Connect with us

Društvo

DANAS JE DAN “D”! Bojkot širom regiona zbog visokih cijena

Police pune, a korpe i kase prazne. Tako bi trebalo da izgleda današnji  dan za trgovce i potrošače ukoliko se građani Bosne i Hercegovine odazovu bojkotu trgovina.

Bojkotovaće i građani Crne Gore i Srbije, a sve je krenulo prošle sedmice iz Hrvatske.

Građani sa kojima smo pričali u bojkot hoće jer, kako kažu, cijene su sve više, a uslovi života sve teži.
“Ja živim od 216 KM iz socijalnog. I meni treba uvijek u kući, ali ne mogu da živim od toga”, kaže jedna Banjalučanka.

Druga dodaje da je odjednom sve poskupjelo duplo.

“Ja imam 319 maraka penzije, kupim sebi lijekove, platim obaveze i ja nemam šta da jedem. Idem u Crveni krst, ne smijem jesti nikakve hrane, daju nam po kruh. Pa zar to nije žalosno”, pita se ona.

Da je vrijeme za reakciju smatraju i mlađi, pa nam jedna Banjalučanka ističe da je nemoguće uopšte opstati u ovakvoj situaciji. Dodaje da treba puno više, a primanja su puno manja.

“Smatram da su visoke cijene. Podržaću bojkot i svaki apel, svaki oblik upozorenja, svaki oblik građanske inicijative koji ukazuje na sve teži i dramatičniji ekonomski položaj stanovništva”, kaže jedan Banjalučanin za “Nezavisne novine”, dok drugi dodaje:

“Ne znam šta bih vam rekao… Cijene su katastrofa za sve penzionere, radnike… Ja se čudim kako se ovaj narod snalazi uopšte i kako živi”, kaže on.

I dok građani muče muku sa visokim cijenama, Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, ističe da cijene nisu rasle previše naglo pa ne podržava ni bojkot.

 

Dodao je da je potrošačka korpa u decembru lani bila veća za 40 maraka u odnosu na januar.

“Postoji rast cijena, ali za taj rast ne možemo nikako reći da je eksponencijalan, odnosno da je nešto raslo previše naglo, pa da smo imali rast cijene određenog artikla koji je bio u decembru dvije KM, a da je sada sedam KM. Možemo se složiti da je rast tih cijena bio određen, blagi rast ili malo jače od toga, ali ne možemo reći da je bio nagli skok cijena”, kazao je Šulić i dodao da je nagli skok cijena bio kod proizvoda koji se nalaze na berzi.

Kao mjere na navedeno Šulić kaže da Ministarstvo još od maja 2023. godine sprovodi kampanju “Društveno odgovorni”, a najavljuje da će u narednim danima razgovarati i sa proizvođačima i dobavljačima kako bi kreirali novi dio kampanje “Društveno odgovorni”, dok je druga stavka pojačani inspekcijski nadzori u trgovinskim lancima.

Dragana Šobot, sekretar Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS, ističe da kampanja, posmatrajući rezultate u Hrvatskoj, nije realna.

“Naš stav je da treba da nastavimo sa društveno odgovornim ponašanjem i nastavkom kampanje ‘Društveno odgovorni’, a bojkot ne smatramo da je realan”, rekla je ona i dodala da se ne može govoriti o ekstraprofitu niti velikom rastu cijena.

Ipak, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, sve vidi drugačije, pa kaže da je zabilježen značajan porast cijena prehrambenih proizvoda, ali i pad cijena drugih proizvoda.

“U novembru je inflacija bila 0,5 odsto, u decembru 1,9 odsto. To je sve posljedica rasta cijena hrane, ništa drugo nije poraslo u decembru”, rekla je Vidovićeva za RTRS.

O bojkotu su podijeljenih mišljenja i predstavnici udruženja potrošača.

Nedeljka Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su potrošači oni koji odlučuju šta će i kako će raditi, dok oni kao udruženje nemaju nikakve zvanične informacije osim onoga što su vidjeli na društvenim mrežama.

“Ništa nije ozbiljno. Ništa nije definitivno, nego se samo pronijelo: ‘Ajde da uradimo kao što je urađeno u Hrvatskoj’. Ne mogu stati iza nezvaničnih i neprovjerenih informacija. Ako potrošači misle da tako treba, mi stojimo uvijek iza potrošača”, rekla je ona.

S druge strane, Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, za “Nezavisne novine” ističe da smatra da će bojkot imati veliku podršku.

“Ovo je prilika da građani pokažu svoje nezadovoljstvo zaista neopravdanim divljanjem cijena ne samo u trgovačkim lancima, nego i u ugostiteljskim objektima. A ono što će biti posebno interesantno je što ćemo moći uporediti bojkot u BiH s bojkotom koji je, takođe za danas, zakazan u Crnoj Gori i njihove rezultate u ove dvije države”, kaže Arnautović.

Kako dodaje, očekuje da će se veliki broj građana odazvati ovoj akciji i da će trgovci i ugostitelji napokon shvatiti da oni više zavise od potrošača nego mi od njih.

Usljed povećanja cijena proizvoda i usluga, na teren će i nadležni. Republička uprava za inspekcije poslove će intenzivirati inspekcijski nadzor u trgovinama na veliko, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice.

Oni dodaju da je sve to radi zaštite potrošača i osiguravanja fer i poštenih tržišnih uslova.

“Sve aktivnosti ćemo planirati u dogovoru sa Ministarstvom trgovine i turizma, koje intenzivno radi, kroz razne akcije, na poboljšanju uslova za potrošače pri kupovini i korištenju robe i usluga”, rekli su u Inspektoratu.

Biće podržani svi koraci koje zakonodavac utvrdi s ciljem zaštite potrošača, a izražena je spremnost da, kao kontrolni organ, na terenu sprovede sve mjere koje resorno ministarstvo donese radi kontrole cijena.

Društvo

TOPLOTNI TALAS NE POSUSTAJE: BiH sutra “GORI” NA 38 STEPENI, a u večernjim satima moguć preokret sa pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti sunčano i još toplije vrijeme nego danas sa temperaturom vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Ujutro će biti pretežno vedro, na jugu i sjeveroistoku umjereno oblačno.

U kasnijim popodnevnim časovima umjeren razvoj oblačnosti kretaće se od jugozapada ka istoku, gdje je moguća kiša i pljusak s grmljavinom.

Oblačnost će se uveče kretati od jugozapada ka sjeveru, a u Hercegovini će biti vedro, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno na planinama i na jugu Krajine i pojačan uglavnom zapadnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 16 do 22, na jugu do 24, a najviša dnevna od 30 do 36, u sjevernim područjima do 38 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Temperatura vazduha izmjerena u 14 časova: Kalinovik 20, Han Pijesak i Čemerno 24, Bjelašnica 25, Sokolac 26, Gacko 27, Drvar 28, Srebrenica i Sarajevo 29, Mrkonjić Grad, Foča, Zenica i Neum 30, Bileća, Bijeljina, Novi Grad, Prijedor i Tuzla 31, Višegrad, Doboj, Trebinje, Bihać i Mostar 32 i Banjaluka 33 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

MUP UPOZORAVA: Prevaranti kradu lične podatke građana Republike Srpske

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske upozorava građane da putem aplikacije “Telegram” sve češće stižu poruke sa linkom koji upućuje na fišing internet stranicu koja prikuplja lične podatke.

Iz MUP-a pojašnjavaju da u poruci koju korisnici dobiju, osim linka, piše da su na veb-stranici njihove slike, te da građani unosom podataka na tu stranicu rizikuju da im nepoznate osobe preuzmu “Telegram” nalog, dođu do ličnih podataka i njima direktno ili sa njima povezanim osobama nanesu materijalnu štetu.

“I sama aplikacija `Telegram` daje upozorenje da se sigurnosni kod potreban za verifikaciju naloga na drugom uređaju ne dijeli nikome, a i pojedini veb pretraživači upozoravaju da su navedeni linkovi nesigurni ili opasni”, saopšteno je iz MUP-a.

Naglašavaju da građani ne treba da pristupaju ovakvim sumnjivim linkovima, da uvijek provjere izvor sa kojeg su dobili ovakvu ili sličnu poruku, čak i ako se u prvi mah učini da je dobijena od poznatog kontakta, te da budu oprezni i uporede naziv kontakta i broj koji je sačuvan uz taj kontakt i provjeravaju relevantnost svakog linka, odnosno veb-adrese kojoj pristupaju.

“Ukoliko su građani pristupali predmetnim linkovima, te nisu sigurni da li im je nastupila posljedica, savjetujemo im da na aplikaciji `Telegram` izvrše provjeru da li je uz njihov uređaj na aplikaciju spojen još neki uređaj. To mogu učiniti na način što će otvoriti aplikaciju `Telegram` na svom uređaju, odu u `podešavanja`, zatim `uređaji` i izvrše uvid koji uređaji su spojeni na aplikaciju”, pojasnili su u MUP-u Srpske.

U slučaju da su građani oštećeni nekim od krivičnih djela, iz MUP-a pozivaju da se prijave nadležnoj policijskoj stanici, prenosi Srna.

