Connect with us

Politika

ĐAJIĆEVO KUPOVANJE GLASA U SKUPŠTINI? Bivši odbornik SDS DOBIJA POSAO u “Autoputevima Republike Srpske”?

Samostalni odbornik u Skupštini Grada Banjaluka koji je mandat osvojio na listi SDS Aleksandar Petković od nove godine će početi da radi u javnom preduzeću “Autoputevi RS”.

On je polovinom februara ove godine napustio SDS i nastavio da djeluje kao samostalni odbornik u gradskoj Skupštini, a 15. novembra ove godine pristupio je DNS. Posao u “Autoputevima RS”, na čijem čelu je funkcioner SNSD Nedeljko Ćorić, Petković je dobio zahvaljujući posredovanju šefa banjalučkog SNSD Vlade Đajića.

-Đajić želi da obezbijedi Petkovićev glas u Skupštini Grada i da ga veže za skupštinsku većinu okupljenu oko SNSD. Da li je u tome uspio vidjeće se već prilikom prvog glasanja u gradskom parlamentu“, kaže izvor Kapitala.

Aleksandar Petković nije ni potvrdio, ni negirao ovu informaciju. Na pitanje da li je tačno da od 1. januara počinje raditi u “Autoputevima RS” Petković je rekao da on to ne zna.

Ako budem znao za to, ja ću vam reći. Kako da ja sada vama kažem da će se nešto desiti, a to se ne desi. Ne želim prije nego što se bilo šta desi da o tome pričam, nebitno je šta je u pitanju – rekao je Petković.

Objasnio je da se on bavi poslovima koji su vezani za elektrostruku, ali nije ulazio u detalje.

-Čovjek se bori da sebi nađe poslove i postoji mogućnost da radim svugdje i privatno i ovako i onako – naveo je on.

Na pitanje da li postoji mogućnost saradnje sa ovim javnim preduzećem Petković je rekao da „postoji mogućnost svakakve saradnje ne samo sa „Autoputevima RS“ već i za druge stvari“.

–Ne želim da unaprijed pričam o stvarima koje nisu definisane. U ovom trenutku vam ne mogu ništa reći – istakao je on.

Related Topics:

Politika

SAVJET MINISTARA O NOVOM TEKSTU Zakona o sudu i izmjenama Izbornog zakona

Savjet ministara trebalo bi danas da razmatra HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH, a formalni predlagač je Ministarstvo pravde.

Ponuđene izmjene odnose se na promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva.

Iz stranaka Trojke ranije su rekli da njihovi ministri neće podržati HDZ-ov prijedlog, dok su iz Republike Srpske istakli da će podržati svaki dogovor Bošnjaka i Hrvata, a da se pri tom ne dira u izbor srpskog člana Predsjedništva.

Na sjednici će se naći i novi tekst Nacrta Zakona o sudu BiH, a nije poznato da li je novim tekstom riješeno sporno sjedište Apelacionog suda BiH.

Podsjećamo, stranke iz Srpske su više puta naglašavale da sjedište mora biti u Banjaluci.

Nastavi čitati

Politika

CIK IZBORE RASPISUJE DO 9. MAJA: Nove tehnologije na 10% biračkih mjesta

Kolegijum Centralne izborne komisije BiH danas bi trebalo da odluči kada će biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti donesena odluka o raspisivanju lokalnih izbora, koji će biti održani u oktobru ove godine.

Istovremeno, na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je zakazana za danas, ministri bi trebalo da razmatraju izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Kako nezvanično saznajemo, radi se o izmjenama Izbornog zakona BiH koji predlaže HDZ, ali koje nemaju podršku, posebno HDZ-ovih partnera iz Federacije BiH, tako da je vjerovatno da te izmjene neće biti usvojene.

Da bi ove izmjene i dopune bile usvojene potreban je glas najmanje jednog bošnjačkog ministra, što je ipak teško očekivati s obzirom na to da su u nekoliko navrata do sada isticali da nemaju ništa protiv onoga što je nametnuo Šmit.

Što se tiče raspisivanja izbora, takođe prema nezvaničnim informacijama, oni će biti raspisani najdalje do 9. maja, i od tada počinju da teku izborni rokovi za prijavljivanje političkih partija, dostavljanje kandidatskih lista itd.

“Imamo usvojene podzakonske akte za ove izbore, gotovo sve osim onih najbitnijih, a to je odluka o raspisivanju izbora, vremenski plan, odluka o broju birača i moramo zakletvu da damo prije nego što raspišemo izbore, a to planiramo na narednoj sjednici. A sve dogovore u vezi s tim ćemo imati na kolegijumu koji predlažem da bude u utorak”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na posljednjoj sjednici koja je održana u petak.

Na toj sjednici CIK je izmijenio desetine pravilnika i uputstava, a sve s ciljem da ih uskladi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Između ostalog donesene su odluke o formi i sadržaju glasačkog listića, broju članova izborne komisije osnovne izborne jedinice, a usvojena je i odluka o visini naknada za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u BiH.

Na sjednici CIK-a bilo je govora i o izboru administracije, tačnije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Taj posao do sada je bio u nadležnosti lokalnih izbornih komisija, međutim nakon nametanja Izbornog zakona od strane Šmita, ta nadležnost prebačena je Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja će polovinom maja raspisati konkurs za oko 5.000 takvih pozicija.

CIK je usvojio i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija, kada je istaknuto da su u planu četiri pilot-projekta zahvaljujući donatorima te da je plan da se “pilotiraju projekti” na oko 10 odsto biračkih mjesta.

U planu su tri osnovna pilot-projekta te video-nadzor, u slučaju da se dobiju sredstva za to s obzirom na to da za taj dio projekta nije bilo donatora. Evropska unija finansiraće projekte autentifikacije birača i transmisiju rezultata, dok će optičke skenere i automatsko brojanje glasačkih listića finansirati USAID, dok će OSCE uz pomoć pojedinih ambasada finansirati projekat biometrijske identifikacije birača.

S obzirom na to da će CIK u naredni dan ili dva raspisati lokalne izbore, ključno je pitanje da li će partije, posebno one vladajuće u Republici Srpskoj, učestvovati na tim izborima jer je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Izborni zakon RS, a brojni zvaničnici iz RS tada su rekli da će Srpska sama sprovesti izbore na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Politika

PRIJEM tzv. Kosova u SE nije na dnevnom redu SASTANKA KOMINTETA MINISTARA

Prijem samoproglašenog Kosova u članstvo Savjeta Evrope nije na dnevnom redu sastanka Komiteta ministara zakazanog za 16. i 17. maj.

To je vidljivo iz dnevnog reda koji je danas objavljen na sajtu Savjeta Evrope.

Na dnevnom redu biće mjere koje Savjeta Evrope preduzima u vezi sa sukobom Rusije i Ukrajine, sprovođenje Deklaracije iz Rejkjavika usvojene na Samitu šefova država i vlada prošle godine i usvajanje Okvirne konvencije o vještačkoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, navodi Srna.

Osim toga, ministri će razmatrati rad Savjeta Evrope u oblastima poput ljudskih prava, kao i o saradnji sa EU, dok će na kraju sjednice Lihtenštajn predati predsjedavanje Komitetom Litvaniji.

Ministri spoljnih poslova će 16. maja učestvovati na svečanosti povodom obilježavanja 75 godina od osnivanja Savjeta Evrope.

Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope saopštila je 16. aprila da je usvojila preporuku da se Kosovu odobri da postane član Savjeta Evrope i odlučila da prati ispunjavanje obimne liste obaveza za pristupanje, od kojih bi pitanje formiranja Zajednice srpskih opština trebalo da bude uključeno u buduće razmatranje Komiteta ministara o zahtjevu za pristupanje Savjetu Evrope kao pristupna obaveza.

Prema proceduri, nakon usvajanja izvještaja Dore Bakojani, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope treba da uputi preporuku za prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji donosi konačnu odluku dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno