Društvo
Đajić: “Nakaze dolaze i snimaju spotove. Garaža je Stanivukoviću grobnica, on je gotov!”
Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednik gradskog odbora SNSD-a u Banjaluci tvrdi, za Gerila info, kako je problem, koji se pojavio na gradilištu kod ove zdravstvene ustanove minimalan.
– Dešava se onako kako je i predviđeno ali ono što moram sad da naglasim dešava se da neki ljudi koji ništa nisu uradili u životu, koji nemaju ni zvanje ni struku oblijeću, jadnici da odmah kažem, oko tog gradilišta godinama i žele da skrenu pažnju na sebe, da pokupe neke jeftine poene ali ta rupa će biti njihova politička grobnica. Znamo ko je bio najglasniji, bio je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković i ta rupa će biti njegova politička grobnica. To će biti jedan saobraćajni kompleks, ponos grada Banjaluke i ponos svih nas. Ja sam presrećan i unutrašnje zadovoljstvo ne mogu da opišem zato što sam ja idejni tvorac toga, zato što sam to zamislio i zato što ću to i izgraditi, rekao je između ostalog Đajić.
Mediji su u Banjaluci juče objavili fotografije bagera koji pridržava potporni zid na gradilištu garaža UKC-a. Oglasio se i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković koji je podsjetio da su on i gradska vlast prošle godine upozoravali na pogubnost projekta izgradnje garaža na UKC. Projekat je inače vrijedan 35 miliona maraka. Đajić tvrdi i da nije u ličnom sukobu sa Stanivukovićem. On najavljuje Stanivukovićev politički kraj isto kao što je nekoliko puta u posljednjih mjesec dana za Đajića najavio upravo Stanivuković. Đajić tvrdi da na UKC-u, iako se mnogi žale, nema problema sa klimom. Jednostavno tender za klimatizaciju UKC još nije završen, kaže direktor UKC Republike Srpske. Kaže i da su on, rukovodstvo UKC i rukovodstvo Republike Srpske sve što su oko UKC-a uradili uradili za narod Republike Srpske.

Šta se dešava na gradilištu garaža UKC, dva dana mediji u Banjaluci pišu kako se urušava potporni zid, nema reakcije UKC?
Što se tiče pravljenja saobraćajnog kompleksa i garažnog prostora u UKC to je jedan od najboljih projekata koje smo mi uradili i tek će se vidjeti u naredne godine, dvije, tri a da ne govorim za dvadeset godina. Trajno smo riješili problem parkiranja i zaposlenih i pacijenata kojih je svaki dan oko 5000 gore. Zajedno sa osobljem i studentima 10000 ljudi prođe kroz UKC dnevno i potrebe za parkiranjem auta su velike. Projekat je državni, država finansira i vidjećemo da li će se uopšte naplaćivati a ako se bude naplaćivalo i upola ekonomske karte koja se naplaćuje u gradu klinički centar će zarađivati oko milion do dva evra godišnje. Što se tiče izvođenja radova sve je urađeno po propisima i to nisu bili neki diletanti projektanti već projektanti građevinskog fakulteta iz Beograda. Sedam profesora je bilo i uradilo sve građevinske preduslove da se to radi. To je zahtjevan projekat jer se radi na trusnom području, na Paprikovcu gdje su nekad bili rudnici i urađeno je stotine tzv šipova po dvadeset metara dubine i objekat će biti veoma stabilan i neće ometati ni prevoz a neće biti ni odrona ni klizišta…Kada se pravi neka obična šupa ili podrum dolazi do nekih slaganja zemljišta ili odrona. Ovo što se dešava je minimalno, niko nije ugrožen. Bila je inspekcija građevinska, bili su naši stručnjaci, bili su stručnjaci iz Beograda sa fakulteta i sve je pod kontrolom.
Dobro, šta je konkretno bilo na gradilištu?
Ma ništa, mali odron i ništa drugo. Beznačajno.

Zašto imate lični sukob sa gradonačelnikom Banjaluke?
