Šipovo je doživjelo turistički bum jer ima veliki broj stranih gostiju iz bivše Jugoslavije, Evrope i svijeta, rekao je načelnik Milan Kovač.

Trend razvoja turizma u posljednje tri godine u ovoj maloj opštini na zapadu Srpske je značajan.

“Sve porodice koje rade seoski smještaj su zadovoljne, Janjske otoke su spremne, kao i sva udruženja i turističke destinacije. Već od 1. maja nema slobodnog kreveta na području opštine, sve je bukirano”, naveo je Kovač.

U skladu sa razvojnom politikom opštine i turističkom sezonom koja se priprema za tekuću godinu, Kovač je rekao da su sa nivoa lokalne zajednice preko Turističke organizacije stvorili osnovne preduslove kako bi ova turistička sezona protekla uspješno i kako bi oni koji dolaze u Šipovo bili zadovoljni turističkom ponudom.

“Dosadašnja iskustva govore da svi koji dođu jednom u ovu lokalnu zajednicu, dolaze i dalje svake godine zaredom”, hvali se Kovač.

SVI ZADOVOLJNI
Kovač je naglasio da je jako bitno da privredna grana turizam uspijeva u Šipovu, te da svi imaju koristi, naročito Republika Srpska, a lokalna zajednica najviše.

On smatra da su svi zadovoljni, kao i da svi imaju razloga da priču o turizmu podrže.

“Mi imamo dobar paket turističke ponude, radimo to preko Turističke organizacije, i taj paket je do sada bio jako uspješan. Osim prirodnih ljepota, imamo i dio koji se zove vjerski turizam, a u naredim godinama intenzivno ćemo raditi još na razvoju seoskog turizma”, istakao je Kovač.

Prema njegovim riječima, Šipovo prati i trend “kupanja u prirodi” koji je prisutan u cijelom svijetu, a potekao je iz Japana, jer ima prirodnu oazu, netaknutu prirodu, a tu je i prašuma Janj.

SEOSKI SMJEŠTAJ, HOTEL I DVA MOTELA
U Turističkoj organizaciji Šipovo su rekli da, osim seoskog smještaja, ova lokalna zajednica smještajne kapacitete turistima nudi u jednom hotelu i dva motela koji se nalaze na području opštine.

Kada je riječ o prirodnim ljepotama ovog kraja, akcenat je stavljen na Janjske otoke, zatim Vegansku pećinu, izvore Plive, izvor Janja, Manastir Glogovac, kao i na prašumu Janj.

Na području opštine razvijen je sportski lov i ribolov, za kojim vlada, kako su naveli, velika zainteresovanost.

Na području ove lokalne zajednice u toku godine održava se i veliki broj manifestacija, kao što su “Dani Šipova”, “Janjski sabor”, “Janjski višeboj”, a u zimskom peridu u vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika organizuju manifestaciju pod nazivom “Zima na Trgu u Šipovu”.

U Turističkoj organizacije naglašavaju da dobru saradnju imaju i sa susjednim opštinama Jezero, Mrkonjić Grad, Ribnik, Jajce, kao i sa drugim opštinama i gradovima u zemlji i šire.

POTREBNO ADAPTIRATI SREDNJOVJEKOVNU TVRĐAVU SOKOGRAD
Kada su u pitanju planovi, u Turističkoj organizaciji navode da bi trebalo adaptirati srednjovjekovnu tvrđavu Sokograd u selu Sokolac kod Šipova, kao i pristupnu i šetačku stazu oko tvrđave.

Smatraju da bi trebalo obnoviti i planinarske i šetačke staze, kao i dio staze u dužini od 300 metara u Veganskoj pećini.

Turistički radnici navode da bi trebalo poboljšati i turističku signalizaciju grada, kao i kompletnu promociju turističkih kapaciteta, te zaštititi Janjske otoke, i uraditi stazu do izvora rijeke Janj.

U Turističkoj organizaciji navode da posjećuju i organizovane manifestacije u zemlji i šire u saradnji sa Turističkom organizacijom Republike Srpske. Na manifestacijama predstavljaju narodne rukotvorine, kao i gastro ponudu ovog kraja, pripremanu prema tradicionalnoj recepturi i od domaćih proizvoda.

(Srna)

Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju marta ove godine iznosili su 26,46 milijardi KM i u odnosu na isti period prošle godine povećani su za 10 odsto ili nominalno 2,41 milijardu KM, piše u podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi u ovim podacima, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita za 396,6 miliona KM ili 1,5 odsto.

“Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 176,3 miliona KM (1,4%), kod privatnih preduzeća za 193,6 miliona KM (1,8%) i kod vladinih institucija za 39,6 miliona KM (3,0%)”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Dodali su da su krediti na mjesečnom nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 12,2 miliona KM (1,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 0,8 miliona KM (0,3%).

“Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u martu 2025. godine iznosila je 10%, nominalno 2,41 milijardu KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,17 milijardi KM (9,8%), kod privatnih preduzeća za 887,1 milion KM (8,8%), kod vladinih institucija za 263 miliona KM (23,6%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 35,9 miliona KM (6,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 54,9 miliona KM (21,6%)”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Ekonomista Saša Stevanović rekao je za “Nezavisne novine” da je kreditna aktivnost pokazatelj aktivne ekonomije.

“Privatna preduzeća i stanovništvo imaju intenzivniju kreditnu aktivnost nego što je to prosjek prethodnih deset godina. Dva do tri puta je intenzivniji rast. Ovo ne treba da zabrinjava. Osnovni razlog kojim ovo možemo objasniti je intenzivniji rast plata i penzija. To je jedan dobar pokazatelj jer kada imate rast kreditiranja, onda je posljedica rast novčane mase u ekonomiji, rast likvidnosti, aktivnosti i profitabilnosti učesnika u privrednom životu”, kazao je Stevanović.

Dodao je da država može biti zadovoljna većim porezom, banke većim profitom, a stanovništvo većom količinom novca na raspolaganju, koji, ako je pametno upotrijebljen, podiže sadašnji, ali i budući životni standard.

“Ipak, treba da razumijemo da privatni dugovi koji su zbir kredita stanovništvu i privredi imaju nisko učešće u ekonomiji u odnosu na razvijene zemlje, tako da ako je pravilno usmjerena ekonomska politika, benefite mogu uživati svi”, istakao je Stevanović.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, istakao je da se prema ovim podacima ne događa ništa izvan očekivanog, te da prvi kvartal obično traži dopunsko finansiranje i za privredu i za vladu.

“Rast depozita je takođe zabilježen, tako da su ove pojave redovne”, zaključio je Raković.

Cijena omiljenog napitka velikog broja građana u Srpskoj u narednom periodu biće u porastu, ističu naši sagovornici i dodaju da je primjetno da građani zbog previsokih cijena manje piju kafu.

Momčilo Banjac, direktor kompanije “Minea” iz Gradiške, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su neki proizvođači već podigli cijene kafe.

“U marketima su različite cijene, pa je tako u prethodnim danima došlo do rasta cijena nekih vrsta kafe, a očekuje se da i drugi proizvođači podignu cijene, a sve u cilju izjednačavanja”, kazao je Banjac i dodao da je ovo sada vrhunac što se tiče cijene kafe.

“U narednim mjesecima ne očekujemo nove cijene jer je došlo do stabilizacije na berzi i do pada dolara, tako da među proizvođačima ima optimizma da kafa neće poskupiti na berzama”, kazao je Banjac.

Kako je rekao, proizvođači kafe sada lakše dišu jer su u prethodnom periodu poslovali sa gubitkom.

“Sada se prelazi u neku stabilizaciju, te možda neki lagani plus što se tiče poslovanja”, kazao je Banjac.

Ističe da se cijene kafe u Srpskoj kreću u rasponu od 25 do 30 maraka po kilogramu.

Kako je rekao, od kada su cijene kafe rasle, primjetno je da stanovnici kupuju pakovanja manje gramaže.

Da se očekuju više cijene kafe na policima u marketima, kaže za “Nezavisne novine” i Dragan Grbić, pržioničar.

“Neće podizati cijene oni proizvođači koji imaju veće zaliha, ali čim istroše te zalihe, nabavka ide po novim cijenama”, kazao je Grbić.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da je cijena kafe od 25 maraka previsoka.

“Definitivno nema nikakvog razloga da kafa poskupi, a sa druge strane treba da postoji razlika u cijenama, jer nisu svi proizvođači isti, niti su im ista ulaganja u proizvodnju”, kazala je Marićeva.

Dodala je da su konačno potrošači “kliknuli” da ne treba više da kupuju velika pakovanja.

“Osjetan je pad prodaje kafe i sigurno je da i građani piju manje kafe”, kazala je Marićeva i istakla da se vjerovatno i mijenjaju navike ispijanja omiljenog napitka više puta dnevno.

Dodala je da će proizvođači kafe sigurno morati dobro razmisliti o cijenama, jer, kako kaže, sigurno je da sa većim cijenama gube broj potrošača.

Da cijene kafe ponovo rastu, svjedoče i građani, a kako ističe Milana K. iz Banjaluke, nakon određenog vremena preko noći je pakovanje od 500 grama poskupjelo za dvije marke.

“Dugo sam kafu kupovala po cijeni od 12,89 KM, i to je bila cijena nakon posljednjih poskupljenja, da bih juče vidjela cijenu od 14,89 KM. Iskreno sam se šokirala. Nekada je bila manje od deset maraka. Brzo je porasla cijena”, rekla je ona.

I podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je cijena kafe vrtoglavo rasla u ovoj godini jer je za četiri mjeseca uvezeno 6.088.583 kilograma kafe u vrijednosti od 70.787.400 KM

Dok je prošle godine u istom periodu uvezeno više za 274.794 kilograma kafe, odnosno 6.363.377 kilograma, a u vrijednosti manjoj za preko 22 miliona maraka, tačnije 48.453.394 KM.