Connect with us

Svijet

DA SE SAKRIJE U MIŠJU RUPU! Pojedinci tvrde da je Zelenskom najbolje da POBJEGNE

Ukrajinski predsjednik Zelenski skoro da i nema više pristaša u Trampovom najužem krugu, a sve lošiji odnosi dvojice predsjednika prijete dodatno oslabiti šanse Kijeva u pregovorima s Rusijom, piše Njujork Post.

Štoviše, odnos Trampa i Zelenskog ovaj se tjedan pretvorio u otvoreno neprijateljstvo nakon što je ukrajinski predsjednik odbio američku ponudu da SAD-u prepiše 50 posto rijetkih metala te zemlje kao otplatu za vojnu pomoć i nakon što su se Trampovi izaslanici sastali s ruskim diplomatima bez predstavnika Ukrajine.

 

Tramp se Zelenskom osvetio nazvavši ga ‘diktatorom‘ i tvrdnjom da uživa tek četiri posto podrške među Ukrajincima, kazavši i da je sâm Zelenski kriv za rusku invaziju u februaru 2022. Zelenski je na to kazao kako Tramp živi u ‘ruskom dezinformacijskom prostoru‘.

Iako se pogoršanje odnosa između Vašingtona i Kijeva čini iznenadnim, izvor upoznat s razgovorima u Bijeloj kući kaže kako to nije ništa novo: ‘Prije nekoliko mjeseci sam čuo da je vrijeme za izbore i novo vodstvo‘, kaže ta osoba i dodaje da je animozitet prema Zelenskom široko rasprostranjen u Zapadnom krilu.

‘Pravo pitanje jest je li ikad Tramp rekao da mu se Zelenski stvarno, stvarno sviđa?‘, rekao je izvor. Drugi izvor blizak Trampu složio se s procjenom i sugerisao da bi ‘za Zelenskog i svijet bilo najbolje da odmah ode u Francusku‘.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da ‘baš kao ni papa, nisam obožavatelj nekoga ko zabranjuje crkve‘ – ​​misleći na zakon Zelenskog iz kolovoza kojim zabranjuje vjerske organizacije povezane s Ruskom pravoslavnom crkvom, koja je u bliskim odnosima s Kremljom.

Taj je zvaničnik utvrdio da postoje ‘ljudi u Bijeloj kući koji imaju tradicionalno republikansko stajalište o Zelenskom‘, iako ta osoba nije dala konkretne primjere.

Bivši zagovornici Ukrajine u Bijeloj kući, uključujući savjetnika za nacionalnu sigurnost Majka Volca, sad su stali iza Trampa kako bi udarili na Zelenskog i stišali vatru usmjerenu na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

‘Predsjednik Tramp očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim‘, rekao je Volc u četvrtak na brifingu u Bijeloj kući, gdje je, čini se, ukazao na usporavanje transfera oružja, nakon što je ukrajinski član parlamenta ustvrdio da se ‘oružje prestalo isporučivati‘.

‘Trampova administracija očito ne voli Zelenskog i svima to daje do znanja‘, rekao je ukrajinski politički analitičar i aktivni vojnik koji je želio ostati anoniman. ‘Nedavne izjave američkog predsjednika pokazuju da on što prije želi izbore u Ukrajini pa da Zelenskog zamijeni neko s kime se može pregovarati. To može biti netko kome Tramp i njegovi saveznici vjeruju: vojni vođa ili biznismen.‘

Insajderi iz Vašingtona kažu da nema očitog pretendenta koga bi Tramp više volio na čelu Ukrajine. Predsjednički izbori trebali su se održati u Ukrajini prošle godine, ali su odgođeni zbog izvanrednog stanja koje je Zelenski proglasio 24. februara 2022. kao odgovor na rusku invaziju. Prema ustavu zemlje, izbori se ne mogu održati u izvanrednom stanju.

Netrpeljivost još iz vremena Bajdena

Napetosti između Trampa i Zelenskog datiraju još iz 2019. kada je tada 45. predsjednik pozvao svog kolegu da pokrene istragu o poslovanju porodice Bajden s ukrajinskom kompanijom za prirodni plin Burisma Holdings, koja je Hanteru Bajdenu isplaćivala plaću od milion dolara godišnje dok je njegov otac Džo Bajden bio potpredsjednik i vodio američku politiku prema toj zemlji.