Nije to lični sukob. Ja ne dolazim pred Gradsku upravu da napadam njega. On stalno nešto oblijeće oko kliničkog i šalje one svoje nakaze, izaslanike koji snimaju spotove oko kliničkog. I sam Draško je skakutao oko tih garaža, i Jelena Trivić sa njim kada smo krenuli raditi. To je njihova velika zabluda, njihov politički promašaj. To radimo za narod, ne radimo to za Vladu Đajića ni Milorada Dodika, to radimo za doktore, za sestre, studente i rodbinu pacijenata koji će doći na Paprikovac. Nikakav lični sukob. Sukob je što sam ja profesor a on propali student. Sukob je što sam ja iza sebe ostavio velika djela a on iza sebe nije ostavio ništa. Sukob je što sam ja jedna stabilna, zdrava i vrijedna ličnost a on neki, ne želim ni da upotrebljavam ružne riječi, on je ništa.
Zašto nema klime na UKC RS. Pacijenti se žale. Da li je proradila ikada ta centralna klima?
Žalbe pacijenata prvo dolaze direktoru tako da nemojte se vi puno sikirati. Meni rijetko kad dolaze žalbe što se tiče klimatizacije . U toku je tender. Vi kasnite za nama, znači tender je u toku, tender je raspisan, zatvara se za sedam dana. Grijanje i centralna klimatizacija ali kao što znate svi međunarodni tenderi traju dugo. Dokumentacija je zahtijevna, sve se prati i mi ništa ne želimo da radimo protiv zakona. Želimo da ispunimo sve i jedan uslov tendera. On se otvara za desetak dana, nakon toga ide izvođenje centralne klimatizacije i grijanja, rekonstrukcije ginekologije, mokrih čvorova, podova, zaraznog. Radimo isto tako tender za preseljenje psihijatrije, pravimo novu kliniku onkologije i evo već se operišu pacijenti na kardiohirurgiji u Banjaluci i to je jedan ogroman uspjeh, i moj lični i rukovodstva UKC i RS. To je bilo nekada nezamislivo a mi smo sve to uspjeli svojim znanjem, energijom da damo narodu Republike Srpske.
Zašto nije klima riješena kada je rekonstruisan UKC?
Ne može se uraditi, to je poseban projekat da se mora završiti jedna faza građevinska a onda ide instalacija, grijanje i hlađenje.
Šta je sa zemljištem hirurgije u centru grada? Čije je zemljište, Grada ili UKC?
Zemljište i psihijatrije i stare hirurgije je jedan kroz jedan UKC RS.
Kakvi su planovi sa tim zemljištem?
Namjeru imamo da dok ne prođe pandemija i dok se ne završi onkologija da se tu liječe pacijenti. I to je jedan veliki naš uspjeh što smo uspjeli da već propaloj zgardi u kojoj su bili isključeni i struja i voda i cijevi popucale…mi smo to sve spremili i napravili objekat u kojem se sad liječi onkološki pacijent. Objekat koji je sada funkcionalniji i bolji nego kada je napravljen prije pedeset godina. Ranije je bilo dva WC-a na jednom spratu sada je deset. Bila su dva tuša sada je dvanaest na spratu. Izolacija je urađena, promjenjeni prozori, to je sad veoma, veoma kvalitetna zdravstvena ustanova i tu će se liječiti pacijenti do daljnjeg, ništa se neće raditi, ništa se neće manipulisati i mi radimo sve u interesu pacijenata.
GERILA info
Društvo
IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio
Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.
ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.
Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.
Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.
– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.
srpskainfo.com
Društvo
ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je
Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.
zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.
Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.
Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.
Društvo
Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?
Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.
Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.
I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.
Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.
SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.
Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.
“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.
Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.
“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.
Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.
On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.
Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.
“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika2 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Horoskop3 dana agoZVIJEZDE DANAS DONOSE IZNENAĐENJA: Provjerite šta vas očekuje 14. jula!
-
Društvo2 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo3 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo2 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
