Connect with us

Svijet

Da li je ovo DOGOVOR DECENIJE: Ovo je 7 KLJUČNIH TAČAKA sporazuma Ukrajine i SAD

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina potpisale su sporazum kojim Vašington dobija pristup dijelu prirodnih resursa ratom razorene zemlje.
Sporazum, koji se mjesecima pripremao, uspostavlja investicioni fond za obnovu, za koji Ukrajina vjeruje da će učvrstiti američku podršku u trećoj godini otpora Rusiji.

BBC je imao uvid u nacrt sporazuma, ali ne i u njegovu konačnu verziju. Na osnovu tog nacrta i izjava iz Kijeva i Vašingtona, ovo je sedam ključnih tačaka:

1. Ukrajina neće morati da vraća nikakav dug SAD-u
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je tražio da Ukrajina vrati 350 milijardi dolara, koliko, prema njegovim tvrdnjama, iznosi američka vojna i finansijska pomoć od početka rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski taj je zahtjev odbio.
Međutim, Vašington je, izgleda, popustio. Ukrajinski premijer Denis Šmigal izjavio je da sporazum ne predviđa nikakvu obavezu otplate navodnog “duga”.

Tramp je sporazum ipak predstavio kao pobjedu za svoju stranu, rekavši da će SAD “u teoriji dobiti znatno više“ nego što je prethodna administracija uložila u pomoć Ukrajini.
2. SAD koristi oštriji ton prema Rusiji
Američka administracija upotrebila je znatno oštriji jezik nego što je to dosad bio slučaj u izjavama Trampove vlade.
U saopštenju američkog ministarstva finansija navodi se da je riječ o “ruskoj totalnoj invaziji” te se dodaje: “Nijedna država ni pojedinac koji je finansirao ili snabdijevao rusku ratnu mašineriju neće imati koristi od obnove Ukrajine.“

Taj će ton vjerovatno ohrabriti Kijev, koji je u pregovorima između Moskve i Vašingtona insistirao na većem pritisku prema Rusiji.

3. Sporazum uključuje i projekte u nafti i gasu
Iako se javno najviše govori o ukrajinskom mineralnom bogatstvu, sporazum uključuje i nove projekte vezane za naftu i gas, kao i prateću infrastrukturu.

U svim slučajevima vlasništvo nad resursima ostaje ukrajinsko, iako će SAD imati zajednički pristup. To se smatra ublažavanjem ranijeg ukrajinskog stava, jer takvi elementi nisu bili dio prvih verzija sporazuma.

4. Sporazum ne koči pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji
Ukrajina već godinama teži članstvu u EU, a pregovori su formalno otvoreni prošlog juna.

Postojale su bojazni da bi sporazum sa Vašingtonom mogao otežati pristupanje EU, posebno ako američki ulagači dobiju povlašćeni status, s obzirom na to da Ukrajina već ima strateško partnerstvo sa Briselom o sirovinama.
Međutim, tekst sporazuma navodi da SAD priznaje ukrajinsku namjeru da pristupi EU i da taj cilj ne smije biti doveden u pitanje ovim dogovorom.

Sporazum takođe predviđa da, ako Ukrajina zbog pristupnih obaveza bude morala da revidira uslove, SAD pristaje da pregovara “u dobroj vjeri”. Kijev je dodatno poručio da će SAD podržati i prenos investicija i tehnologije iz EU i drugih država.

5. Dobit se prvih deset godina reinvestira u Ukrajinu
Prema dogovoru, u prvih deset godina rada fonda za obnovu sav ostvareni profit biće u potpunosti reinvestiran u ukrajinsku privredu.

To bi moglo biti od velikog značaja ako se potvrdi da SAD u prvih deset godina ne ostvaruje direktnu finansijsku korist. Ukrajina očekuje da će svi prihodi iz fonda biti usmjereni u obnovu zemlje i nove projekte.

Nakon tog perioda, dobit će se dijeliti među partnerima. Američki ministar finansija Skot Besent rekao je za Foks njuz da sporazum “američkom narodu šalje poruku da imamo priliku da učestvujemo, nadoknadimo dio troškova i postanemo partneri u uspjehu ukrajinskog naroda”.
6. Američka vojna pomoć ponovo je na stolu
Sporazum je formulisan tako da se prikazuje kao preduslov za nastavak američke vojne pomoći Ukrajini.

Prva zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, koja je otputovala u Vašington kako bi potpisala sporazum, izjavila je da on predviđa novu američku podršku, uključujući isporuku sistema protivvazdušne odbrane.

To bi moglo predstavljati promjenu u Trampovoj politici, s obzirom na to da je njegova administracija dosad zagovarala smanjenje vojne pomoći Ukrajini.

Nije poznato kako će se sporazum odraziti na stanje na frontu. Moskva se za sada nije zvanično oglasila.

7. SAD se ipak može povući u bilo kom trenutku
Sporazum ne sadrži čvrste bezbjednosne garancije SAD-a, što Ukrajina i evropski saveznici već dugo traže od Vašingtona. Tramp je u više navrata pokazao nesklonost obavezivanju na vojnu pomoć istim intenzitetom kao prethodna administracija.

Američka podrška Ukrajini u ovom je slučaju uslovljena isključivo ekonomskim komponentama sporazuma. Zbog toga i dalje postoji izvjesna nesigurnost oko trajnosti američke posvećenosti Kijevu.

Zelenski ipak može da slavi
S obzirom na to da sporazum ne uključuje otplatu duga, predviđa desetogodišnje reinvestiranje dobiti, ne koči evropske integracije i ponovo otvara vrata američkoj vojnoj pomoći – a sve to bez formalnih ustupaka Moskvi prema kojoj Amerika zauzima oštriji stav – u Kijevu zaista imaju razloga za zadovoljstvo, naročito u poređenju s ranijim, znatno nepovoljnijim prijedlozima, prenosi Index.hr.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno