Connect with us

Društvo

DANAS JE ĐURĐEVDAN! Vjeruje se da ne valja spavati, ali ako “dremnete” ima lijeka

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave 6. maja dan svetog velikomučenika i pobjedonosca Georgija – praznik poznat u narodu kao Đurđevdan.

Đurđevdan je druga slava po broju svečara u Srbiji iza Nikoljdana, a među najvećim je proljećnim praznicima. Prema narodnom, običajnom računanju vremena, Đurđevdan je polutar godine: vrijeme se računalo od i do Đurđevdana.

Kuće se kite vrbom i zelenilom. Pletu se vijenci od bilja i leskovog pruća koji se bacaju na kućni krov ili zadjenu za kapiju i stajska vrata.

Mnogi do ovog proljećnog praznika ne jedu ovčje mlijeko i jagnjeće meso, a do Đurđevdana ne spavaju u prirodi. Pored toga, mnogi ne muzu koze i ovce do tog dana i na Đurđevdan prvi put pomuzu svu sitnu stoku i prave sir, čija se prva grudva nosi svešteniku da je blagoslovi.

Ako je na Đurđevdan vedro, vjeruje se, biće rodna godina. Ako tada i sutradan pada kiša, ljeto će biti sušno. Pada li kiša na treći dan, dakle na dan svetoga Marka, ljeto će biti kišovito.

Đurđevdan je hrišćanski i narodni praznik koji se proslavlja 6. maja (23. aprila po starom kalendaru), čime se obilježava uspomena na Svetog Đorđa. Proslavljaju ga i katolici i pravoslavci 23. aprila, svako po svom kalendaru, kao Dan Svetog Georgija.

Prenos moštiju Svetog Đurđa, Đurđic se slavi 16. novembra i na osmom mjestu po broju slavara.

Đurđevdan se od 2015. godine nalazi u Nacionalnom registru Nematerijalnog kulturnog nasljeđa Srbije.

Porijeklo praznika

Đurđevdan je praznik sa jako puno običaja vezanih za njega, i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju. Običaji i vjerovanja srpskog naroda vezana za Đurđevdan su u narodu svakako postojali i prije nego što je primio hrišćanstvo. Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mjesto starog srpskog božanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika.

Crkva na ovaj dan obilježava pogubljenje Svetog Georgija, koje se desilo 23. aprila 303. godine.

Narodni praznik
Đurđevdan se smatra za granicu između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve. Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i vjerovanja, pa i magijskih radnji.

Glavni običaji su:
pletenje vijenaca od bilja
umivanje biljem
kupanje na rijeci
Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne vratnice i kapije. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni“ – “Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru“. Ponegdje je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan prije zore.

Takođe, opletu se vjenčići od “đurđevskog cvijeća“: đurđevka, mlečike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti vijenci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sljedećeg Đurđevdana.

Mnogi prave krstove od ljeskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama – “da bi se sačuvali od grada“ (slično krstovima od badnjaka za Božić).

Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Uskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju vodom: djeca – “da budu zdrava kao dren“, djevojke – “da se momci grabe oko njih“, stariji – “da budu zdravi“, domaćin – “da mu kuća bude dobro čuvana“, itd. Svaki prema svojim potrebama i željama.

Veliku važnost ima i kupanje na rijeci, prije sunca (ponekad se u reku bacaju vijenci od raznog cvijeća, ili se sipa mlijeko).

Da bi bili zdravi i jaki, ljudi su se kitili cvijećem i biljem, opasivali se vrbovim i drenovim prućem. Ponegdje se mladež ljuljala na drenovom drvetu, “da bi bila zdrava kao dren“, a djevojke su se valjale po zelenom žitu, “da bi im kosa rasla kao žito“.

Posebnoj je za ove običaje značajno bilje (poput selena, koprive, vrbe, drena, zelene pšenice itd.), kojim se ljudi i žene kite, ili “pričešćuju“ ili potapaju u vodu, u kojoj će se kupati, ili se po njima valjaju, ili (ako je drvo) ljuljaju, itd.

Đurđevdanski uranak
Narod na Đurđevdan, rano prije zore, odlazi u prirodu zajednički na “đurđevdanski uranak“, na neko zgodno mjesto u šumi koje se izabere, na proplanku ili pored rijeke. Za ovo se pripremi jelo i piće; obavezno se pripremi jagnje na ražnju a oni koji su za to zaduženi, odu mnogo ranije na zakazano mjesto i otpočnu sa pripremama tako da se ražanj već uveliko okreće kad ostali dođu. Pjesma, igra i veselje traju često i do podne.

Na đurđevdanskim urancima se mladi opasuju vrbovim prućem „da budu napredni kao vrba“, kite zdravcem „da budu zdravi kao zdravac“, koprivom “da kopriva opeče bolesti sa njim“, i selenom “da im duša miriše kao selen“.

Trpeza
Oko Timoka svaki domaćin na Đurđevdan dotjera pred crkvu po jedno muško jagnje, i tu mu na svaki rog prilijepi po voštanu svjećicu, pa sveštenik poslije liturgije izađe među jaganjce, zapale se jaganjcima sveće na rogovima, očita im se molitva i blagoslove ih za trpezu.

Oranje brazde oko sela
Zemljoradnici su oko sela oboravali brazdu koja je činila magijski krug u koji zle sile nisu mogle da prodru.

Stočarski praznik
Ovaj praznik naročito poštuju stočari. Ovog dana se stoka isteruje u planine na ljetnje paše. Tada se kolje prvo jagnje čijom su se krvlju, radi zdravlja, ukućani mazali po čelu i obrazima. Sakramentalna žrtva jagnjeta, s kojim se “pričešćuju“ sva djeca, je ujedno i najvažniji od običaja za taj dan.

Razna vjerovanja
Prije Đurđevdana ne treba selena brati ili mirisati, a na Đurđevdan svako uzme po jedan stručak te omiriše i zadene se za pojas, a djevojke i mlade za đerdan.

Na Đurđevdan ne valja spavati, “da ne bi boljela glava“, a ako je neko spavao “onda na Markovdan da spava na tom istom mjestu“.

Smatra se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile, zbog čega su seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo“.

Praznik Svetog Đorđa
Sveti Đorđe se na ikonama predstavlja na konju, u vojvodskom odjelu, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju. Nešto dalje od njega stoji jedna žena u gospodskom odjelu. Aždaja na ikonii predstavlja mnogobožačku silu koja je “proždirala“ brojne nevine hrišćane. Sveti Đorđe ju je, po vjerovanju, pobijedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac “neznaboštvu“.

Pod pobjedom koju je Sveti Đorđe odnio nad aždajom, vjerovatno se misli na prekid progona hrišćana, deset godina poslije njegove smrti, i proglašenje hrišćanstva zvaničnom religijom Rimskog carstva od strane cara Konstantina. Žena na ikoni je možda i sama sveta Aleksandra, žena koja se tradicionalno poistovećuje sa Priskom, suprugom cara Dioklecijana, i vjeruje se da predstavlja simbolično mladu hrišćansku crkvu.

Istorija
U vrijeme srpskog ropstva pod Turcima, Turci su bili odredili da im se godišnji porez plaća u dva dijela: na Đurđevdan i na Mitrovdan.

Nekada su ovog dana hajduci napuštali svoja mjesta zimovanja, svoje jatake, i odlazili u šumu na zakazano mjesto da ponovo otpočnu sa hajdukovanjem. U narodu je ostalo sjećanje na tadašnje hajdukovanje, pa je ostala i izreka “Đurđev danak – hajdučki sastanak, Mitrov danak – hajdučki rastanak“.

Đurđevdan je ujedno krsna slava mnogih pravoslavnih Srba i Roma, a, prema narodnoj pjesmi, bio je krsna slava i Kraljevića Marka.

Related Topics:

Društvo

OBJAVLJEN KOMPLETAN SPISAK! Ovo je 20 deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj, posao vas čeka odmah nakon škole!

Učenici koji u školskoj 2026/2027. godini upišu neko od 20 deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj imaće pravo na mjesečnu stipendiju od 100 KM, kao i na plaćene troškove prevoza tokom trajanja nastavne godine.

Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o stipendiranju deficitarnih zanimanja za školsku 2026/2027. godinu, a za ovu namjenu u 2026. godini obezbijeđeno je ukupno 900.000 KM.

Na listi deficitarnih zanimanja za narednu školsku godinu nalaze se:

* izvršilac radova na saobraćajnicama,
* armirač-betonirac,
* pekar,
* mesar,
* vozač motornih vozila,
* konobar,
* kuvar,
* električar-elektroinstalater,
* bravar-zavarivač,
* trgovac,
* CNC operater,
* mehaničar mehatronike, pneumatike i hidraulike,
* rukovalac građevinskim i pretovarnim mašinama i kranovima,
* frizer,
* auto-električar,
* agroproizvođač,
* alatničar,
* stolar,
* auto-mehaničar,
* mehaničar grijne i rashladne tehnike.

shutterstock_698632057.jpgIzvor: Shutterstock

Za školsku 2026/2027. godinu planiran je upis 944 učenika u ova zanimanja i devet struka, u 40 srednjih škola na području 29 jedinica lokalne samouprave.

 

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske za Mondo kažu, da su deficitarna zanimanja određena na osnovu prijedloga lokalnih zajednica i društvenih partnera, s ciljem podsticanja upisa učenika u zanimanja koja su potrebna tržištu rada, ali za koja učenici iskazuju najmanje interesovanja.

Nakon analize dostavljenih prijedloga, lista je definisana Pravilnikom o planu upisa učenika u prvi razred srednjih škola, pri čemu su zanimanja određena po školama i lokalnim zajednicama.

“Upisna politika u srednje škole kreira se u skladu sa potrebama tržišta rada i potrebama za nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama. U proces planiranja uključeni su srednje škole, jedinice lokalne samouprave, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Privredna komora Republike Srpske, Unija poslodavaca Republike Srpske i Komora samostalnih preduzetnika Republike Srpske”, rečeno je za Mondo iz Ministarstva prosvjete.

Na osnovu njihovih analiza i procjena definišu se upisne kvote i lista zanimanja za kojima postoji najveća potreba među poslodavcima.

“Podaci Ministarstva pokazuju da su u proteklih šest godina za stipendiranje učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja iz Budžeta Republike Srpske izdvojena oko 4,2 miliona KM. Od tog iznosa 2,8 miliona KM utrošeno je za stipendije, a 1,4 miliona KM za troškove prevoza”, kažu u ovom ministarstvu.

U tom periodu, kako navode, stipendirano je više od 3.500 učenika.

“Analize Ministarstva pokazuju da najveći nedostatak radne snage postoji u oblastima ugostiteljstva i turizma, mašinstva i obrade metala, te elektrotehnike. Posebno su tražena zanimanja kuvar, konobar, bravar-zavarivač i električar-elektroinstalater, što potvrđuje da je program usmjeren na kadrove za kojima postoji najveća potreba na tržištu rada”, rekli su u Ministarstvu prosvjete i kulture.

Upis učenika u prve razrede srednjih škola u Republici Srpskoj za školsku 2026/2027. godinu počeo je juče, a planirano je da bude upisano ukupno 9.840 učenika u 13 struka i 77 zanimanja.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

KO ĆE ZAŠTITITI NAJUGROŽENIJE? Šokantan izvještaj iz Prijedora ogolio istinu o nedostatku radnika!

Prijedorski Centar za socijalni rad u nezavidnoj je poziciji kada je riječ o raspoloživim kadrovskim kapacitetima i taj problem nastoji prevazići dobrom organizacijom u preraspodjeli poslova, navedeno je u izvještaju o radu i planu rada ove ustanove.

U izvještaju je navedeno da je riječ o poslovima koji su visoko složeni i često neodložni, prenijela je Srna.

Pripravnici i volonteri
– I u tekućoj godini planiramo nastaviti praksu prijema određenog broja pripravnika i volontera, kako bismo obezbijedili neophodan stručni kadar, a sve s ciljem nesmetanog, kvalitetnog i blagovremenog obavljanja poslova iz svoje nadležnosti – istaknuto je u Centru.

Centar za socijalni rad je 2025. godinu završio sa 55 zaposlenih, od kojih je odsutno bilo devet, a od tih devetero sedam je stručnih radnika.

– Taj trend nastavljen je i početkom 2026. godine kada je za dva stručna radnika prestao radni odnos, dok su još najmanje dva odsutna na duži vremenski period zbog privremene spriječenosti za rad. Shodno tome, Centar se trenutno nalazi u situaciji da obavlja poslove iz svoje nadležnosti sa umanjenim kadrovskim kapacitetom, odnosno sa 11 stručnih radnika manje, što ukupno predstavlja nedostatak od 13 radnika – naglašeno je u izvještaju.
Ograničene mogućnosti

Iz ove ustanove su ukazali na ograničenu mogućnost angažovanja zamjenskog kadra, kao dodatni problem, imajući u vidu nedostatak stručnih radnika na tržištu rada, posebno u oblasti socijalne zaštite.

