Pravoslavna crkva i njeni vjernici 31. oktobra proslavljaju praznik posvećen Svetom apostolu Luki, poznatiji i kao Lučindan.

Sveti Luka se smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa, jer je lično naslikao tri ikone Bogorodice. Veruje se da su te ikone najsličnije pravom izgledu Hristove majke. Takođe, tvorac ikona apostola Petra i Pavla takođe je Sveti Luka.

Preminuo je u 84. godini u Tebi u Grčkoj, kada su ga progonitelji hrišćana objesili na drvo masline zbog njegovog propovjedanja.

Narodna vjerovanja
Njegove mošti čuvaju se u Carigradu i vjeruje se da su čudotvorne. Svako ko se iskreno moli Svetom Luki, naročito ko se pokloni moštima, iskrena i dobra želja biće mu ispunjena. Sveti Luka je zaštitnik ljekara i zdravstvenih ustanova, pa bi naročito trebalo da mu se mole bolesni.

Običaji
Običaji na ovaj veliki praznik razlikuju se od mjesta do mjesta. U Bosni je ovo radosni dan za čobane, koji tada ne rade, već prave veliko veselje i puštaju ovnove da se pare sa ovcama. Takođe, na ovaj dan oni obavezno jedu cicvaru.

U Srbiji se na ovaj dan poštuje običaj opasivanja torova koncem, kako vukovi ne bi davili stoku, jer se zbog izreke “Ide Luka, evo vuka” veruje da je došlo vrijeme prave zime i da će vukovi uskoro početi da izlaze iz šume. Takođe, vjeruje se i da je na pragu snijeg, pa je tako nastala izreka “Sveti Luka, snijeg do kuka”.

U južnoj Srbiji postoji običaj da se prvom gostu koji uđe u kuću gata kakva će godina i zima biti pred nama

Mnogi Srbi slave Svetog Luku kao krsnu slavu. Iako je u crkvenom kalendaru obilježen crnim slovom, na ovaj dan ne bi trebalo raditi nikakve teže poslove.

Na sutrašnji dan ovu molitvu svaki vjernik treba da zna i pomoli se Svetom Luki.

Molitva Svetom Luki
O, Sveti Luka, Bogom izabrani i Majkom Božijom blagosloveni, propovjedniče po svoj vaseljeni Evanđelja Hristovog, mučeniče i apostole, pomoćniče svima koji te molitveno prizivaju, pomozi i nama, nepotrebnim slugama Gospodnjim. Jer mi se zbog naših mnogih pregrešenja nalazimo u tami i seni smrtnoj i udaljeni smo od Boga bezmjerno daleko. A zbog stida koji osjećamo zbog toga, i nemajući smjelosti da Ga sami zamolimo za oproštaj, prizivamo tebe, veliki svetitelju Božji, kao onoga koji u Njegovoj neizmjernoj svjetlosti prebivaš, da Ga umesto nas moliš da se smiluje na nas.

Izvor: Magazin Novosti

U Bosni i Hercegovini se očekuje toplije vrijeme, uz promjenljivu oblačnost.

Ujutro će biti promjenljivo do potpuno oblačno, na jugu Krajine i vjetrovito, uz jake do olujne udare juga. Na sjeveru i istoku biće uglavnom sunčano, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od pet do 10 stepeni, u višim predjelima od dva, a maksimalna dnevna od 18 do 24 stepena Celzijusova. U večernjim časovima očekuje se jače naoblačenje od zapada, koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, a slaba kiša moguća je lokalno u Krajini.

U Hercegovini će veći dio dana biti oblačno sa slabom kišom.

Advokat Aleksandar Jokić iz Banjaluke pokrenuo je inicijativu za izmjenu Krivičnog zakonika Republike Srpske, predlažući smanjenje kazni za krivično djelo omogućavanja uživanja opojnih droga.

On smatra da kazne treba da odgovaraju stvarnoj štetnosti i društvenoj opasnosti djela, naglašavajući paradoks trenutne regulative.

Prijedlog je prvi put predao tokom mandata bivšeg ministra pravde Miloša Bukejlovića. Međutim, Vlada RS na sjednici održanoj 4. jula prošle godine utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, ali se Jokićeva inicijativa tada nije našla među predloženim izmjenama, što u praksi znači da i dalje ostaje veća kazna za “počastiti prijatelja džointom” nego za djela poput obljube djeteta ili navođenja djeteta na snimanje pornografije.

Sada je Jokić podsjetio aktuelnog ministra pravde Gorana Selaka na ovu inicijativu i ponovo predložio izmjene člana 208. KZ RS, koji se odnosi na omogućavanje uživanja opojnih droga:

Kazna za osnovni oblik djela, umjesto od jedne do osam godina, predlaže se do tri godine zatvora.

Kazna za kvalifikovani oblik djela, koji uključuje više lica ili djelo izvršeno u obrazovnim i sličnim ustanovama, predlaže se od jedne do osam godina, umjesto sadašnjih dvije do dvanaest godina.

Jokić ističe da se predložene izmjene odnose na situacije u kojima su svi učesnici punoletni i djeluju dobrovoljno, dok bi omogućavanje uživanja maloljetnicima ili uz prisilu ostalo kvalifikovani oblik djela.

On navodi da bi smanjenje kazni bolje uskladilo društvenu štetnost djela i proporcionalnost sankcija, te rasteretilo pravosudni sistem – osnovni sudovi bi rješavali ove predmete, dok bi okružni i Vrhovni sud RS imali manje opterećenja.

U svom obrazloženju advokat podsjeća na paradoks: trenutno zakon propisuje strože kazne za omogućavanje uživanja opojnih droga među punoljetnim osobama nego za neka ozbiljnija krivična djela. Jokić naglašava da bi izmjene bile korisne za građane, društvo i pravosudni sistem, a istovremeno zadržale krivičnu sankciju za djela koja nose stvarnu opasnost i štetnost.