Connect with us

Društvo

DANAS JE DAN “D”! Bojkot širom regiona zbog visokih cijena

Police pune, a korpe i kase prazne. Tako bi trebalo da izgleda današnji  dan za trgovce i potrošače ukoliko se građani Bosne i Hercegovine odazovu bojkotu trgovina.

Bojkotovaće i građani Crne Gore i Srbije, a sve je krenulo prošle sedmice iz Hrvatske.

Građani sa kojima smo pričali u bojkot hoće jer, kako kažu, cijene su sve više, a uslovi života sve teži.
“Ja živim od 216 KM iz socijalnog. I meni treba uvijek u kući, ali ne mogu da živim od toga”, kaže jedna Banjalučanka.

Druga dodaje da je odjednom sve poskupjelo duplo.

“Ja imam 319 maraka penzije, kupim sebi lijekove, platim obaveze i ja nemam šta da jedem. Idem u Crveni krst, ne smijem jesti nikakve hrane, daju nam po kruh. Pa zar to nije žalosno”, pita se ona.

Da je vrijeme za reakciju smatraju i mlađi, pa nam jedna Banjalučanka ističe da je nemoguće uopšte opstati u ovakvoj situaciji. Dodaje da treba puno više, a primanja su puno manja.

“Smatram da su visoke cijene. Podržaću bojkot i svaki apel, svaki oblik upozorenja, svaki oblik građanske inicijative koji ukazuje na sve teži i dramatičniji ekonomski položaj stanovništva”, kaže jedan Banjalučanin za “Nezavisne novine”, dok drugi dodaje:

“Ne znam šta bih vam rekao… Cijene su katastrofa za sve penzionere, radnike… Ja se čudim kako se ovaj narod snalazi uopšte i kako živi”, kaže on.

I dok građani muče muku sa visokim cijenama, Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, ističe da cijene nisu rasle previše naglo pa ne podržava ni bojkot.

 

“Smatram da je bojkot nepotreban. Ne podržavam ga, ali isto tako kao građanin dopuštam svaku građansku inicijativu koja ima cilj. Nadam se da ima cilj da se neki društveni procesi unaprijede i da budemo bolje društvo”, rekao je on.

Dodao je da je potrošačka korpa u decembru lani bila veća za 40 maraka u odnosu na januar.

“Postoji rast cijena, ali za taj rast ne možemo nikako reći da je eksponencijalan, odnosno da je nešto raslo previše naglo, pa da smo imali rast cijene određenog artikla koji je bio u decembru dvije KM, a da je sada sedam KM. Možemo se složiti da je rast tih cijena bio određen, blagi rast ili malo jače od toga, ali ne možemo reći da je bio nagli skok cijena”, kazao je Šulić i dodao da je nagli skok cijena bio kod proizvoda koji se nalaze na berzi.

Kao mjere na navedeno Šulić kaže da Ministarstvo još od maja 2023. godine sprovodi kampanju “Društveno odgovorni”, a najavljuje da će u narednim danima razgovarati i sa proizvođačima i dobavljačima kako bi kreirali novi dio kampanje “Društveno odgovorni”, dok je druga stavka pojačani inspekcijski nadzori u trgovinskim lancima.

Dragana Šobot, sekretar Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS, ističe da kampanja, posmatrajući rezultate u Hrvatskoj, nije realna.

“Naš stav je da treba da nastavimo sa društveno odgovornim ponašanjem i nastavkom kampanje ‘Društveno odgovorni’, a bojkot ne smatramo da je realan”, rekla je ona i dodala da se ne može govoriti o ekstraprofitu niti velikom rastu cijena.

Ipak, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, sve vidi drugačije, pa kaže da je zabilježen značajan porast cijena prehrambenih proizvoda, ali i pad cijena drugih proizvoda.

“U novembru je inflacija bila 0,5 odsto, u decembru 1,9 odsto. To je sve posljedica rasta cijena hrane, ništa drugo nije poraslo u decembru”, rekla je Vidovićeva za RTRS.

O bojkotu su podijeljenih mišljenja i predstavnici udruženja potrošača.

