Connect with us

Društvo

Da li je RAST MINIMALCA uticao na poskupljenja u RS? MINISTARSTVO NEGIRA navode privrednika

Rast minimalne plate u Republici Srpskoj nije u značajnoj mjeri uticao na rast cijena u trgovinama, kako se to pokušava prikazati u dijelu javnosti, kažu u resornom ministarstvu.

Rast minimalne plate u Republici Srpskoj nije u značajnoj mjeri uticao na rast cijena u trgovinama, kako se to pokušava prikazati u dijelu javnosti, jer podaci Odjeljenja za trgovinu i cijene Ministarstva trgovine i turizma Srpske pokazuju da u februaru nije došlo do značajnijeg rasta cijena u odnosu na januar, rekla je Srni stručni savjetnik za odnose s javnošću u Ministarstvu Nikolina Trninić.

Trninićeva je navela da je rast cijena primijećen kod dijela proizvoda, i to jogurt, meso i pekarski proizvodi u iznosu od 10 do 30 feninga, dok su cijene većeg dijela proizvoda na nivou cijena sa kraja 2023. godine.

“Trebamo imati u vidu da govorimo o prosječnim cijena na području Srpske i da svakako postoji razlika u cijeni proizvoda u Banjaluci i Bijeljini ili drugim gradovima u Srpskoj, kao što smo to u proteklim danima i u medijima vidjeli na primjeru pekarskih proizvoda koji su u Banjaluci značajno skuplji nego u drugim dijelovima Republike”, rekla je Trninićeva.

Ona je dodala da postoji razlika u cijenama i između trgovačkih lanaca.

“Rast cijena proizvoda nije situacija sa kojom se susreću samo građani u Srpskoj, već je ovakav trend prisutan u svim zemljama regiona, ali i svijeta usljed globalnih kretanja, kao i društveno-političke situacije, od perioda korone i svih naknadnih i aktuelnih dešavanja u svijetu”, navela je Trninićeva.

Ona je istakla da su proizvodi, čije se cijene prate u sklopu osnovne potrošačke korpe, jeftiniji u Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH i region.

“Sigurni smo da značajnu ulogu u ovakvom odnosu cijena imaju uredbe koje je još 2021. godine donijela Vlada Srpske, a koje se odnose na ograničavanje marže na osnovne životne namirnice i naftu i naftne derivate”, rekla je Trninićeva.

Ona je navela da Vlada Srpske u uslovima slobodnog tržišta i formiranja cijena ima ograničene mogućnosti djelovanja, posebno u uslovima uvozno orijentisane privrede kakva je privreda Republike.

“Na primjer, kada su u pitanju proizvodi iz kozmetičke industrije i lične higijene, proizvodi koji su dostupni u Srpskoj su većinom proizvodi iz uvoza i cijene na našem tržištu zavise od nabavnih cijena robe na tržištu sa kojeg ih dobavljaju domaći distributeri. Slično je i sa proizvodima iz konditorske industrije”, objasnila je Trninićeva.

Ona je navela da se u javnosti proteklih dana govorilo i o cijenama voća i povrća, ali da se tu mora imati u vidu i da su ti proizvodi sezonskog karaktera te da njihova cijena varira zavisno od perioda godine.

“To svakako znaju i kupci, te je na određen način i besmisleno u februaru pričati o visokim cijenama paradajza ili jagoda”, rekla je Trninićeva.

Ministarstvo trgovine i turizma Srpske, dodala je Trninićeva, redovno prati kretanje cijena i mogućnosti kroz koje može uticati na njihovo smanjenje.

“U fokusu javnosti ovih dana jesu naše aktivnosti i pregovori o cijeni hljeba, ali moramo naglasiti da to nisu jedine aktivnosti koje realizujemo. Službe Ministarstva aktivno rade i na izmjenama drugih propisa, te proširenja obuhvata proizvoda obuhvaćenih Uredbom o ograničenju marže na osnovne životne namirnice”, rekla je Trninićeva.

Ona je dodala da je u cilj svih aktivnosti da, u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti, Ministarstvo zaštiti životni standard građana, vodeći pri tome računa da donesenim mjerama ne ugroze snabdjevenost tržišta, niti naruše privredni ambijent u Srpskoj.

U Vladi Republike Srpske urađena je uporedna analiza cijena osnovnih životnih namirnica koja je pokazala da su cijene niže u Srpskoj nego u FBiH.

Na primjer, cijena kilograma hljeba od brašna tip 500 u Srpskoj iznosi 3.15 KM, a u FBiH 3.82 KM. Kilogram pilećeg mesa – file u Srpskoj košta 12.50 KM, dok je u FBiH 15 KM, cijena zamrznutog graška u Srpskoj iznosi pet, dok je u FBiH šest KM, te pirinač u Srpskoj košta 4.20 KM, a u FBiH 5.03 KM.

Istovremeno, najniža plata u Srpskoj iznosi 900 KM, dok u FBiH u ovoj godini iznosi 619 KM.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Tmurno, ponegdje slaba kiša i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se nastavlja tmurno, ponegdje i maglovito vrijeme, sa kišom na istoku i sjeveroistoku, a na planinama na istoku sa slabim snijegom.

Na jugu je ujutro moguća slaba kiša, a tokom dana biće suvo uz sunčane periode i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova ili promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Јutarnja temperatura vazduha od tri do šest, na jugu oko devet, u višim predjelima od nule, a najviša dnevna od pet do devet, na jugu do 15, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno