S obzirom na sveprisutne klimatske ekstreme, neophodno je poboljšati ili bar zadržati klimatske uslove kakvi su trenutno, a da bi se to ostvarilo, treba intenzivno raditi na očuvanju prirode i zaštite životne sredine, poručuju naši sagovornici povodom 22. aprila, Dana planete Zemlje

Ove godine se Dan planete Zemlje obilježava pod sloganom “Naša moć, naša Planeta”, a fokus je na obnovljivim izvorima energije i borbi protiv klimatskih promjena.

Građani u fokusu energetske tranzicije
“U središtu je borba zajednice za ubrzavanje tranzicije na obnovljive izvore energije, ali kako je bitno u tome imati i potrebe ljudi i zajednica, važno je istaći da energija treba pripadati građanima i zajednicama, tj. oni trebaju biti u fokusu promjena, a ne krupni kapital i komercijalna proizvodnja energije, kao što je to često slučaj”, poručuje za “Nezavisne novine” Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

On ističe da građani imaju moć, te da se samo trebaju udružiti i braniti prostor u kojem živimo, ali da isto tako “trebamo tražiti promjene koje su nama direktno važne, a ne da budemo posrednici”.

“Na primjer, da mi proizvodimo energiju i koristimo je za svoje potrebe, a ne da koristimo stalno koncepte i kupujemo od posrednika”, dodaje on.

Posljedice klimatskih ekstrema
Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu ukazuje na klimatske ekstreme, te pojašnjava da izuzetno visoke temperature i veoma obilne padavine uzrokuju mnoge štete.

“Pritom, to nije voda koja se dugo zadržava i koja je iskoristiva, tako da su klimatske promjene itekako prisutne”, kaže Ivanićeva za “Nezavisne”.

Ona naglašava, u kontekstu očuvanja trenutnog stanja, da je veoma bitno da svako stablo, rijeka i potočić ostanu u izvornom stanju.

“Moramo paziti na koji način koristimo naše prirodne resurse te razmišljati i o budućim generacijama. Svjesni smo činjenice da je u BiH izražen pritisak na prirodna dobra, neplanski se grade hidroelektrane, rudna bogatstva se nemilice iskorištavaju, te se šuma siječe bez plana. Mislim da sve ovo neće ići na dobro”, naglašava ona.

Potreba za revizijom projekata
Njen prijedlog je da se, za početak, uzmu i revidiraju dosadašnji planovi i projekti.

“Treba vidjeti šta je od toga bilo korisno, odnosno ko je imao koristi od projekata obnovljivih izvora energije koji se grade, a tu najviše mislim na hidroelektrane. S tim u vezi, da bismo sačuvali rijeke zdrave i pitke, potrebno je pod hitno zaustaviti gradnju hidroelektrana”, ističe Ivanićeva.

Napominje da je svjesna da je energija potrebna, ali smatra da bi se građani trebali bazirati na neke druge izvore energije, kao što je solarna, no, ne na bilo koji način, već dati mogućnost građanima da budu proizvođači vlastite energije.

“To je kroz neke zakonske regulative moguće, međutim, izostaje sistemska podrška. Građani još uvijek nemaju sve informacije kako da postanu proizvođači vlastite energije iz solarnih panela i koje sve benefite mogu da ostvare. Recimo, u drugim zemljama su sveprisutni podsticaji koje daje država ili lokalna zajednica, i to je podhitno potrebno i kod nas”, pojašnjava ona.

Obilježavanje Dana planete Zemlje u BiH
Danas, u 12 časova, u zaštićenom području “Univerzitetski grad” u Banjaluci, odnosno u botaničkoj bašti, obilježiće se Dan planete Zemlje.

Tom prilikom će, između ostalih, i Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, posaditi sadnice žute bukve sa ciljem unapređenja životne sredine, očuvanja prirodnih resursa i povećanja zelenih površina.

Prethodnih dana je širom BiH počelo obilježavanja ovog dana, pa je, između ostalog, i u Bihaću u okviru inicijative “Blokiraj mržnju.Podijeli ljubav” sprovedena akcija čišćenja Gradske otoke, Vejzovca i Ceravaca.