecima pripremao, uspostavlja investicioni fond za obnovu, za koji Ukrajina vjeruje da će učvrstiti američku podršku u trećoj godini otpora Rusiji.

BBC je imao uvid u nacrt sporazuma, ali ne i u njegovu konačnu verziju. Na osnovu tog nacrta i izjava iz Kijeva i Vašingtona, ovo je sedam ključnih tačaka:

1. Ukrajina neće morati da vraća nikakav dug SAD-u
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je tražio da Ukrajina vrati 350 milijardi dolara, koliko, prema njegovim tvrdnjama, iznosi američka vojna i finansijska pomoć od početka rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski taj je zahtjev odbio.
Međutim, Vašington je, izgleda, popustio. Ukrajinski premijer Denis Šmigal izjavio je da sporazum ne predviđa nikakvu obavezu otplate navodnog “duga”.

Tramp je sporazum ipak predstavio kao pobjedu za svoju stranu, rekavši da će SAD “u teoriji dobiti znatno više“ nego što je prethodna administracija uložila u pomoć Ukrajini.
2. SAD koristi oštriji ton prema Rusiji
Američka administracija upotrebila je znatno oštriji jezik nego što je to dosad bio slučaj u izjavama Trampove vlade.
U saopštenju američkog ministarstva finansija navodi se da je riječ o “ruskoj totalnoj invaziji” te se dodaje: “Nijedna država ni pojedinac koji je finansirao ili snabdijevao rusku ratnu mašineriju neće imati koristi od obnove Ukrajine.“

Taj će ton vjerovatno ohrabriti Kijev, koji je u pregovorima između Moskve i Vašingtona insistirao na većem pritisku prema Rusiji.

3. Sporazum uključuje i projekte u nafti i gasu
Iako se javno najviše govori o ukrajinskom mineralnom bogatstvu, sporazum uključuje i nove projekte vezane za naftu i gas, kao i prateću infrastrukturu.

U svim slučajevima vlasništvo nad resursima ostaje ukrajinsko, iako će SAD imati zajednički pristup. To se smatra ublažavanjem ranijeg ukrajinskog stava, jer takvi elementi nisu bili dio prvih verzija sporazuma.

4. Sporazum ne koči pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji
Ukrajina već godinama teži članstvu u EU, a pregovori su formalno otvoreni prošlog juna.

Postojale su bojazni da bi sporazum sa Vašingtonom mogao otežati pristupanje EU, posebno ako američki ulagači dobiju povlašćeni status, s obzirom na to da Ukrajina već ima strateško partnerstvo sa Briselom o sirovinama.
Međutim, tekst sporazuma navodi da SAD priznaje ukrajinsku namjeru da pristupi EU i da taj cilj ne smije biti doveden u pitanje ovim dogovorom.

Sporazum takođe predviđa da, ako Ukrajina zbog pristupnih obaveza bude morala da revidira uslove, SAD pristaje da pregovara “u dobroj vjeri”. Kijev je dodatno poručio da će SAD podržati i prenos investicija i tehnologije iz EU i drugih država.

5. Dobit se prvih deset godina reinvestira u Ukrajinu
Prema dogovoru, u prvih deset godina rada fonda za obnovu sav ostvareni profit biće u potpunosti reinvestiran u ukrajinsku privredu.

To bi moglo biti od velikog značaja ako se potvrdi da SAD u prvih deset godina ne ostvaruje direktnu finansijsku korist. Ukrajina očekuje da će svi prihodi iz fonda biti usmjereni u obnovu zemlje i nove projekte.

Nakon tog perioda, dobit će se dijeliti među partnerima. Američki ministar finansija Skot Besent rekao je za Foks njuz da sporazum “američkom narodu šalje poruku da imamo priliku da učestvujemo, nadoknadimo dio troškova i postanemo partneri u uspjehu ukrajinskog naroda”.
6. Američka vojna pomoć ponovo je na stolu
Sporazum je formulisan tako da se prikazuje kao preduslov za nastavak američke vojne pomoći Ukrajini.

Prva zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, koja je otputovala u Vašington kako bi potpisala sporazum, izjavila je da on predviđa novu američku podršku, uključujući isporuku sistema protivvazdušne odbrane.

To bi moglo predstavljati promjenu u Trampovoj politici, s obzirom na to da je njegova administracija dosad zagovarala smanjenje vojne pomoći Ukrajini.

Nije poznato kako će se sporazum odraziti na stanje na frontu. Moskva se za sada nije zvanično oglasila.

7. SAD se ipak može povući u bilo kom trenutku
Sporazum ne sadrži čvrste bezbjednosne garancije SAD-a, što Ukrajina i evropski saveznici već dugo traže od Vašingtona. Tramp je u više navrata pokazao nesklonost obavezivanju na vojnu pomoć istim intenzitetom kao prethodna administracija.

Američka podrška Ukrajini u ovom je slučaju uslovljena isključivo ekonomskim komponentama sporazuma. Zbog toga i dalje postoji izvjesna nesigurnost oko trajnosti američke posvećenosti Kijevu.

Zelenski ipak može da slavi
S obzirom na to da sporazum ne uključuje otplatu duga, predviđa desetogodišnje reinvestiranje dobiti, ne koči evropske integracije i ponovo otvara vrata američkoj vojnoj pomoći – a sve to bez formalnih ustupaka Moskvi prema kojoj Amerika zauzima oštriji stav – u Kijevu zaista imaju razloga za zadovoljstvo, naročito u poređenju s ranijim, znatno nepovoljnijim prijedlozima, prenosi Index.hr.

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno