Uncategorized
ĐAJIĆ BEZ SRAMA “DOBAR SAM S KRIMINALCIMA, sve koji se nisu učlanili u SNSD-a ODMAH SMIJENITI jer su zauzeli mjesta članovima partije” (FOTO, VIDEO)

Dok pacijenti u UKC RS leže u nehumanim uslovima, bez osnovnih lijekova i medicinskog osoblja, kuhaju se na +40 stepeni bez klime i ventilacije direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić kuha čorbu uz estradne zvijezde kojima isplaćuje honorare za jednodnevne zabave više nego doktorima za jednogodišnje plate.
Čorbe i dobre pjesme, a lijekova ako bude – to je postao moto Đajićevog života i rada.
Umjesto da poveća plate i zaustavi odlazak stručnih ljekara u Sloveniju i Njemačku on pod šatorima degustira čorbe koje zapržavaju SNSD-ove uzdanice Kiko i Ćurle.
I dok se Đajić zabavlja od šatora do šatora, porodice pacijenata koji leže u UKC- u hodaju od apoteke do apoteke u potrazi za lijekovima kojih nema u Đajićevoj bolnici. Za najosnovnije preglede i propisivanje terapije pacijenti čak i oni najstariji od 90 godina čekaju po 3 mjeseca. Nažalost, prije dočekaju smrt nego pregled u UKC-u. Građani su ogorčeni zbog stanja u najvećoj zdravstvenoj ustanovi Srpske.
Javnost se sve češće pita ko plaća ove Đajićeve šatorske zabave i da li je lider SNSD-a Milorad Dodik zaista pokrovitelj njegovih šatorskih orgijanja?
Hoće li SNSD javnosti otkriti koliko je koštala ‘’najveća’’ kotlićijada u naselju Česma? Da li su se tim parama potrošenim na iće i piće mogla platiti dugovanja zaposlenim u UKC-u koji već godinama ne mogu ovjeriti zdravstvene knjižice zbog neuplaćenih doprinosa?
Koliko je novca potrošeno na Đajićeve zabave i koliko je za taj novac moglo biti kupljeno prijeko potrebnog medicinskog materijala i lijekova kojih u UKC-u nema za pacijente, kao ni novih kreveta, klima, invalidskih kolica za čiju nabavku građani organizuju humanitarne akcije putem društvenih mreža.
I dok ljudi velikog srca prikupljaju sredstva za nabavku invalidskih kolica u UKC- u Đajić organizuje žurke za maloljetnike uz Breskvicu, Nuccia, Voyage i Gazda Paju koji u svojim pjesmama promovišu nasilje i drogu.
Đajićevo šenlučenje i organizovanje zabava u prostorijama SNSD-a u Banjaluci više puta je kritikovala i kćerka lidera SNSD-a, Gorica Dodik.
Ali Đajić ne haje puno šta članovi SNSD-a i javnost misle o njegovim postupcima. On nastavlja i dalje da se zabavlja po žurkama i zborovima dok iz UKC izlaze užasne fotografije toaleta na odjeljenjima.
Prisjetimo se i slučaja o kojem je prije godinu dana javno progovorila viša medicinska sestra zaposlena u UKC Republike Srpske Vanja Subašić koja je objavila video o katastrofalnom stanju u ovoj ustanovi.
U junu ove godine pacijenti su se požalili da u UKC Republike Srpske u gipsaoni stavljaju toaletni papir i ubruse umesto medicinske pamučne podloške.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković prije mjesec dana otkrio je novu Đajićevu aferu – namještanje tendera. Stanivuković je Đajića upitao da li u UKC-u peru veš ili pare otkrivši javnosti kako je Đajić pokušao da namjestio tender vrijedan 13,3 miliona KM i ponovo ”opere” pare.
”Rabota otkrivanja kriminala na UKC -u je vrlo jednostavna, golim okom se ovdje vidi i kriminal i korupcija. Danas smo došli ovdje da pitamo doktora da li pere veš ili pare i kako je moguće da ono što su ranije plaćali 5,6 miliona danas košta 13,3 milionja maraka, kome ide ta razlika od 6 ili 7 miliona” – upitao je tada Stanivuković.
Stanivuković je istakao da Đajić truje mlade ljude “besplatnim” događajima koje organizuje, a koje doktor plaća ali ne iz svog džepa već na uštrb zdravlja ljudi.
