Vlada Republike Srpske isplatila je u aprilu kompaniji „Comsar“ sa Kirpa prvu tranšu od 58,6 miliona maraka za preuzimanje preduzeća „Comsar energy RS“, a koje ima koncesiju za eksploataciju uglja na površinskom kopu „Ugljevik – Istok 2“ u Ugljeviku.

Međutim, bez obzira na činjenicu da je iz budžeta Srpske i prije nego što je postignut konačan dogovor ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu isplaćen dio novca, mehanizacija Rudnika i termoelektrane (RiTE) „Ugljevik“ ne može da eksploatiše rudu neophodnu za dalji rad elektrane.

Naime, kako CAPITAL otkriva, republički rudarski inspektor je 18. i 19. marta utvrdio da su mašine RiTE „Ugljevik“ nezakonito ušle u „Comsarov“ površinski kop.

„Inspektor je rješenjem zabranio dalje izvođenje radova na šta je uložena žalba, koja je dostavljena nadležnom ministarstvu na drugostepeno odlučivanje“, rečeno je CAPITAL iz Inspektorata Republike Srpske.

Na naše konkretno pitanje po kojoj dozvoli su ušli u površinski kop „Ugljevik – Istok 2“ iz RiTE „Ugljevik“ nije bilo konkretnog odgovora. Lopticu su prebacili na resorno ministarstvo.

„Obavještavamo vas da je izdavanje dozvola u isključivoj nadležnosti Ministarstva rudarstva i energetike RS, te je u ovom slučaju ministarstvo odgovarajuća adresa za vaše pitanje“, kratko su poručili oni.

Do objave ovog teksta, iz ministarstva nismo dobili odgovore na naša pitanja.

Ipak, kako saznajemo oni još nisu odlučili po žalbi RiTE „Ugljevik“.

U moru problema u kojima uprava RiTE pliva i jedva drži glavu iznad vode ovakvo ponašanje bi mogla skupo da plati.

Podsjećamo, Vlada RS je odlučila da od ruskog oligarha Rašida Serdarova preuzme „Comsar energy RS“, koji je nosilac koncesije za izgradnju TE “Ugljevik 3” i ležišta “Ugljevik Istok 2”.

I pored brojnih pogodnosti koje mu je Vlada davala, Serdarov nije završio nijedan od ovih projekata, a na kraju će za njih od Srpske dobiti ogroman novac.

Naime, “Comsar energy RS” za ovo preduzeće traži 300 miliona maraka, a Vlada mu je, bez okončane analize koju je naručila, već isplatila 58,6 miliona.

Ta tranša je odobrena neposredno pred put predsjednika Milorada Dodika u Moskvu.

Capital

Nadležni u BiH uskoro bi mogli saznati epilog tužbe koju je protiv BiH pokrenula kompanija “Mittal” iz Indije, a kojom traže nadoknadu štete u iznosu od 400 miliona američkih dolara, odnosno više od 700 miliona KM, zbog kršenja Bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u Global Ispat koksnu industriju Lukavac (GIKIL).

Naime, kako je prenio poslovni portal Indikator, pozivajući se na svoje izvore, presuda po arbitraži koju je sudu u Beču 2023. godine podnio industrijalac Pramod Mittal vjerovatno će biti objavljena u roku od mjesec dana.

“Ovo je jedna od najjačih tužbi investitora i države koja se pojavila iz Indije posljednjih godina. Ona nadilazi komercijalni gubitak – testira vjerodostojnost zaštite BIT u krhkim jurisdikcijama”, kazao je njihov izvor, koji je, tvrde, zahtijevao da ostane anoniman.

Da li je ova informacija tačna, te kakav odgovor u tom slučaju sprema BiH, pokušali smo provjeriti u Pravobranilaštvu BiH, ali nismo dobili odgovor.

Ipak, Pravobranilaštvo BiH u maju ove godine poslalo je izvještaj Predstavničkom domu PS BiH koji se tiče svih međunarodnih arbitraža za BiH, a tu su opisali i ovu sa Mittalom.

Odmah na početku izvještaja crnim slovima je podebljano da je podatak o visini spora prema arbitražnim pravilima povjerljiv i da je zabranjeno je njegovo iznošenje u javnost.

Spor je, naveli su tada, obuhvaćen i stepenom tajnosti INTERNO.

Nadalje, podsjetili su da je Pravobranilaštvo BiH 27. oktobra 2023. zaprimilo tužbu od strane tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal (svi državljani Indije), kao investitora u GIKIL Lukavac, u kojoj su naveli da je usljed niza povreda prema međunarodnom pravu BiH prije svega dužna zaustaviti tekuće neprijateljske radnje i potpuno nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala.