Zelenski je odbio pokrenuti istragu i vješto se nosio s kontroverzom kad su u javnost izašli transkripti s Trampovim zahtjevom. Tad je kazao da nije osjećao nikakav pritisak, dok su demokrati u Kongresu pokrenuli opoziv Trampa zbog navodne zloupotrebe ovlasti.

‘Imali smo, mislim, dobar telefonski razgovor. Sve je bilo normalno… niko me nije pritiskao‘, rekao je Zelenski tokom zajedničke konferencije za medije s Trampom u Njujorku u septembru 2019. Tramp, koji je opozvan dva mjeseca kasnije, a potom ga je Senat oslobodio, izrazio je zahvalnost Zelenskom što je potvrdio da je to bio ‘savršen telefonski razgovor‘.

No sad više nije sigurno da se odnos njih dvojice može spasiti. Potpredsjednik JD Vans upozorio je Zelenskog da ne ‘ogovara‘ Trampa, a Ilon Mask ga je na X-u napao zbog fotografisanja za Vog: ‘Učinio je ovo dok djeca umiru u rovovima na prvoj liniji fronte.‘

Zelenskog su mnogi u Americi smatrali herojem u stilu Čerčila jer je pružio iznenađujuće tvrdoglav otpor Putinovoj invaziji 2022. i navodno je odbacio ponudu tadašnjeg predsjednika Džoa Bajdena da pobjegne iz zemlja uz opasku: ‘Trebam municiju, a ne prevoz.‘ No, znakovi napetosti počeli su se povećavati kako se Tramp vraćao na vlast.

U januaru je Donald Tramp Jr. otkrio na društvenim mrežama da je Zelenskom odbijena ulaznica za očevu inauguraciju, kojoj su nazočili talijanska premijerka Đorđa Meloni i argentinski predsjednik Havier Milei.

‘Najsmješnije je to što je triput neslužbeno tražio pozivnicu i svaki put je odbijen‘, napisao je Tramp Jr. ‘Sada se ponaša kao da je sam odlučio ne ići. Kakav čudak.‘

Zelenski je takođe vulgarno omalovažavao druge vodeće konzervativne kritičare svoje vlade – rekavši ovog mjeseca da bi se bivši voditelj Foks Njuza, Taker karlson, veliki Trampov pristaša, trebao ‘prestati uvlačiti Putinu u guzicu‘. Tramp je u srijedu naveče bio vrlo bijesan nakon što je ministar finansija Skot Besent odbijen u Kijevu ranije ove sedmice nakon predstavljanja plana o davanju ukrajinskih prirodnih resursa SAD-u.

‘Uskrsnuću tu ideju ili Zelenski neće biti previše sretan‘, rekao je Tramp novinarima tokom leta na Air Force One.

Trampovi saradnici kažu da predsjednik vjeruje da se u septembru, tokom sastanka u Tramp Toweru, Zelenski načelno složio dati SAD-u 500 milijardi dolara vrijedne rijetke zemlje kao kompenzaciju za 183 milijarde dolara pomoći koju je odobrio Kongres.

‘Imali smo dogovor‘, rekao je Tramp tokom obraćanja na investicijskoj konferenciji u Majamiju koju podupire Saudijska Arabija. ‘Imali smo dogovor temeljen na rijetkim mineralima i sličnim stvarima, ali oni su ga prije dva dana prekršili.‘

Related Topics:

Svijet

“REĆI ĆEMO RUSIMA – OVO JE NAJBOLJA I KONAČNA PONUDA”: Plan za prekid vatre u Ukrajini na stolu u Londonu

SAD i drugi saveznici Kijeva namjeravaju da odobre plan za potpuni prekid vatre u Ukrajini na sastanku u Londonu naredne sedmice, objavio je “Njujork post”, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika administracije Vašingtona.

“Ove sedmice u Londonu želimo da donesemo odluku o potpunom i sveobuhvatnom prekidu vatre. Namjera je tada da razgovaramo i sa Rusima i kažemo `u redu, ovo je vaša najbolja i konačna ponuda` i da vidimo gdje su obje strane”, rekao je on.

