Bosna i Hercegovina je od osam mjeseci ove godine najviše svojih proizvoda u inostranstvo izvezla u aprilu, i to za 1,48 milijardi KM.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u osam mjeseci ove godine je izvezeno proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 11,1 milijardu KM, dok je u istom periodu uvezla robe za 19,6 milijardi KM.

Nakon aprila najviše robe je plasirano u julu, za 1,46 milijardi KM, pa u martu i maju za 1,45 milijardi KM, februaru 1,44 milijarde KM, pa julu 1,36 milijardi KM, januaru 1,23 milijardi KM, dok je najmanje proizvoda izvezeno u avgustu, za 1,22 milijarde KM.

S druge strane, BiH je najviše proizvoda uvezla u julu za 2,67 milijardi KM.

Slijedi mart, u kojem je uvezeno proizvoda za 2,64 milijarde KM, u aprilu je uvezeno za 2,55 milijardi KM, maju 2,49 milijardi KM, junu 2,45 milijardi KM, pa februaru 2,44 milijarde KM, avgustu 2,3 milijarde KM, dok je najmanje robe stiglo u januaru, za 2,09 milijardi KM.

Kada je u pitanju uvoz i izvoz određenih proizvoda, u osam mjeseci ove godine je najviše izvezeno običnih metala i proizvoda od običnih metala, i to za oko dvije milijarde KM.

Mašine, elektrotehničku opremu, aparate za snimanje i reprodukciju slike i zvuka smo plasirali za 1,85 milijardi KM, dok smo mineralne materije izvezli za 1,12 milijardi KM.

Raznih proizvoda je plasirano za 889 miliona KM, a produkata hemijske industrije ili srodnih industrija za 830 miliona KM.

Uvezeno je najviše mašina, elektrotehničke opreme, aparata za snimanje i reprodukciju slike i zvuka za 2,88 milijardi KM.

Nakon toga najviše je došlo običnih metala i proizvoda od običnih metala za 2,6 milijardi KM, te mineralnih materija za 2,47 milijardi KM.

Proizvoda prehrambene industrije, pića, alkohola, duvana je u osam mjeseci ove godine stiglo za 1,88 milijardi KM, dok je vozila, aviona te brodova došlo za 1,66 milijardi KM.

Najviše robe je tokom ove godine plasirano u Hrvatsku, za nešto više od dvije milijarde KM.

U Njemačku je otišlo proizvoda iz Bosne i Hercegovine za 1,6 milijardi KM.

Srbija je na trećem mjestu, te je u ovu zemlju izvezeno proizvoda za 1,24 milijarde KM.

U Austriju je izvezeno robe za milijardu KM, a u Sloveniju 908 miliona KM.

Iz Italije je ove godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, došlo najviše proizvoda, za 2,27 milijardi KM.

Njemačka nam je plasirala robe za 2,21 milijardu KM, a Srbija 2,1 milijardu KM.

Iz Kine je stiglo robe za 2,04 milijarde KM, a Hrvatske 1,71.

Tadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je krajem prošle godine da je u njegovom kabinetu formirana jedinica za nadzor koja kontroliše 20 najvećih javnih preduzeća u Srpskoj, ali do danas javnost nije vidjela konkretne rezultate ovog pompezno najavljenog tima.

U međuvremenu, ne naziru se rješenja za brojne kompanije od ogromnog značaja za Republiku Srpsku, kao što su “Šume Republike Srpske”, “Elektroprivreda”, “Željeznice Republike Srpske”…

Novinarka Bloomberg Adrije Svjetlana Šurlan ocjenjuje da najvećim javnim preduzećima treba ozbiljan reset, a pokazuju to, dodaje, i podaci o njihovom poslovanju.

“‘Željeznice’ su povećale gubitak na 34 miliona u 2024. godini. Samo Matično preduzeće ‘Elektroprivreda RS’ ima godišnji pad dobiti za 98 odsto u 2024. godini, a da ne govorimo o poslovanju zavisnih preduzeća. ‘Šume RS’ su 2024. godinu završile u minusu od 14 miliona KM”, ističe Šurlanova za “Nezavisne novine”.

I ona podsjeća da je Višković u kabinetu formirao Jedinicu za nadzor javnih preduzeća, koja je trebalo da kontroliše najveća javna preduzeća, ali…

“Nismo vidjeli rezultate toga. Nova Vlada najavljuje izmjene Zakona o javnim preduzećima i nakon toga ćemo vidjeti da li je ovaj put Vlada odlučna da riješi probleme koji postoje u poslovanju, ako ne svih, onda bar strateških preduzeća koja sam navela”, kaže Šurlanova.

Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital.ba, kaže da se, svaki put kada nas uvjeravaju da ćemo ugledati svjetlo na kraju tunela, ispostavi da je to u stvari voz.

“Od 2006. godine, svi premijeri i resorni ministri u čijoj su nadležnosti bila velika javna preduzeća, najavljivali su oštre rezove, promjene, reforme i tako dalje. Međutim, evo već skoro 20 godina ni u jednom od tih preduzeća nismo vidjeli promjene koje bi ga stavile na noge. Štaviše, mnoga preduzeća, koja su te 2006. godine slovila kao stabilna i profitabilna, poput ‘Elektroprivrede’, danas su u nikad težem položaju”, kaže Vukelić za “Nezavisne novine”.

Ostala preduzeća su, dodao je, nastavila trend pada za koji ne znamo gdje će se zaustaviti.

“Čini nam se nekada da će izaći s jednom tezom da ih je potrebno sve ugasiti. Nevjerovatno je da izvršna vlast u skoro 20 godina ne može da riješi te probleme, niti hoće da izađe javno i to prizna. Aktuelni premijer Savo Minić, dosadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, tada je u svom resoru imao ‘Šume’, gdje nije riješio problem. Sada sa pozicije premijera govori da je situacija u ‘Šumama’ teška. To je nevjerovatno. Da li je on dolazio na sjednice Vlade i u svoj kabinet dok je bio resorni ministar”, pita Vukelić.

I Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency Internationala” za BiH, ocjenjuje da se ne vidi ozbiljna namjera vlasti da riješi nagomilane probleme u javnim preduzećima.

“Ozbiljna namjera im je da se iz njih izvuče što više novca, koji se na različite načine preusmjerava ljudima bliskim vlasti. Namjera je da se rasporede i pozicije i zapošljavanja. Već godinama se problemi samo gomilaju. Evo, i naša baza javnih preduzeća pokazuje o kakvim se gubicima radi, i to kada govorimo o onim preduzećima koja bi trebalo da imaju najveći profit, koja imaju monopol na tržištu, te eksploatišu prirodne resurse i proizvode energiju. Tu vidimo probleme, a imaju sve preduslove da ostvaruju ozbiljne prihode”, rekla je Korajlićeva.

Međutim, dodaje, na sceni je neodgovorno upravljanje i ponašanje kao da je riječ o resursima koje zapravo treba neštedimice rasipati.

“Sve ove priče o različitim nadzornim tijelima i radnim grupama zapravo su mazanje očiju javnosti i svima koji postavljaju bilo kakva pitanja. Nemamo ozbiljnih izvještaja koji bi pokazali da Vlada zaista želi da napravi adekvatan nadzor nad tim preduzećima. Imamo, zapravo, primjer Viškovića, koji je imenovan za direktora jednog od tih preduzeća (Autoputevi Republike Srpske), a nije smio biti imenovan. Baš na tom primjeru, gdje je on sam sebi izabrao kojim će preduzećem rukovoditi, vidimo kako se zapravo postupa prema javnim preduzećima. Stoga, mislim da dugo nećemo dočekati da se išta ozbiljnije promjeni, već ćemo prije vidjeti potpunu propast većine ovih preduzeća, jer neće moći unedogled grcati u tolikim dugovima”, navela je Korajlićeva za “Nezavisne novine”.

Samo 17 privrednih društava iz Republike Srpske prijavilo se na ovogodišnji konkurs za dodjelu dozvola za rad u Njemačkoj u detašmanskoj 2025/2026. godini, što je u odnosu na ranije znatan pad, a kao glavni razlozi takvog stanja su smanjene investicije i problem sa radnom snagom.

Prema javnom konkursu, koji je u avgustu objavila Spoljnotrgovinska komora BiH, u saradnji s Privrednom komorom Federacije BiH i Privrednom komorom Republike Srpske, preduzećima iz BiH pripalo je 1.910 dozvola, od čega je Republici Srpskoj pripalo 636.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdio je da su kontingenti raspoređeni na drugoj sjednici koja je održana 27. avgusta ove godine.

“Kontingent je raspoređen na 17 privrednih društava, od čega je 15 korisnika detašmana, a dva su nova privredna društva. Njih 17 je konkurisalo za redovni dio kontingenta, dok je osim za redovni, sedam privrednih društava konkurisalo i za posebni dio kontingenta”, istakao je Petrović.

Inače, prema konkursu, ukupni kontingent od 1.910 dozvola raspoređen je tako da se 840 dozvola odnosi na oblast građevinarstva, 510 dozvola na oblast izolaterstva, a 560 dozvola na oblast ostalih djelatnosti, to jeste montažerstvo, rudarstvo i druge djelatnosti.

Za preduzeća iz Republike Srpske konkursom su bile predviđene 222 dozvole za oblast građevinarstva, 136 dozvola za oblast izolaterstva i 148 dozvola za oblast ostalih djelatnosti.

Kada je riječ o posebnom kontingentu, od ukupno 391 dozvole, preduzećima iz Srpske pripala je 1/3 od ukupne kvote.

Za razliku od ovogodišnjih 17 prijavljenih privrednih društava, ranijih godina interesovanje je bilo veće, pa su se lani na konkurs prijavile 24 firme, a 2023. godine njih 29.

Za Petrovića postoje dva razloga zbog čega je takvo stanje.

“U Njemačkoj su smanjene privatne investicije za 27-28 procenata, posebno u oblasti grube gradnje, gdje se trpe veliki privredni udari i posljedice, dok je drugi razlog nedostatak naše domaće radne snage”, objasnio je Petrović za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, ovaj sektor se nalazi u dosta teškom stanju.

“Mi se uzdamo da bismo se u narednom periodu opet mogli vratiti na neko prethodno stanje kako je bilo”, ističe on.

Nenad Stanišljević, tehnički direktor Građevinskog preduzeća “Vranica” Banjaluka, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakao je da oni odranije koriste detašmane i da u Njemačkoj rade već osam godina.

“Međutim, od krize u Ukrajini tamo su se prilike poprilično pogoršale i stala im je stanogradnja. To je veliki problem onda u našoj branši, to je prouzrokovalo manjak posla, a prije toga je bilo viška posla”, kaže Stanišljević.

Kako dodaje, treću godinu zaredom pokušavaju opstati u Njemačkoj bez obzira na loše uslove.

Inače, kako kaže, oni se bave grubim građevinskim radovima, a prema njegovim riječima, u instalaterskim poslovima je bolja situacija.