Connect with us

Svijet

DA VAM SE ZAVRTI U GLAVI! Oktoberfest nikad skuplji, pivo 17, voda 10, KOBASICE D0 20 EVRA

Za poskupljenje pivari krive poskupljenje sirovina kao što su hmelj, slad i ječam, kao i energente i satnice.
Cijene na čuvenom Oktoberfestu, koji se 188. put održava u njemačkom gradu Minhenu, nikada nisu bile veće, prenose njemački mediji, a prenosi feniks-magazin.de. Pivo na Oktoberfestu je ove godine u prosjeku skuplje za 6,12 odsto. Za poskupljenje pivara krive poskupljenje sirovina kao što su hmelj, slad i ječam, kao i energente i satnice.

Pivo ove godine košta između 13,20 evra (Museumszelt) i 14,50 evra (Käfer). Pšenično pivo u vinskom šatoru košta čak 17,40 evra. Kako prenose njemački mediji, poskupjela su i bezalkoholna pića. Litar vode sada košta 10 evra, a limunada od 8,20 do 12,40 evra po litru, prenosi Slobodna Dalmacija.

Novost ove godine su mašine sa besplatnom pijaćom vodom, koje se ne nalaze u šatorima, već van njih! Perece su dostupne za 3 do 4 evra. Organska piletina košta 20,50 evra. Pola patke košta i do 36,50 evra, svinjske kobasice do 20 evra, but je dobrih 25 evra, a špagete sa sirom možete da kupite za 20 evra.

U svim šatorima postoje meniji koji uključuju hranu i piće, tako da vaš ručak može da vas košta manje. Ulaznice za vožnje i razne aktivnosti poput ringišpila koštaju od 2,50 do 12,50 evra. Svaki utorak na Oktoberfestu je dan za djecu i porodice. Tada porodice mogu da uživaju u zabavi po nižim cijenama.

Oktoberfest je najveća nacionalna proslava na svijetu. Ove godine Oktoberfest traje dva dana duže, do 3. oktobra, kada Njemačka slavi Dan ujedinjenja, a organizatori očekuju šest miliona posjetilaca. Više od 600 policajaca i preko 2.000 članova privatnih obezbjeđenja zaduženo je za bezbjednost na Oktoberfestu.

(MONDO)

Svijet

SITUACIJA SVE LOŠIJA! JPMorgan povećao rizik od recesije na 60 posto

Vjerovatnije je da će se ove godine desiti globalna recesija nego da neće, zahvaljujući carinama koje su uvedene u srijedu iz SAD-a.

To je mišljenje analitičara JPMorgana koji su u četvrtak povećali prognozu vjerovatnoće recesije na 60%. To je rast u odnosu na prethodnih 40%, prije nego što su popodnevne izjave predsjednika Trumpa u srijedu izazvale pad na tržištima.

Prema navodima kompanije, planovi administracije najvjerovatnije podrazumijevaju povećanje američkih carinskih stopa za 20 procentnih poena. Posljednje tako veliko povećanje, iz 1968. godine, bilo je praćeno recesijom, navode ekonomisti predvođeni Bruceom Kasmanom.
Analitičari navode da će uzvratne carine drugih zemalja, slabljenje poslovnog povjerenja u SAD-u i poremećaji u lancima snabdijevanja dodatno pogoršati situaciju. Proizvođač džipova Stellantis već je obustavio proizvodnju u svojim fabrikama za sklapanje automobila u Meksiku i Kanadi.

Scenario u kojem SAD ulazi u recesiju, ali ostatak svijeta ostane pošteđen, takođe je moguć, navodi kompanija, ali je manje vjerovatan, prenosi Investitor.

Nastavi čitati

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Aktuelno