– Da bi stručni radnik stekao mogućnost da zasnuje radni odnos u Centru, odnosno ustanovi socijalne zaštite, mora da ima položen stručni ispit za rad u ustanovama socijalne zaštite. Pravilnikom o polaganju stručnog ispita u oblasti socijalne zaštite propisano je da stručni ispit iz oblasti socijalne zaštite može polagati samo lice koje je pripravnički staž odradilo u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su iz ove ustanove.

Oni smatraju da je u takvom pravilniku problem nedostatka stručnih radnika.
– Naime, iako imamo dosta diplomiranih psihologa, pedagoga, pravnika i drugih zanimanja koja ulaze u propisanu grupu zanimanja stručnih radnika u socijalnoj zaštiti, oni nemaju mogućnost da polažu stručni ispit iz te oblasti ukoliko nisu odradili pripravnički staž u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su u Centru za socijalni rad Prijedor.

Iz Centra su napomenuli da se to odnosi i na ljude koji imaju višegodišnje radno iskustvo i položene stručne ispite iz drugih oblasti, kao što je rad u organima uprave ili u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

facebook
x twitter
viber

Nastavi čitati

Društvo

MALA NINA (10) NIKADA NIJE ZNALA ZA BEZBRIŽNO DJETINJSTVO! Od rođenja bije bitku sa teškim bolestima, pomozimo joj da pobijedi!

Humanitarna fondacija “Budi human – Aleksandar Šapić” prikuplja novčana sredstva za Ninu Blanušu, djevojčicu rođenu 2016. godine, kojoj su neophodni kontinuirani tretmani, terapije i medicinska podrška.

Nina je, prema podacima fondacije, rođena iz uredne trudnoće, u 38. gestacijskoj nedjelji, prirodnim putem. Međutim, zbog komplikacija i stanja nakon hipoksično-ishemične encefalopatije, odnosno teškog gušenja novorođenčeta, liječena je na oksigenoterapiji. Već od petog i po mjeseca života ima žarišne epileptične napade, zbog čega od šestog mjeseca koristi antiepileptičnu terapiju.

Svaki dan je nova borba
Nini su ustanovljene dijagnoze G80.0 Paralysis cerebralis spastica quadriplegica i G40.2 Epilepsia symptomatica. Kako navodi fondacija, neurološki ima spastičnu kvadriparezu, globalno kašnjenje u razvoju, epilepsiju, strabizam i težak stepen skolioze.

Zbog svog zdravstvenog stanja, Nina ne sjedi i ne hoda, nije uspostavila kontrolu sfinktera, a od razvojnih miljokaza ostvarila je samo djelimičnu kontrolu glave. Neophodno joj je stalno prisustvo roditelja, kao i kontinuirana medicinska i terapijska podrška, prenosi Telegraf.rs, Srbija danas.

Potrebni su joj tretmani, pregledi i pomagala

Da bi napredovala i imala šansu za kvalitetniji život, Nini su potrebni intenzivni fizikalni tretmani, logopedsko-defektološki tretmani, specijalistički pregledi, neurostimulacija, osteopatske terapije, ortopedska pomagala i kolica.

Prema podacima dostupnim na profilu fondacije, za Ninino liječenje i tretmane potrebno je prikupiti više od 4,2 miliona dinara, dok je do sada prikupljen deo sredstava. Fondacija napominje da ukupan potreban iznos može da se mijenja ukoliko nastanu dodatni troškovi tokom lečenja.

Kako pomoći Nini

Svi koji žele da pomognu mogu to učiniti slanjem SMS poruke:

1685 na 3030

Pomoć je moguća i uplatom preko Humanitarne fondacije „Budi human – Aleksandar Šapić“, kao i putem elektronskih donacija na profilu korisnika.

Svaka donacija, bez obzira na iznos, Nini može da znači korak bliže ka terapijama koje su joj neophodne.

Kada su u pitanju bolesna djeca, teško je pronaći prave riječi. Ali ono što možemo jeste da se ujedinimo, podijelimo apel i pomognemo koliko možemo. Za Ninin osmeh, za svaki njen napredak i za bolje sutra.

Nastavi čitati

Aktuelno