Javnost je šokirana ponašanjem direktora najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj i s pravom pita do kad će razni Đajići upravljati važnim institucijama naše Republike i predstavljati se u javnosti kao zaštitinici srpskog naroda?
Gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a Đajić je bez imalo stida i srama izjavio da je on dobar i s policajcima i s kriminalcima.
Jesu li naši najbolji borci ginuli da bi danas Đajić, Kiko, Ćurle i njima slični preko SNSD-a vedrili i oblačili institucijama i preduzećima u RS?
Kako je SNSD stigao do ovakvih kadrova pita se i nekadašnji generalni sekretar Rajko Vasić.
I kad pomislimo da smo već sve vidjeli u slučaju zvanom Vlado Đajić i da nas više ništa ne može iznenaditi svakim novim pojavljivanjem u medijima nam dokaže suprotno. Đajić je gledaocima RTRS- otkrio i šta će u narednom periodu zatražiti od Dodika. Ni manje ni više od šefa će tražiti da sve one koji su na rokovodnim pozicijama u Srpskoj, a nisu se učlanili u SNSD-a odmah smijeni jer su zauzeli radna mjesta članovima partije?!
Po već viđenom i dobro oprobanom receptu, Đajić će ustvari nastaviti da radi na uništavanju podobro uništenih institucija Srpske i cjelokupnog društva u kojem na kraju neće ostati niko osim članova SNSD-a poput Ćurle, Kike i slične ekipe. I Ognjena Tadića koji će ovaj put iz Dodikovog kabineta poručiti – laku noć Republiko Srpska.
Uncategorized
CENTRALNA BANKA: Bazna inflacija u proteklih osam mjeseci 4,31 odsto

Centralna banka BiH procijenila je godišnju baznu inflaciju za proteklih osam mjeseci u sektoru usluga na 4,31 odsto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u ovom sektoru procijenjen na 4,83 odsto.
Iz Banke su naveli da su u julu inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru, i ostalim cjenovnim odjeljcima koji ulaze u proračun bazne inflacije.
Iz Banke su dodali da procjena bazne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od procjene iz junskog kruga brzih procjena bazne inflacije.
Uncategorized
ŠTA PIŠE U REFORMSKOJ AGENDI: Cijene struje u BiH usklađuju sa EU

Savjet ministara BiH usvojio su juče, 30. septembra, Reformsku agendu, u kojom se, između ostalog, navodi da je do 2027. godine predviđeno usklađivanje cijena električne struje u BiH sa tržišnim cijenama u regionu i EU.
Reformska agenda usvojena je u obliku koji je još 1. septembra upućen iz Direkcije za ekonomsko planiranje.
Sada se, podsjetimo, očekuje povratna informacija iz Brisela, odnosno da li ispunjavamo uslove za dobijanje sredstava.
Euronews BiH, koji je u posjedu originalnog dokumenta koji su ministri usvojili na engleskom jeziku, objavio je njegove detalje.
Svih 113 tačaka iz Reformske agende usvojeno je na sjednici Savjeta ministara, ali neke nisu do kraja precizirane, poput pitanja Ustavnog suda BiH, te konkretnog popunjavanja Savjeta za državnu pomoć.
Ipak potcrtano je da se sve odluke i nedoumice iz pojedinačnih koraka iz agende rješavaju na jednom nivou.
Jedna jedinstvena kontakt tačka za svaku pojedinačnu reformu usvojenu u Reformskoj agendi, definisana je.
U oblasti pravosuđa, definisano je jačanje nezavisnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i usvajanje Zakona o sudu BiH, koji će imati poseban žalbeni odjel, bez navođenja lokacije.
“Glavni cilj ove reforme odnosi se na jačanje nezavisnosti i jačanja pravosudnog sustava”, navedeno je u dijelu Reformske gende koji se odnosi na pravosuđe.
Zanimljivo je da se u obimnom dokumentu koji zahtijeva analizu traži i usvajanje državnog Zakona o operatoru prenosa, regulatoru i sistemskom operatoru električne energije u BiH, kao i jedinstvenog operatora sistema, koji je baš juče, simptomatično ili ne, usvojen u Domu naroda.
Zeleno svjetlo za Agendu dato je nakon što je većina u Domu naroda koji je mjesecima bio u blokadi naprasno usvojila devet zakona sa oznakom evropskih integracija.
Dijelovi iz Reformske agende (neslužbeni prevod s engleskog):
Svaki reformski korak imaće određenu jedinstvenu kontakt tačku. Ova osoba će biti odgovorna za:
– izradu i ažuriranje plana implementacije reforme,
– dostavljanje mjesečnih izvještaja Sekretarijatu (do 5. u mjesecu),
– obezbjeđivanje podataka o napretku reforme, ostvarenim indikatorima, kontrolnim sistemima, OTSC rezultatima, izazovima u implementaciji, rizicima i upravljanju nepravilnostima.
Kontakt tačka će obezbijediti integritet podataka, izvještavanje zasnovano na dokazima i uspostaviće interne mreže za praćenje implementacije reformi. U kasnijoj fazi biće usvojen pravni akt kojim će se urediti tok komunikacije, imenovanje i odgovornosti kontakt tačaka, kao i njihovi odnosi sa drugim relevantnim akterima.
Nivo pripremljenosti
Kako je navedeno, Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti za sprovođenje pravne stečevine EU i evropskih standarda u području pravosuđa, prema izvještaju Evropske komisije iz 2023. godine. Ostvaren je određeni napredak u ovom području.
U septembru 2023. godine, Bosna i Hercegovina izmijenila je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) s ciljem uspostavljanje sistema za provjeru izjava sudija, tužilaca i članova VSTS-a o pripadnosti. Zakon takođe propisuje da će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijeti Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu, koji će biti usklađen s evropskim standardima, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Primjena amandmana na zakon produžena je na inicijativu VSTS-a, s obzirom na to da se odjeljenje za integritet nije mogao uspostaviti zbog činjenice da nisu planirana odgovarajuća budžetska sredstva i da se postupci zapošljavanja za odjeljenje nisu mogli sprovesti u kratkom roku predviđenom početnim izmjenama zakona.
Novi zakon o VSTS
Primarni cilj ostaje sprovođenje amandmana na VSTS koji se odnose na integritet u smislu uspostavljanja odjeljenja za integritet i njegove pune funkcionalnosti. Paralelno s tim, intenzivan rad na pripremi i donošenju novog zakona biće ključni prioritet. Novi Zakon o VSTS će biti izrađen s ciljem boljeg regulisanja imenovanja, ocjenjivanja i disciplinskih postupaka članova pravosuđa radi postizanja integriranih mehanizama i osiguravanja odgovarajućih pravnih lijekova protiv pravosnažnih odluka VSTS-a.
Kako se dodaje, druga važna aktivnost u okviru ove reforme odnosi se na donošenje zakona o Sudu BiH s primarnim ciljem definisanja uslova za vršenje nadležnosti Suda BiH, sprečavanja sukoba nadležnosti i osiguranja potrebne pravne sigurnosti u krivičnim stvarima.
Tekst novog zakona je pripremljen, a postupak za njegovo donošenje biće dovršen u narednom periodu. Daljnji napori biće uloženi u poboljšanje funkcionisanja pravosuđa, posebno u pogledu učinkovitosti reformom zakona o sprovođenju kako bi se advokati rasteretili tereta nespornih građanskih i trgovačkih zahtjeva ili zahtjeva koji bi se mogli riješiti na jednostavnije i učinkovitije načine pravnog postupka.
Zakon o sudu
U cilju daljnjeg jačanja vladavine prava i pravne sigurnosti, kako se dalje navodi, biće usvojen Zakon o sudu i osnovano žalbeno tijelo, osigurana će se biti budžetska sredstva i sprovedeni postupci imenovanja. Glavni cilj ovog koraka je formiranje žalbenog tijela kako bi se osigurala nezavisnost žalbenih postupaka u novom žalbenom tijelu. Ovaj korak će rezultirati početkom rada žalbenog tijela, tj. postupka pred ovim tijelom u skladu sa zakonom.
“Mišljenja Venecijanske komisije trebala bi se koristiti za provjeru usklađenosti s evropskim standardima”, dodaje se.
Savjet za državnu pomoć
Savjet ministara BiH vodi procese državne pomoći, a entiteti koordinišu usvajanjem podzakonskih akata.
Bosna i Hercegovina je uskladila svoju politiku konkurencije, uključujući i državnu pomoć, sa zahtjevima i uticajem pravne tekovine EU. Svi organi vlasti i administrativna tijela, kao što su Vijeće za konkurenciju BiH i Vijeće za državnu pomoć BiH, zasnivaju svoj rad isključivo na profesionalnosti u donošenju odluka, u skladu sa pravnom tekovinom EU, obavljajući svoje zadatke i koristeći ovlaštenja na nepristrasan i transparentan način, potpuno nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja, i u interesu efikasne i jedinstvene primjene zakona.
Profesionalnost i nepristrasnost
BiH će dodatno uskladiti svoj zakonodavni okvir u oblasti konkurencije i državne pomoći sa relevantnim dijelovima pravne tekovine EU. U tom pogledu, procedure donošenja odluka biće dalje prilagođene kako bi se osiguralo da su u potpunosti usklađene, i da se temelje samo na profesionalnosti, nepristrasnosti i transparentnosti, nezavisno od političkih i drugih spoljašnjih uticaja. Pravila koja se odnose na finansiranje usluga od opšteg ekonomskog interesa biće dodatno usklađena sa mjerama, kao i sa postojećim programima pomoći.
Energetika: Novi zakoni i institucije na nivou BIH
Energetski sektor u BiH suočava se sa nekoliko značajnih izazova u pogledu razvoja, bezbjednosti i održivosti. Osnovni cilj je postizanje koherentnog i efikasnog energetskog sektora.
Tržište energije u BiH nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad sistemima prenosa i distribucije energije je uglavnom koncentrisano, a sektor je dominantno kontrolisan od strane nekoliko velikih proizvođača i distributera.
Glavni prioriteti su jačanje konkurentnosti i efikasnosti. Usklađivanje tarifa energije u BiH sa EU regulativama i standardima ključno je za liberalizaciju tržišta i integraciju sa jedinstvenim evropskim energetskim tržištem.
Krajnji korisnici biće zaštićeni
Beneficije reformi u sektoru energije u BiH uključuju:
– Različite zainteresovane strane, od preduzeća do šire zajednice, biće uključene u proces.
– Krajnji korisnici će biti zaštićeni od nepoštenih praksi i dobiće pouzdane i transparentne informacije o cijeni i snabdijevanju energijom.
– Poboljšana regulativa i upravljanje energetskim sektorom obezbijediće sigurnost snabdijevanja i koristiće svim učesnicima na tržištu.
Usklađivanje cijena struje sa EU
Cijene električne energije u Bosni i Hercegovini, dodaje se, odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima (npr. CEER). Do 2027. godine predviđeno je usklađivanje sa najboljom praksom, uključujući:
– bilateralne ugovore između proizvođača i kupaca,
– primjenu prosječne dnevne cijene električne energije na tržištu,
– usklađivanje sa tržišnim cijenama u regionu i EU.
Ovo omogućava transparentno formiranje cijena i bolju integraciju BiH u regionalno i evropsko tržište električne energije.
Zakonodavni okvir na entitetskom nivou u oblasti električne energije je usvojen i potpuno usklađen sa Pakietom za električnu energiju EU, dodaje se.
Ova regulativa obuhvata sve entitetske nivoe u Bosni i Hercegovini i bavi se ključnim pitanjima energetske sigurnosti i tržišta električne energije. Pružaju ga entiteti, Operator prenosa i tržišta električne energije BiH.
Usvajanjem zakona biće omogućena:
– implementacija tržišnog modela električne energije (DAC i SID),
– precizno regulisanje odredbi o prenosu, ključnih operatera i sistema električne energije u BiH,
– sprovođenje novog okvira i smjernica za tržište električne energije.
Operater prenosa, regulator i sistemski operator u BiH imaće značajne implikacije za elektroenergetski sektor u zemlji. Zakon omogućava:
– jačanje uloge operatera prenosa,
– liberalizaciju tržišta,
– integraciju sa evropskim energetskim sistemom.
Opis i ciljevi
Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu u skladu je sa Opštom politikom rasta i nema poseban sporazum o konkurentnosti i rastu, već je integrisana kroz Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritete za BiH.
Pored toga, sprovođenjem Reformske agende BiH bi trebalo da doprinese ukupnom napretku izvještaja EU, jer se on oslanja na postavljene EU prioritete za BiH.
Povećanje zaposlenosti
Reformska agenda uključuje sljedeće strukturne reforme iz Ekonomskog i investicionog plana:
– Strukturna reforma br. 1: Unapređenje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i poboljšanje poslovnog okruženja – u okviru Prioriteta 2.
– Strukturna reforma br. 2: Povećanje efikasnosti javnih preduzeća – kroz reforme u okviru Prioriteta 2.
– Strukturna reforma br. 3: Uslovi za zelenu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.
– Strukturna reforma br. 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju – kroz reforme u okviru Prioriteta 1.
– Strukturna reforma br. 5: Povećanje zaposlenosti kroz usklađivanje obrazovanja i razvoj praktičnih vještina i kompetencija za tržište rada – kroz reforme u okviru Prioriteta 3.
Konkurentnost ekonomije
Za Strukturnu reformu br. 1, glavni cilj je unaprijediti konkurentnost ekonomije podržavanjem tehnološkog razvoja i poboljšanjem ključnih elemenata poslovnog okruženja, kako bi se uklonile prepreke za veća ulaganja u tehnološku modernizaciju i razvila ekonomija zasnovana na znanju, inovacijama i višoj produktivnosti.
Posebno je važna mjera “Unapređenje poslovnog okruženja”, čiji je osnovni cilj smanjenje administrativnih prepreka i podizanje nivoa i kvaliteta javnih usluga. Ovi ciljevi su komplementarni sa ostalim reformama iz Reformske agende.
5G tehnologija
Reformska agenda će doprinijeti ovom cilju kroz sprovođenje sljedećih reformi:
1.1.1. Omogućavanje sigurne širokopojasne mreže, uključujući i roll-out od 5G tehnologije.
1.2.1. Razvoj okvira za e-upravu.
1.3.1. Uspostavljanje sveobuhvatnog okvira za sajber otpornost (uvođenje zahtjeva iz NIS2 direktive i jačanje relevantnih institucija odgovornih za sajber bezbjednost u javnoj upravi).
Zapošljavanje mladih
Glavni cilj Strukturne reforme br. 5 jeste poboljšanje zapošljivosti mladih ljudi i povećanje efikasnosti obuka i drugih aktivnih mjera za sve kategorije nezaposlenih.
U okviru Reformske agende postoji više reformi koje doprinose ovom cilju:
3.1.1. Povećanje obuhvata djece u ranom obrazovanju i predškolskim ustanovama širom zemlje.
3.1.2. Poboljšanje kvaliteta osnovnog, srednjeg i tercijarnog obrazovanja, uključujući usklađivanje nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta rada.
3.1.3. Jačanje veze između obrazovnog sistema i smanjenje stope nezaposlenosti mladih.
3.2.1. Povećanje pristupa dostojanstvenom radu širom zemlje, uključujući pilot projekte i širu primjenu Garancije za mlade.
Socijalna zaštita
Što se tiče Strukturne reforme br. 6 – “Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje socijalne zaštite i zdravstvenih usluga” – cilj je unapređenje roditeljskog odsustva na nivou cijele zemlje i implementacija socijalne zaštite koja je u potpunosti usklađena sa Evropskim stubom socijalnih prava.
Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU (19. maj 2019.) definiše 14 prioriteta za BiH. Ti prioriteti odražavaju Kopenhaške i Madridske kriterijume, kao i napredak u odnosu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Reformska agenda, posebno reforme u okviru Oblasti politike 4 (Temeljna prava i vladavina prava), u velikoj mjeri odgovara ovih 14 prioriteta, što je prikazano u narednoj tabeli.
Elektronski potpis i pečat
Usvajanje Zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja/eIDAS omogućava Bosni i Hercegovini da uspostavi jedinstvenu kontakt tačku za cijelu državu u skladu sa EU regulativom.
Usvajanje ovog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja stvara ključni korak ka sigurnom i besprekornom elektronskom okruženju za sigurne i pouzdane elektronske transakcije, u skladu sa EU eIDAS 2.0 regulativom.
Regulativa omogućava upotrebu sredstava elektronske identifikacije i usluga od povjerenja (npr. elektronski potpisi, elektronski pečati, vremenski žigovi, enkripcija, autentifikacija web sajtova) za pristup, upravljanje i obavljanje sigurnih elektronskih transakcija.
Funkcionalna elektronska razmjena
Kreiranjem ključnog regulatornog okvira omogućava se sigurna i besprekorno funkcionalna elektronska razmena između preduzeća, građana i javnih vlasti širom cijele države.
Reformska agenda i sektor energije u BiH:
1. Reformska agenda BiH
Usklađena sa EU Ekonomski i investicioni plan (2024–2026) i EU prioritetima.
Cilj: doprinos ukupnom napretku BiH i usklađenost sa EU prioritetima.
2. Strukturne reforme
Reforma 1: Povećanje konkurentnosti kroz tehnološki razvoj i unapređenje poslovnog okruženja.
Reforma 2: Poboljšanje efikasnosti javnih preduzeća.
Reforma 3: Uslovi za zelenu tranziciju.
Reforma 4: Uslovi za ubrzanu digitalnu tranziciju.
Reforma 5: Povećanje zaposlenosti kroz razvoj praktičnih vještina i usklađivanje obrazovanja sa tržištem rada.
Reforma 6: Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za socijalnu zaštitu i zdravstvene usluge.
3. Elektronska identifikacija i usluge od poverenja
Usvojen Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama od povjerenja (eIDAS).
Omogućava sigurne elektronske transakcije i razmjenu podataka između građana, preduzeća i vlasti.
Usklađeno sa EU regulativom eIDAS 2.0.
4. Širokopojasna infrastruktura
Svaka entitetska vlada i vlast na novu BiH ima odgovarajuće resurse i kapacitete.
Plan za širokopojasni internet:
Strateški okvir: opšti ciljevi i namjere.
Operativni okvir: indikatori, odgovornosti, vremenski rokovi.
Cilj: Gigabit društvo i Digitalna decenija, razmjena iskustava i najboljih praksi EU.
5. Energetski sektor BiH
Suočava se sa izazovima u pogledu razvoja, sigurnosti i održivosti.
Tržište nije potpuno liberalizovano; vlasništvo nad prenosom i distribucijom koncentrisano u nekoliko velikih preduzeća.
Prioriteti: jačanje konkurentnosti i efikasnosti, liberalizacija tržišta, integracija u evropsko energetsko tržište.
6. Cijene električne energije
Odražavaju stvarne troškove u skladu sa EU standardima.
Do 2027. godine: primjena najbolje prakse, bilateralni ugovori, prosječne dnevne cijene, tržišne cijene u regionu i EU.
7. Zakonodavni okvir
Entitetski nivo: usklađen sa EU Paketom za električnu energiju.
Reguliše tržište električne energije, sigurnost, operatora prenosa, regulatora i sistemskog operatora.
Ciljevi: jačanje uloge operatera prenosa, liberalizacija tržišta, integracija sa EU energetskim sistemom, prenosi Euronews.ba.
Podsjećanja radi, na hitnoj telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj juče, 30. septembra, usvojena je Reformska agenda i lista reformi za BiH.
To, između ostalog, znači da po svemu sudeći, nećemo izgubiti 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM) koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.
Uncategorized
DA LI ĆE ZBOG “ŠUMA RS” nestati male opštine u Srpskoj?!

“Šume RS” su godinama gomilale i gubitke i višak radnika, pa je ovo javno preduzeće, koje gazduje najvećim prirodnim resursom Republike Srpske, umjesto “zlatne koke” postalo – socijalni slučaj.
Višak zaposlenih i loše poslovanje je dovelo ovo javno preduzeće na ivicu ambisa, a moglo bi se desiti da “Šume RS” u ambis povuku i male opštine, koje decenijama žive od šumarstva. Na to već odavno upozoravaju sindikati.
– Ako se hitno ne reaguje, neće propasti samo ovo javno preduzeće, raspašće se čitav lanac ekonomskog, socijalnog i društvenog života u mnogim opštinama Republike Srpske – upozorili su ljetos iz Sindikata zaposlenih u Šumama RS.
Predsjednik ovog sindikata, Aleksandar Koprivica, rekao je ranije za Srpskainfo da postoji ozbiljna opasnost da oko milion hektara šuma u javnom vlasništvu, kojima sada upravlja Javno preduzeće “Šume RS”, bude izdato pod koncesiju.