“Ukupan gubitak tužilaca do dana podnošenja tužbe oni procjenjuju na najmanje 400 miliona američkih dolara, uz pravo na povrat kamate po stopi koja će se utvrditi, sve dok se ne izvrši potpuna i efektivna isplata”, rečeno je tada u izvještaju Pravobranilaštva BiH.

O sudbini spora, piše u izvještaju, odlučuje ad hoc arbitražni tribunal sastavljen od troje sudija, a pripada, pojašnjavaju, kategoriji najsloženijih pravnih sporova.

U trenutku kada su poslanici u PD PS BiH dobili izvještaj od Pravobranilaštva BiH predmet se nalazio u “fazi razmjene dokaza”, uz navođenje da je komplet dokumentacija povjerljiva.

Ono što se još zna jeste da će sve troškove u vezi sa vođenjem ovog postupka snositi BiH, zato što su Vlada Tuzlanskog kantona i Vlada FBiH odbile da snose te troškove, a što je od njih zatraženo na Savjetu ministara BiH. Inače, Savjet ministara je 2024. godine izdvojio tri miliona KM za vođenje ovog postupka, a prethodno je dato 800.000 KM.

Za neupućene, ova priča počela je 2003. godine spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, (kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL) iz Indije), čime je stvorena kompanija Global Ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL), jedan od najvećih proizvođača koksa u BiH.

Vlada Tuzlanskog kantona tada je potpisala sa GSHL-om ugovor o strateškom partnerstvu, čime je toj firmi prenijela upravljačka prava od 51 odsto kapitala, dok su zadržali 49.

A onda je, kako su pisali mediji iz FBiH 2014. godine, GIKIL-u stigao na naplatu dug nakon što je kompanija “Stemcor” raskinula ugovor sa njima 2013. godine.

GHSL, odnosno njegov vlasnik Mittal, potom je kao većinski vlasnik GIKIL-a tražio da se dug otplati po procentu koji imaju po ugovoru u firmi, odnosno oni 51 odsto, a Vlada TK kao vlasnik firme KHK Lukavac preostalih 49 odsto, ali to nije naišlo na odobravanje Tuzlaka, koji su zatražili od svojih članova uprave da izbace Indijce iz upravljačke strukture kompanije, što su ovi i uradili.

Indijska kompanija je na to uložila žalbu, koja je prihvaćena, ali je ostao problem da su Vlada TK i uprava KHK Lukavac i dalje odbijale da plate svoj dio duga.

Zbog toga, GHSL je 2015. godine pokrenuo arbitražu, ali ni nakon toga obaveze nisu ispunjene. To nas dovodi do 2019. godine, kada su Promod Mittal i dva rukovodioca privedeni pod optužbom da su loše upravljali finansijama preduzeća, odnosno da su oštetili kompaniju za više od 20 miliona KM.

Trojac je ubrzo pušten uz kauciju te su im određene mjere zabrane koje se tiču bilo kakvog poslovanja u GIKIL-u, a onda su i napustili BiH.

To je iskorišćeno da se GSHL, u vlasništvu Mittala, potpuno isključi iz GIKIL-a, 2020. godine.

Zbog svega, Mittal je 2023. pokrenuo arbitražu protiv BiH.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH FBiH danas će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme, uz dnevni razvoj oblačnosti iz koje je moguća prolazna kiša ili pljusak, s tim da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.

Saopšteno je ovo iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, odakle navode da su padavine moguće uglavnom u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku, kao i ponegdje na sjeveru.

Navode da će maksimalna temperatura vazduha biti od 30 do 36 stepeni, u višim predjelima od 25 stepeni Celzijusovih.

“Danas je u BiH pretežno sunčano vrijeme, vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera”, saopštio je Federalni hidrometeorološki zavod.

Ovo su temperatura izmjerena u osam časova: Gacko, Sarajevo, Livno 11, Foča, Čemerno, Rudo, Zenica 13, Bileća, Šipovo 14, Kalinovik, Mostar 15, Srebrenica, Han Pijesak, Mrkonjić Grad, Bihać, Tuzla 16, Višegrad, Drinić, Prijedor, Novi Grad 17, Ribnik, Trebinje 18, Zvornik 19, Doboj, Kneževo 20, Banjaluka, Srbac 21, Bijeljina 24 stepena Celzijusova.