Više informacija o zaštiti ličnih podataka na internetu i druge preventivne savjete građani mogu pročitati i na internet stranici Jedinice za visokotehnološki kriminalitet, Uprave kriminalističke policije, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske

Nastavi čitati

Društvo

INFLACIJA POPUT MOLJCA JEDE VRIJEDNOST NOVCA: Za istu svotu kupujemo daleko manje nego prije 5 godina

Evropska valuta izgubila je u posljednjih pet godina na vrijednosti skoro 23 odsto, što znači da se danas za jednu te istu svotu novca može kupiti daleko manje nego u pretpandemijskom periodu s početka 2020. godine.

Otkriva ovo i takozvani kalkulator inflacije iz kojeg se može vidjeti da je vrijednost evra u ovom posmatranom periodu značajno izgubila na svojoj vrijednosti, prvo zbog prekomjernog štampanja novca, a onda i negativnih posljedica rata u Ukrajini i mnogobrojnih suludih sankcija koje su dovele do rasta cijena energenata pa samim tim i osnovnih životnih namirnica.

Prema ovom kalkulatoru, ono što se 2020. godine moglo kupiti za 100 evra, za to isto danas treba izdvojiti 23 evra više.

Evro je u posljednjih pet godina imao prosječnu stopu inflacije od 4,2 odsto, što je dovelo do kumulativnog rasta cijena. Kada se sve sumira, podvuče crta, današnje cijene su za 1,23 puta veće od onih iz 2020. godine, odnosno realna vrijednost evra, s kojim je konvertibilna marka vanbračno vezana putem karensi borda – značajno je pala te ljudi za istu svotu novca mogu kupiti daleko manje artikala nego prije pet godina.

Nekom će se učiniti da se ne radi o problematičnom gubljenju vrijednosti evra, koji inflacija poput moljca polako, ali sigurno izjeda, ali ako se za primjer uzmu veći i ozbiljniji brojevi, onda sve poprima i dramatične dimenzije.

Pretpostavimo da je neko 2020. imao mogućnost da “zašteka2 nešto evra za crne dane, recimo 10.000 ili 50.000. Oni su u posljednjih pet godina “izgubili”, odnosno inflacija im je pojela 2.280, odnosno 11.400 evra. U slučaju 500.000 evra to iznosi čak 114.120.

Uzme li se kao reper veći vremenski razmak, može se vidjeti da se radi o trendu, da inflacija jede vrijednost novca. Ona je u posljednjih 20 godina pojela vrijednost evra za čak 53 odsto. Kupovna moć od 100 evra iz 2005. ekvivalentna je današnjoj vrijednosti od 153.

Ono što je karakteristično za posljednjih pet godina jeste da su bila dva kritična period, i to 2022. i 2023. kada je inflacija pojela devet, odnosno šest odsto vrijednosti evropske valute. Primjera radi, ona je u vrijeme velike finansijske krize iznosila tek 3,34 odsto

Slična situacija je sa funtom i dolarom. Ni glavna svjetska valuta nije ostala imuna na sva svjetska dešavanja. Kupovna moć 100 dolara u 2020. godini ekvivalentna je današnjoj od oko 124. Kada je u pitanju britanska funta, ona je izgubila vrijednost za 25 odsto, dok je švajcarski franak opet pokazao otpornost na sve spoljne uticaje te je u posljednjih pet godina izgubio na “težini” za samo sedam odsto.

Neki su očigledno shvatili da držanje novca u slamaricama nije rješenje te da ako žele da sačuvaju njegovu vrijednost – nađu alternativu. Zlato se pokazalo kao jedno od najsigurnijih utočišta kapitala.

Da je tako govori i kretanje vrijednosti ovog plemenitog metala na svjetskim berzama. Zbog velike potražnje cijena zlata je udvostručena u posljednjih pet godina. Jedna unca zlata je početkom 2020. koštala oko 1.800 dolara, a danas oko 3.400, što znači da jedan gram danas košta 178 maraka. Slična je priča i sa srebrom, koje je i poput zlata postalo interesantno mnogima koji pokušavaju da nađu odgovor na inflaciju te sačuvaju zarađeno i stečeno od inflatornog moljca, prenosi Glas Srpske.

Oni koji su recimo 2020. imali 50.000 evra i nisu bili u grupi onih koji su taj novac držali u nekakvom “šteku”, već su se odlučili da kupe zlato, u pomenutom periodu ne samo da su sačuvali vrijednost svog novca, već su i dobro profitirali, pa i kad se uzme u obzir valutna inflacija.

Ovi drugi to nisu uspjeli, pa čak ni oni koji su novac držali oročen u bankama.

Inflacija evra
GODINA VRIJEDNOST INFLACIJA

2020. 100 0,74

2021. 102,9 2,90

2022. 112,3 9,19

2023. 119,4 6,28

2024. 122 2,17

2025. 122,8 0,68

Nastavi čitati

Aktuelno