Prema riječima zvaničnika, da bi privukao Rusiju na pregovore o pomenutom prijedlogu, Vašington može Moskvi ponuditi ublažavanje antiruskih sankcija i eventualno deblokadu ruske imovine zamrznute na Zapadu.

“Šargarepa za Ruse, u stvari, jeste smanjenje sankcija Rusiji. Zatim, tu je pitanje zamrznute ruske imovine, tih 300 milijardi dolara koje se nalaze u Briselu”, dodao je neimenovani zvaničnik.

“Zelenski će teško pristati”

Trenutnu američku opciju za rješenje u Ukrajini predsjednik te zemlje Vladimir Zelenski teško će progutati, piše “Vašington post”.

“Aktuelni paket koji nudi specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof Zelenski će teško progutati. Ali problem bi mogao biti u tome što se čini da on ne uključuje bezbjednosne garancije SAD. Umjesto toga, Ukrajina bi očigledno bila prepuštena sama sebi uz pomoć evropskih nacija, ali vjerovatno bez podrške SAD”, piše list.

List navodi, pozivajući se na neimenovane evropske zvaničnike, da bez američke pomoći njihova vojna i obavještajna podrška neće biti dovoljna da zaštite Ukrajinu nakon mirovnog sporazuma.

“Evropljani nemaju dovoljno trupa ili modernog naoružanja da odvrate sveopšti ruski napad. Nedostaju im sistemi komande i kontrole koji su im potrebni za praćenje prekida vatre i koordinaciju odgovora”, piše list.

List navodi da su najteži problem za Evropu nedovoljni obavještajni kapaciteti.

“Kijev je prošlog mjeseca uspio da preživi šestodnevni prekid američke obavještajne podrške, sa namjerom da izvuče ustupke od Zelenskog. Ali da je to potrajalo još sedam dana, ukrajinski zvaničnici vjeruju da bi posljedice bile katastrofalne”, piše list.

“Blumberg” je ranije javio, pozivajući se na neimenovane izvore, da su vlasti SAD spremne da priznaju Krim kao rusku teritoriju u okviru mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva.

Kako navodi agencija, takav potez pokazuje želju američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne prekid vatre u Ukrajini. Konačna odluka još nije donesena.

“Blumberg” ističe da je Vašington u četvrtak, 17. aprila, svojim saveznicima u Parizu predstavio prijedloge za ukrajinsko rješenje. Među njima su ublažavanje sankcija Rusiji i odbijanje razgovora o članstvu Kijeva u NATO.

Osim toga, američki nacrt implicira da će sve teritorije koje je oslobodila Rusija ostati pod ruskom kontrolom. Diskusija o ovim planovima nastaviće se naredne sedmice u Londonu.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ČUVA GRANICE KAO NIKAD PRIJE: Neregularni prelasci migranata pali za 30% u prvom kvartalu 2025

Kako je saopštila Fronteks, evropska agencija za zaštitu granica, pad broja prelazaka zabilježen je na svim glavnim migrantskim rutama ka Evropi.

Broj neregularnih prelazaka granica u Evropi od strane migranata opao je za 30 odsto u prvom kvartalu ove godine u poređenju sa istim periodom prošle godine, što su organizacije za ljudska prava delimično pripisale politikama EU koje stavljaju akcenat na odvraćanje, dok istovremeno zatvaraju oči pred rizikom od kršenja ljudskih prava.

Kako je saopštila Fronteks, evropska agencija za zaštitu granica, pad broja prelazaka zabeležen je na svim glavnim migrantskim rutama ka Evropi — skoro 33.600 dolazaka manje u prva tri mjeseca ove godine.

Najveći pad, od čak 64 odsto, zabilježen je na rutama koje prolaze kroz Albaniju, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, dok su prelazi ka Ujedinjenom Kraljevstvu smanjeni za 4 odsto.

Iako na migracione tokove utiču različiti faktori — od vremenskih uslova do oružanih sukoba — podaci ukazuju na nastavak trenda opadanja započetog 2024. godine, kada je broj neregularnih prelazaka opao za 38 odsto u odnosu na prethodnu godinu, izjavila je Džudit Sanderlend iz organizacije Human Rights Watch.

Ova organizacija je među mnogima koje upozoravaju da se, usljed pojačanog fokusa EU na zatvaranje granica i odvraćanje migranata, sve više ljudi odlučuje za rizičnije puteve ka Evropi.

“Ne radi se samo o brojkama. Ne smijemo zaboraviti da ovo ima svoju cijenu — ljudi se dave u Sredozemnom moru, prebijaju ih na granici Poljske i Bjelorusije i nasilno vraćaju nazad u Belorusiju; ljudi ostaju zaglavljeni u močvarama, šumama i pustinjama unutar i oko EU”, rekla je Sanderlend. “Iza tih brojki krije se ogromna ljudska tragedija”.

Smanjenje broja dolazaka dolazi u trenutku kada EU sve češće sklapa dogovore sa zemljama van Evrope, poput Libije i Tunisa — zemalja u kojima su dokumentovani slučajevi prebijanja, seksualnog nasilja i zatvaranja migranata.

“Ako je smanjenje broja dolazaka rezultat mjera odvraćanja koje sprovodi EU, onda su te mjere jasno praćene kršenjem ljudskih prava u čemu je EU samim tim saučesnik”, rekla je Sanderlend.

Najmanje 555 osoba izgubilo je život u prva tri mjeseca
Sličan stav dolazi i iz Evropskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR), koji je podnio dvije prijave Međunarodnom krivičnom sudu u vezi sa postupanjem prema migrantima i izbjeglicama u centralnom Mediteranu.

“Pad zvaničnog broja dolazaka ne znači da ima manje ljudi u pokretu”, rekla je Alison Vest, viša pravna savjetnica u ECCHR-u. “To samo znači da se sve više ljudi zadržava u užasnim uslovima u Libiji i Tunisu — u uslovima koji se mogu okarakterisati kao zločini protiv čovječnosti — uz saradnju i odobrenje EU”.

Godinama unazad EU i njene članice nastavljaju saradnju sa Libijom u cilju sprečavanja dolaska migranata u Evropu, iako postoje brojni dokazi o samovoljnom zatvaranju, torturi, seksualnom nasilju i čak porobljavanju, navela je Vest. “Ova zlostavljanja nisu neželjene posljedice evropske migracione politike — to su očekivane posljedice strategije koja stavlja prioritet na zadržavanje, a ne na zaštitu”.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je da njeni podaci ukazuju na povećanje broja presretanja čamaca koji pokušavaju da isplove iz zemalja Sjeverne Afrike, poput Libije i Tunisa, što je djelimično doprinijelo padu broja dolazaka.

“Uprkos padu broja migranata, IOM je i dalje zabrinut zbog broja smrti među njima, koji je, prema našim podacima, i dalje veoma visok”, navodi se u saopštenju.

Tokom prva tri mjeseca ove godine, najmanje 555 osoba izgubilo je život pokušavajući da pređe Sredozemno ili Atlantsko more kako bi stigli do Evrope, čime se broj žrtava na tim rutama, prema podacima IOM-a, popeo na više od 3.500 samo tokom prošle godine.

“Nastavljamo da zagovaramo politike koje omogućavaju bezbjednije, legalne migracione kanale kao alternativu opasnim i neregularnim migracijama”, dodaje se u saopštenju.

Prema podacima Unicefa objavljenim u utorak, oko 3.500 djece je umrlo ili nestalo u centralnom Mediteranu pokušavajući da stigne do Italije u posljednjih 10 godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRONU SE OVO NEĆE SVIDJETI! Tramp prihvatio poziv da posjeti Italiju

Američki predsjednik Donald Tramp prihvatio je poziv italijanskog premijera Đorđe Meloni da u bliskoj budućnosti posjeti Italiju, navodi se u njihovom zajedničkom saopštenju.

“Predsjednik Tramp je prihvatio poziv Melonijeve da u bliskoj budućnosti dođe u zvaničnu posjetu Italiji”, navodi se u saopštenju.

U objavi se dodaje da bi “tim povodom mogao da bude održan i sastanak SAD i Evrope”.

Nastavi čitati

Aktuelno