Connect with us

Društvo

DA LI VJERUJETE U SUDBINU? Psiholog Karl Gustav Jung objasnio šta je sila na koju se mnogi oslanjaju

Ukoliko vam nešto ne ide i to pripišete sudbini, pročitajte mudar zaključak čuvenog Karla Gustava Junga.

Kada čovjek naiđe na prepreke i poteškoće, često kaže “to je sudbina”. U mnogim drugim situacijama ljudi takođe kažu da sudbinautiče na njihove važne odluke. A postoji li sudbina ili ne? Zanimljivo mišljenja o tome dao je davno Karl Gustav Jung, švajcarski psihijatar i osnivač analitičke psihologije.

Šta je sudbina i ko u nju vjeruje?
Čovjek uvijek nešto planira, pokušava da sprovede i uradi, ali ponekad to ne može da postigne, ma koliko se trudio. Na primjer, ako muškarac ili žena ne mogu da nađu životnog partnera na koliko pokušavali i šta god radili. Ili čovjek sanja da se obogati. Pokušava različite metode, pokušava, ali ne ide mu. Stiče visoko obrazovanje, ide na kurseve, ima solidan CV, ali mu se ne nudi normalan posao, dok njegov manje obrazovan drug vodi sopstveni biznis.

Ljudi su skloni da kažu da je u pomenute slučajeve prste umiješala “sudbina“. Ona postavlja ograničenja za čovjeka, bez obzira na njegove napore, marljivost ili, naprotiv, omogućava mu uspjeh u naizgled beznadežnom poslu. U takvim trenucima ljudi se sjećaju svoje sudbine i smatraju da postoji nešto više.

Ko negira sudbinu
Pragmatični pojedinci koji su navikli da sebe smatraju gospodarima života poriču postojanje sudbine. I čini se da oni sve kontrolišu. Ako čovjek uspije u svemu što je zamislio i odlučio da sprovede, onda ne krivi okolnosti, druge ljude ili sebe. U tom slučaju, on ne čeka pasivno “milost od sudbine”, već djeluje.

Ko je u pravu
Mnogo se raspravlja o tome da li postoji sudbina ili ne, ali se ljudi često sjete sudbine kada ne mogu da urade baš ono što žele. Niko ne može da objasni suptilnosti duhovnog svijeta, pa često ljudi počinju da smatraju da su u pravu kada nešto urade i uspiju.
U stvarnosti, život, zdravlje i još mnogo toga zavise od postupaka osobe. I često baš postupci osobe odlučuju šta će se dogoditi u njenom životu, a šta neće.

Teorija podsvijesti
Zanimljivo mišljenje o sudbini iznio je Karl Gustav Jung. On smatra da je sudbina upravo ono što mi ne razumijemo i ne možemo da razumemo. Čini nam se da je to sudbina.

Često se takvi fenomeni javljaju zbog toga što nam sve jasno i razumljivo; često radimo stvari koje nas sprečavaju da budemo srećni, a to nikad ne razumijemo; mnoge pojave u životu teško je objasniti sa logičke tačke gledišta, a one postoje; ono što čovjek nikako ne može da objasni smatra sudbinom.

Karl Gustav Jung bio je švajcarski psihijatar, osnivač analitičke psihologije, a evo njegovog mišljenja o tome da li sudbina zaista postoji:
“Ako ne shvatimo šta se dešava u nama, onda nam se spolja čini da je to sudbina. Dok ne osvijestite podsvjesno, ono će upravljati vašim životom, a vi ćete ga zvati sudbinom.”

Prema njegovom mišljenju, vaša podsvjest je vaša sudbina, jer podsvjest kontroliše automatizovane radnje, odnosno navike. Sjetite se poslovice: ko posije naviku, požnjeće sudbinu. Od svijesti do podsvjesti. Kada osvijestite ono što je u vama, vašoj duši, njenoj dubini – kada otkrijete tajne podsvjesti, lakše ćete kontrolisati svoju sudbinu. Zato više radite na sebi, razumijete bolje sebe, razgovarajte sa sobom i od očiju do duše, zavolite svoje biće.

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno