Rusija bi se mogla suočiti s ponavljanjem boljševičke revolucije iz 1917. ako hitno ne preduzme korake za rješavanje rastućeg nezadovoljstva, upozorio je čelnik Komunističke partije te zemlje Genadij Zjuganov.

“Rekli smo vam deset puta – ekonomija će se urušiti. Prvo tromjesečje bilo je potpuna katastrofa. Ako hitno ne preduzmete finansijske, ekonomske i druge mjere, na jesen ćemo se suočiti s onim što se dogodilo 1917. Nemamo pravo to da ponovimo”, poručio je Zjuganov u ruskom parlamentu, Državnoj dumi, misleći na dolazak Vladimira Lenjina na vlast nakon svrgavanja posljednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova, kako prenosi britanski The Times.

Druga po veličini partija

Iako se Komunistička partija, druga po veličini u ruskom parlamentu, predstavlja kao nasljednica ideja Vladimira Iljiča Uljanova – Lenjina i Karla Marksa, naširoko se smatra dijelom pretjerano anti-kremljski nastrojenog sistema, čija je svrha zapravo da Rusima pruži iluziju demokratije.

Međutim, istina jeste da Kremlj posljednjih nedjelja muku muči da zadrži nezadovoljstvo građana pod kontrolom. Naime, Zjuganovljeve izjave uslijedile su nakon što je Viktorija Bonja, jedna od najpoznatijih i najuticajnijih ruskih manekenki, modela i influenserki, bivša televizijska zvijezda i inače čvrsti pristalica ruskog lidera koja – što nije iznenađujuće – ne živi u Rusiji već na Zapadu, tačnije u Monaku – optužila Kremlj da nije uspio da riješi niz problema, od ekonomije do ograničenja interneta. Njen 18-minutni video na Instagramu pregledan je više od 30 miliona puta otkako je objavljen prošle nedjelje.

“Vladimire Vladimiroviču, ljudi te se boje”

“Vladimire Vladimiroviču, ljudi te se boje”, rekla je Bonja, obraćajući se Vladimiru Putinu.

“Ljudi te se boje, blogeri te se boje, umjetnici te se boje, guverneri te se boje. A ti si predsjednik naše države”, rekla je, između ostalog, Bonja – koja je kasnije obrisala svoj video snimak.

Kremlj je, međutim, odbacio Bonjinu tvrdnju – i ne samo njenu, već i tvrdnje brojnih kremljovskih propagandista, ruskih uticajnih ljudi i proratnih vojnih blogera – da se ruski lider drži u mraku jer se zvaničnici “plaše” da mu kažu istinu o rastućim problemima s kojima se Rusija suočava.

“Znate li koji je rizik? Ljudi će prestati da se plaše, a sada ih stežu kao oprugu, i jednog dana ta opruga će pući”, rekla je Bonja, koja nije pomenula rat u Ukrajini.

Pad popularnosti

Čak je i ruska državna agencija za ispitivanje javnog mnjenja priznala da je Putinova popularnost pala na najniži nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine. Sada 66 odsto Rusa odobrava njegove poteze, što je pad od 11 odsto od decembra, prema Vtsiomu. Iako je ta brojka prema zapadnim standardima izuzetno visoka, treba imati na umu da Kremlj kontroliše sve nacionalne medije te da u Rusiji zapravo nema stvarnih opozicionih stranaka, podsjeća Times.

Pad podrške Putinu dijelom je prouzrokovan gušenjem aplikacije za razmjenu poruka Telegram, najpopularnije takve platforme koju koriste desetine miliona Rusa – od običnih građana do poslovnih ljudi i vojnika – ali i raznim drugim ograničenjima interneta, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo ruskih građana, posebno otkako je usluga mobilnog interneta sve češće nedostupna ne samo u dalekim i izolovanim krajevima zemlje, nego i u Moskvi i Sankt Peterburgu.

Prihvaćene kritike

Kremlj je, što je vrlo neobično za Putinov režim, prihvatio i reagovao na kritike i objavio kako “radi na rješavanju problema koje je Bonja identifikovala”, a Zjuganov se požalio da je Kremlj reagovao na njen istup, a ignorisao pozive njegove stranke na djelovanje.

“Učinili smo sve što smo mogli da podržimo Putina, njegovu strategiju i politiku. A onda ova dama iz Monaka – nju su poslušali!”, rekao je ogorčeno.

Njegova zabrinutost zbog ponavljanja revolucije iz 1917. godine, koja je rezultirala sa sedam decenija komunističke vlasti, u nekim je krugovima izazvala podsmijeh.

“To nisu komunisti – to su nekakvi antikomunisti”, komentarisao je politički analitičar Abas Galjamov, nekadašnji pisac govora ruskog čelnika, koji je u Rusiji proglašen “stranim agentom” i godinama živi u egzilu.

“Neka čudna vrsta komunista”, ocijenio je, pak, Jurij Butusov, uticajni ukrajinski novinar.

Bonjine izjave izazvale su žestok napad voditelja ruske državne televizije Vladimira Solovjova, najpoznatijeg prokremaljskog i proratnog propagandiste.

“Nije na ovoj istrošenoj bludnici da otvara svoja prljava usta”, rekao je on, između ostalog, u programu, optuživši je da radi za Zapad.

“Otuđeni i opsjednuti vladar”

Influenserka mu je brzo uzvratila, najavivši da će pokrenuti peticiju kako bi bio uklonjen s televizije.

“Želim da pitam sve nas žene – u kom trenutku smo propustile trenutak kada su žene počele da budu vrijeđane na nacionalnim TV kanalima?”, prokomentarisala je. Takođe je objavila video koji je generisala vještačka inteligencija, na kojem se ona, kao Spiderwoman, tuče sa Solovjovom i Vitalijem Milonovom, prokremljovskim poslanikom, koji je sugerisao da je prostitutka ili skupa eskort dama.

Ipak, Bonja je brižno pazila da ne kritikuje samog Putina, što je izazvalo nagađanja da su njene izjave orkestrirao Kremlj kako bi se stvorio utisak da vlast reaguje na probleme. Takođe je pokušala da se distancira od ruske opozicije u egzilu.

“Nisam s vama, ja sam s narodom”, rekla je ona u video objavi. “Ne znam šta će mi se dogoditi… ali vrijedilo je jer nisam mogla da ne iskoristim svoj glas… Bila bi to izdaja moje ruske duše da nisam progovorila. Tako mi je drago da se naš glas čuo [u Kremlju]”, rekla je.

Sovjetska era

U međuvremenu, Putinovi kritičari već dugo ocjenjuju da je ruski vladar sve više udaljen od briga običnih ljudi i da je opsjednut ratom u Ukrajini i “slavom” sovjetske ere.

U srijedu je, po Putinovom nalogu, Akademija Federalne bezbjednosne službe (FSB) u Moskvi, tajne službe nasljednice KGB-a, preimenovana u čast Feliksa Dzeržinskog, prvog šefa Čeke, zastrašujuće sovjetske tajne policije.

Dzeržinski je Čeku, preteču podjednako zloglasne tajne službe KGB, osnovao 1917. godine. Njegovi agenti ubili su desetine hiljada navodnih “klasnih neprijatelja” tokom perioda poznatog kao “Crveni teror”, kampanje masovnog ubijanja civila raznih profila, za koje su boljševici sumnjali da bi mogli da podrže kontrarevoluciju.

Njegov kip srušen je u Moskvi 1991. tokom prodemokratskih protesta uoči raspada Sovjetskog Saveza. Akademija FSB-a nosila je njegovo ime od 1962. do 1993. godine.

Pohvala ženama i djeci

Uprkos neuspjehu Rusije da pobijedi Ukrajinu u više od četiri godine rata, nema znakova da je Putin spreman da smanji svoje osvajačke ambicije u zemlji. U utorak je ponovo uporedio “specijalnu vojnu operaciju” Kremlja sa pobjedom Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom i pohvalio žene i djecu što “pletu čarape” za vojnike na bojnom polju.

Tatjana Stanovaja, istaknuta ruska politička analitičarka koja živi u egzilu, kaže da “stariji i distancirani Putin” rizikuje da izgubi kontrolu zbog “unutrašnjeg raskola izazvanog gašenjem interneta”.

“On ne može ni da sklopi mir u Ukrajini niti da dobije rat koji je započeo”, napisala je u članku za Karnegi centar za Rusiju i Evroaziju, tink-tenk.

“Putinova glavna prednost je uvijek bila njegova snaga. Slab Putin nikome ne koristi – čak ni bezbjednosnom aparatu zemlje”, zaključila je Stanovaja, prema pisanju The Times, koje prenosi Telegraf.rs.

Fizički zdrava žena izjavila je da planira da okonča svoj život u švajcarskoj klinici za asistiranu smrt zbog tuge nakon smrti svog djeteta prije četiri godine.

Za Daily Mail je rekla da je nikakva terapija nije ubijedila da život ima smisla, te je odlučila da plati 10.000 funti klinici Pegasos, koja za sebe tvrdi da je neprofitna organizacija.

“Moj život, moj izbor“, rekla je. “Voljela bih da je ovo dostupno u Velikoj Britaniji, tada uopšte ne bih morala da idem u Švajcarsku”.

Rekla je da ne želi ponovo da pokuša samoubistvo, jer bi to “ostavilo svakoga ko bi je pronašao da se s tim nosi do kraja života”.

“Ne želim nikoga da izlažem tome”, dodala je.

Gospođa Dafi je ispričala da je njen jedini sin, Markus (23), preminuo nakon što se ugušio polovinom čeri paradajza koja mu se zaglavila u dušniku dok je jeo sendvič.

“Misle da je vjerovatno zaspao dok je još imao hranu u ustima”, rekla je za Daily Mail. “To je jedina uteha – da nije bilo borbe”.

Navela je da su njena braća i sestre – četiri sestre i dva brata – obaviješteni o njenim namerama od strane klinike Pegasos.

“Pegasos je stupio u kontakt s njima. Pozvaću ih kada stignem u Švajcarsku. Biće to težak poziv u kojem ću se oprostiti i zahvaliti im”, rekla je.

“Ali oni će to razumjeti. Znaju. Iskreno, sto posto znaju da nisam srećna, da ne želim da budem ovdje”. Dodala je da je napisala pisma svim voljenima, izabrala šta će obući na samrti i odabrala posljednju pjesmu koju će slušati dok umire.

“Možete da izaberete koju god pesmu želite”, objasnila je. “Ja ću otići uz pesmu Lejdi Gage i Bruna Marsa ‘Die With A Smile’”.

Švajcarsko udruženje Pegasos osnovao je aktivista za pravo na smrt Ruedi Habeger 2019. godine.

Klinika se našla u centru kontroverze nakon što je pomogla britanskom državljaninu Alisteru Hamiltonu (47) da okonča život, nakon što je tvrdio da pati od nedijagnostikovanog zdravstvenog problema. Hamilton je porodici rekao da ide na kratko putovanje u Pariz, ali je umjesto toga otišao u Pegasos na asistiranu smrt. Klinika se kasnije izvinila njegovoj majci i najavila da će ubuduće mijenjati procedure kako bi rodbina uvijek bila obavještena.

Prijedlog zakona o terminalno bolesnim odraslima (kraj života) biće razmatran u Domu lordova u Velikoj Britaniji u petak, posljednjeg dana rasprave, ali se sada ne očekuje da će biti usvojen tokom tekuće parlamentarne sednice.

Ako bi bio usvojen, zakon bi omogućio osobama koje ispunjavaju određene uslove u Engleskoj i Velsu da izvrše eutanaziju u trenutku koji same izaberu, uz propisane zaštitne mjere.

Pristalice tvrde da je zakon, koji je prošle godine prošao Donji dom, “usporen proceduralnim opstrukcijama” u Domu lordova, dok kritičari upozoravaju da u sadašnjem obliku ne pruža dovoljno zaštite ranjivim osobama.

Makron napušta politiku nakon isteka drugog predsjedničkog mandata.

“Nisam u politici bio prije i neću biti ni poslije. Poslije devet godina na vlasti, najteže mi je da pronađem tu ravnotežu između odbrane svog dosadašnjeg rada i priznavanja onoga što nisam uspio da uradim“, rekao je Makron.