– Ako šume dođu u ruke koncesionara, on će drvo voziti svojim drvoprerađivačima, a za lokalna preduzeća i preduzetnike neće biti mjesta. I šta će onda biti sa školom ili Domom zdravlja u Čajniču, na primjer. Hoće li se zatvoriti škola? I ko će uopšte ostati da živi u toj opštini i od čega će živjeti – zapitao se Koprivica.
“Šume RS” sada pokušavaju da se izvuku iz čabra drastičnim smanjenjem broja zaposlenih. Podsjećamo, na platnom spisku ovog preduzeća je 4.341 radnik, a prema EU standardima, za uspješno poslovanje bi ih, s obzirom na godišnji etat, trebalo biti duplo manje.
U “Šumama RS” pokušavaju da smanje broj zaposlenih za 1.000 radnika, ali i to će biti teška misija. Ideja je da stimulativnim otpremninama, koje bi, u prosjeku, iznosile oko 23.000 KM po radniku, privole zaposlene da dobrovoljno daju otkaz, ili da odu u penziju prije nego što bi to po sili zakona morali učiniti.
Čak i ako se javi dovoljan broj zainteresovanih, za stimulativne otpremnine za 1.000 radnika valja obezbijediti oko 23 miliona KM.
S druge strane opet se javlja, uslovno rečeno, demografski problem: najviše prekobrojnih radnika ima u malim i skrajnutim opštinama, koje se oslanjaju gotovo isključivo na šumarstvo i preradu drveta.
Tako je, prema prvim procjenama, u već pomenutom Čajniču, višak čak 130 zaposlenih, u Šumskom gazdinstvu u Han Pijesku je prekobrojan svaki treći radnik, jer bi po novoj sistematizaciji brojno stanje trebalo da se smanji za 111 zaposlenih.
U Šumskom gazdinstvu “Oštrelj” Drinić višak je 60 radnika. Ne izgleda mnogo, ali ako se uzme u obzir da je u ovoj maloj rubnoj opštini ukupan broj zaposlenih oko 400, jasno je da je to veliki udarac.
Čak i ako dobiju stimulativne otpremnine, pitanje je da li bi šumari koji su ostali bez posla ostali u Driniću ili Čajniču. I kakav bi posao mogli započeti sa ipak skromnih 20.000 ili 30.000 KM?
Stanje u “Šumama RS”, koje ima organizacione jedinice širom Republike Srpske, tako se ponovo svodi ne samo na ekonomski, nego i na demografski problem.
I nameće se pitanje: da li velika javna preduzeća poput “Šuma”, “Željeznice” ili “Pošta”, koja imaju svoje filijale i u malim zabačenim mjestima, imaju socijalnu odgovornost prema tim zajednicama?
Ili je upravo nakaradno shvaćena socijalna odgovornost i običaj da partije na vlasti javna preduzeća doživljavaju kao svoj plijen i kao sigurnu kuću za stranačke uhljebe, dovela do propasti tih preduzeća, piše Srpskainfo.
-
Društvo1 dan ago
ZDRAVSTVO NA IZDISAJU! Iz bolnica u Srpskoj bježe i mladi i stari ljekari
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ IZ BIJELJINE “Nema straha u PDP-u – IMA STRAHA U REŽIMU!” (FOTO)
-
Politika3 dana ago
Šulić se OZBILJNO ZABRINUO ZA TRGOVCE u Srpskoj, evo šta misli o NERADNOJ NEDJELJI
-
Politika3 dana ago
BASARA “Garaža UKC-a postala najjasnija metafora URUŠAVANJA INSTITUCIJA Republike Srpske”
-
Društvo3 dana ago
NEOBIČAN PRIZOR U SARAJEVU! Zmija usred oktobra “prošetala” centrom
-
Banjaluka2 dana ago
VRANE U BANJALUCI UBILE SOVU! Graktanje još nije utihnulo (VIDEO)
-
Hronika2 dana ago
SLOMLJEN od bola! Pas Halida Bešlića NE POMJERA SE, ne jede i ne pije vodu otkako je pjevač preminuo
-
Društvo1 dan ago
KORONA SE VRAĆA? U Srpskoj devet novozaraženih i jedan preminuli