Nedeljka Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su potrošači oni koji odlučuju šta će i kako će raditi, dok oni kao udruženje nemaju nikakve zvanične informacije osim onoga što su vidjeli na društvenim mrežama.

“Ništa nije ozbiljno. Ništa nije definitivno, nego se samo pronijelo: ‘Ajde da uradimo kao što je urađeno u Hrvatskoj’. Ne mogu stati iza nezvaničnih i neprovjerenih informacija. Ako potrošači misle da tako treba, mi stojimo uvijek iza potrošača”, rekla je ona.

S druge strane, Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, za “Nezavisne novine” ističe da smatra da će bojkot imati veliku podršku.

“Ovo je prilika da građani pokažu svoje nezadovoljstvo zaista neopravdanim divljanjem cijena ne samo u trgovačkim lancima, nego i u ugostiteljskim objektima. A ono što će biti posebno interesantno je što ćemo moći uporediti bojkot u BiH s bojkotom koji je, takođe za danas, zakazan u Crnoj Gori i njihove rezultate u ove dvije države”, kaže Arnautović.

Kako dodaje, očekuje da će se veliki broj građana odazvati ovoj akciji i da će trgovci i ugostitelji napokon shvatiti da oni više zavise od potrošača nego mi od njih.

Usljed povećanja cijena proizvoda i usluga, na teren će i nadležni. Republička uprava za inspekcije poslove će intenzivirati inspekcijski nadzor u trgovinama na veliko, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice.

Oni dodaju da je sve to radi zaštite potrošača i osiguravanja fer i poštenih tržišnih uslova.

“Sve aktivnosti ćemo planirati u dogovoru sa Ministarstvom trgovine i turizma, koje intenzivno radi, kroz razne akcije, na poboljšanju uslova za potrošače pri kupovini i korištenju robe i usluga”, rekli su u Inspektoratu.

Biće podržani svi koraci koje zakonodavac utvrdi s ciljem zaštite potrošača, a izražena je spremnost da, kao kontrolni organ, na terenu sprovede sve mjere koje resorno ministarstvo donese radi kontrole cijena.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?

Slovenija smatra da pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u šengenskom prostoru treba da se rješava na nivou EU, rečeno je na sastanku predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravka Marinkovića i slovenačkog ambasadora Damijana Sedara.

Marinković i Sedar razgovarali su u Sarajevu o problematici primjene pravila kojima se boravak profesionalnih vozača u šengenskom prostoru ograničava na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, te o posljedicama ovog ograničenja po međunarodni transport i spoljnotrgovinsko poslovanje.

U fokusu razgovora bili su izazovi s kojima se suočavaju prevoznici, ali i šire posljedice po izvoznike, uvoznike i kompanije čije poslovanje zavisi od redovne i pravovremene isporuke robe, saopšteno je iz Komore.

Na sastanku je istaknuto da se Slovenija nalazi među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, zbog čega je nesmetano odvijanje transporta od zajedničkog interesa.

Naglašeno je da bi rješavanje ovog pitanja donijelo obostranu korist, budući da ograničenja s kojima se suočavaju domaći prevoznici utiču i na slovenačke kompanije povezane sa tržištem BiH kroz trgovinu, proizvodnju i lance snabdijevanja.

Ukazano je da ova problematika prevazilazi okvire transportnog sektora i utiče na poštovanje ugovorenih rokova, troškove poslovanja i konkurentnost privrede obje zemlje.

Marinković i direktor Sektora za transport i komunikacije pri Spoljnotrgovinskoj komori Zijad Sinanović naglasili su potrebu da bude uvažena specifičnost posla profesionalnih vozača, čiji je boravak u šengenskom prostoru vezan za obavljanje međunarodnih transportnih operacija.

Cilj sastanka bio je da se, uz nastavak aktivnosti na uspostavljanju trajnog i usklađenog evropskog rješenja, sagledaju i mogućnosti koje bi u međuvremenu olakšale poslovanje prevoznika i privrednika obje zemlje, po uzoru na Hrvatsku.

Hrvatska je omogućila izdavanje dugotrajnih viza tipa D profesionalnim vozačima u međunarodnom prevozu, radi regulisanja njihovog dužeg boravka na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno